DILI, 14 setembru 2023 (TATOLJI) – Diretór Servisu Nasonál Ambulánsia Emerjénsia Médika (SNAEM.IP), Horacio Sarmento, hateten husi janeiru to’o juñu ró ambulánsia transporta ona pasiente husi Ataúro hamutuk 34 mai halo tratamentu saúde iha Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV).
“Durante janeiru mai to’o juñu ró ambulánsia transposta ona pasiente husi Ataúro mai Dili hamutuk 34, husi ne’e maioria inan isin rua sira”, Horacio Sarmento, informa ba TATOLI iha nia kan’ar fatin Caicoli, ohin.
Nia mós afirma, husi pasiente sira ne’e afeta moras ipertensaun, asidente traumatizmu inklui moras rins sira, entaun ida ne’e mak durante ne’e ró ambulánsia transporta mai Dili.
“To’o agora, ró nia kondisaun estavél hela atu halo evakuasaun ba pasiente sira husi Ataúro mai Dili tanba ita-nia ekipa tékniku sira nafatin halo manutensaun kiik hanesan troka oli filtru halo rasik tanba pesoál sira iha na’in-hitu, entaun ida ne’e mak durante ne’e sira halo”, nia informa.
Diretór SNAEM preokupa ho sistema referál ne’ebé mak durante ne’e halo maibé laiha liña komunikasaun ba malu entre pesoál saúde sira iha Ataúro no pesoál saúde sira iha HNGV.
“Durante ne’e ita-nia sistema referál mak ladún di’ak, entaun ha’u nia hanoin katak presiza komunikasaun ba mediku sira seidauk halo ida ne’e másimu tanba Komunikasuan pre-referál signifika kazu iha Ataúro sira tenke komunika ho HNGV, entaun bainhira ita transfere ona husi ne’eba, kazu ne’e loloos tama duni transferénsia, labele halo atendimentu iha ne’eba para mai ne’e doutor sira haree tenke baixa, maibé akontese durante ne’e kazu ruma iha ne’eba ladún halo jestaun di’ak depois to’o ospitál, doutór sira atende dehan bele fila fali ona, entaun ida ne’e probelma ita-nia jestaun ne’ebé ladún di’ak, ne’e mak durante akontese ba ami ambulánsia sira”, nia esplika.
Horacio Sarmento informa, médiku sira HNGV presiza destina iha Ataúro atu sai pontu vokál atu bele komunika ba malu oinsá atu halo transferénsia ba kazu sira ne’e.
“Ita hanoin hela ba oin HNGV presiza destina ema ruma para halo sai hanesan pontu vokál atu sira bele komunika ba malu para kazu sira atu transfere ne’e presiza duni atendimentu hosi espesialista sira para baixa duni iha HNGV. Tanba ne’e komuniksaun ne’e impotante para ba oin ne’e kazu sira ne’e labele akontese tan”, nia subliña.
Ró ambulánsia ne’e oferese husi Governu Indonézia ba Ministériu Saúde ho kapasidade tula pasiente hamutuk 25 ho velosidade ne’ebé mak lais liu atu fasilita no evakua pasiente sira husi Ataúro mai HNGV.
Ró ambulánsia ne’e sosa ho $ 200.000 husi PT Fiberboat husi Indonézia no mai to’o Timor-Leste husi Surabaya Java Leste.
Jornalista : Felicidade Ximenes
Editór : Zezito Silva




