iklan

ERMERA

Abitante Ermera seidauk iha konsiénsia apoia feto sai lideransa

Abitante Ermera seidauk iha konsiénsia apoia feto sai lideransa

Prezidente Asosiasaun Feto munisípiu Ermera, Micaela Santos. Imajen Tatoli/Osória Marques.

ERMERA, 03 novembru 2023 (TATOLI)—Prezidente Asosiasaun Feto munisípiu Ermera, Micaela Santos, hateten abitante Ermera seidauk iha konsiénsia hodi apoia feto sai lideransa hodi lidera suku no aldeia.

Notísia Relevante: Loron 03 novembru fó rekoñesimentu ba feto Timor-Leste nia luta

Nia hateten, feto iha oportunidade atu lidera mak iha eleisaun suku ne’ebé realiza iha 28 outubru liubá ne’e, maibé dezafiu ba feto ne’ebé liga ho feto prontu atu lidera, anba agora no futuru ne’e mak feto Ermera kuaze lahetan votu maiória ka menus hosi votu 100.

“Entaun, hosi ne’e, ha’u bele dehan dahuluk mane seidauk fó apoiu ba feto no maluk feto rasik mós la apoia no mós ita-nia eleitór seidauk iha konsiénsia, entaun ida-ne’e sai dezafiu ida ba ita”, nia hateten ba Agência Tatoli, bainhira partisipa iha loron nasionál feto Timor-Leste ho tema |Feto prontu lidera iha uluk, agora no futuru” ne’ebé realiza iha postu administrativu Letefoho, munisípiu Ermera, sesta (03 novembru 2023) ne’e.

Prezidente Asosiasaun Feto ne’e hatutan, mezmu feto iha poténsia maibé laiha apoiu másimu hosi feto inklui mane maibé ida-ne’e la’ós kestaun ba Asosiasaun Feto maibé Asosiasaun kontinua esforsu hodi oinsá feto mós bele lidera iha suku.

“Ida-ne’e ami esforsu no kontinua halo advokásia ba komunidade iha aldeia suku to’o munisípiu. Asosiasaun Feto Ermera dezeña ona proposta ba SEI hodi apoiu ba ami atu oinsá mak enkoraja mane sira katak labele hanoin feto laiha kbiit atu hakat ba oin. Tanba ne’e mak ba oin, ami esforsu makaas hodi halo advokásia no halo sensibilizasaun ba komunidade,” nia hateten.

Tanba ne’e, nia husu ba mane sira atu fó opurtunidade no fó konfiansa ba feto tanba feto mós prontu lidera, no fiar katak iha eleisaun segunda ronda feto sei lidera ho másimu tanba identifika feto poténsia.

“Ita-nia feto hamutuk 37 ne’ebé kompete iha eleisaun komunitária maibé ida de’it mak hakat ba segunda volta, tanba mane barak mak la apoiu feto inklui feto maluk rasik. Entaun, ita avansa ho feto ida de’it. Maibé ita mós iha feto eleitu ba xefe aldeia hamutuk na’in-lima. Ida-ne’e ita hahú hakat maibé nafatin halo advokásia, nune’e tenke iha mane nia sorin iha atividade sira hotu la’ós iha kotuk de’it,” nia dehan.

Feto eleitu ba xefe aldeia na’in-lima ne’e kompostu hosi xefe aldeia rua (2) iha postu administrativu Letefoho no tolu iha postu administrativu Hatulia A.

Liga ho asuntu ne’e, Sekretária Estadu Igualdade (SEI), Elvina Sousa Carvalho, dehan loron importante ida-ne’e hakarak husu ba maluk feto Timor-Leste hotu liuliu Letefoho atu kontinua esforsu imi-nia aan atu envolve hodi kontribui no partisipa iha kualker programa Governu nian.

“Nune’e, ita bele kria pás no estabilidade hodi nune’e dezenvolvimentu bele ba oin no ita mós bele valoriza ita-nia eroina sira-nia kontribuisaun ba luta ukun rasik-aan,” nia dehan.

Aleinde ne’e, SEI mós iha programa boot iha tinan oin, atu hakbi’it grupu feto sira liuhosi programa Fundu Transferénsia Públiku mai ho mekanizmu foun, ne’ebé ho objetivu atu apoiu grupu feto sira iha vida negósiu, atu nune’e bele aumenta ekonomia uma-laran.

“Ha’u enkoraja maluk feto-sira atu nafatin empodera malu, liuhusi apoiu malu ba atividade sira-ne’ebé iha,” nia hateten.

Istória lroon nasionál feto: 03 novembru 1975

Loron Nasionál Feto Timor-Leste nu’udar loron ida-ne’ebé importante tebes iha istória Timor-Leste nian. Loron ne’e hodi fó rekoñesimentu ba luta feto Timor-Leste sira iha rezisténsia nia laran, liuliu ba saudoza Maria Tapó.

Maria Tapó, eroína ida-ne’ebé husi Organizasaun Populár Feto Timorense (OPMT, sigla portugués) ne’ebé absorve polítika OPMT hodi luta ba dignidade feto no hasoru invazór militár Indonézia.

Maria Tapó moris iha Tapo, Munisípiu Bobonaro, feto iliterada no ema simples ida-ne’ebé sai hanesan figura ezemplár ida ba feto maluk sira no Primeira Eroína ba Luta ba Libertasaun Nasionál.

Molok Indonézia invade ofisialmente iha loron 7 fulan-dezembru tinan 1975, iha tiha ona infiltrasaun inimigu iha área fronteira. Iha tempu ne’ebá Forsa Armada Libertasaun Nasionál Timor-Leste (FALINTIL) halo kedas rezisténsia. Maria Tapó hanesan feto ida barani no feen ida ezemplár fó apoiu makaas tebes ba nia kaben iha liña de fogo.

Iha loron 3 fulan-novembru tinan 1975 bainhira nia kaben han hela, nia mak troka nia kaben hodi halo vijilánsia ho kilat iha liman, derrepente inimigu halo asaltu, haree ba situasaun hanesan ne’e Saudoza Maria Tapó ho aten barani foti asaun reziste hasoru inimigu, hafoin inimigu tiru makaas tebe-tebes hodi kona ita-nia feto maluk ne’e no nia mate kedas iha liña de fogo.

Hafoin nia mate, tuir sasin na’in-tolu hanesan Paulino Viegas Tilman, Domingos Mau no Santina Fernandes hato’o katak Maria Tapó, nia feto maluk sira seluk ne’ebé sira la’o hamutuk haruka kedas karta ba Comité Central FRETILIN (CCF) ho lian Portugés deklara nune’e: “Nos as Mulheres de Tapó não rendemos, nem renderemos, lutaremos até a nossa última gota de sangue.” Katak, “Ami feto Tapó sei la rende, ami sei la rende nafatin, ami sei funu nafatin, ami sei funu to’o ami-nia ran turuk ikus liu nian.”

Loron Nasionál Feto

Hafoin simu tiha karta ne’e, Primeiru-Ministru Repúblika Demokrátika Timor-Leste iha tempu ne’ebá, Saudozu Nicolau Lobato halo inisiativa iha ailaran iha tinan 1976 hodi deside loron 3 fulan-novembru sai nu’udar Loron Nasionál ba Feto.

Ho nune’e, iha tinan 1977 hosi Sorumutu Comité Central FRETILIN dekreta Rezolusaun ida ba loron 3 fulan-novembru sai nu’udar Loron Nasionál ba Feto Timor-Leste. Hahú hosi ne’ebá iha ailaran, tinan-tinan komemora Loron Nasionál ba Feto.

Liu tiha Restaurasaun Independénsia, iha tinan 2002, iha Kongresu Nasionál Feto Daruak, iha tinan 2004, ne’ebé hetan partisipasaun hosi organizasaun feto hotu-hotu iha Timor-Leste tomak, maluk feto sira ezije katak Timor-Leste tenke iha loron nasionál ba feto, atu fó valór no rekoñesimentu ba feto sira tanba sira mós fó kontribuisaun makaas ba Luta ba Libertasaun Nasionál hosi tinan 1975 to’o tinan 1999.

Ezijénsia ne’e sai hanesan plataforma hosi Kongresu Nasionál Feto Daruak no hato’o ba Parlamentu Nasionál hodi foti desizaun. Ikusmai Parlamentu Nasionál aseita no estabelese Lei Númeru 17/1/3/2005, ne’ebé deside loron 3 fulan-novembru sai nu’udar Loron Nasionál ba Feto Timor-Leste.

Iha tinan 2020 ne’e Timor-Leste liuhosi Sekretaria Estadu ba Igualdade no Inkluzaun Komemora Loron Nasionál Feto ba dala-45 ho tema “Promove Partisipasaun Feto iha Nivel Foti-Desizaun hodi Lidera ba Mudansa Inkluziva”. Komemorasaun ne’e shala’o iha suku Luro, postu administrativu Luro, munisípiu Lautemm iha loron 3 fulan-novembru.

Jornalista : Osória Marques

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!