JAKARTA, 18 novembru 2023 (TATOLI)—Ministru Defeza, Donaciano Costa Gomes ‘Pedro Klamar Fuik, hateten, membru Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN, sigla inglés) iha sentidu profunda ba malu atu hametin pás no estabilidade, tanba bainhira laiha kestaun hirak ne’e mak sei laiha dezenvolvimentu.
“Ita kuandu haree iha rai ida mak laiha pás, laiha dezenvolvimentu no kuandu ita hakarak prosperiedade sé laiha seguransa, sei la akontese prosperiedade. Tanba ne’e, ita hanesan kuadru rai ne’ebé mak foin hahú ninian dezenvolvimentu, ita presiza tebes seguransa, ita presiza tebes dezenvolvimentu,” Ministru Defeza Pedro Klamar Fuik, hateten, hafoin partisipa iha reuniaun Ministru Defeza ASEAN ba dala-17 no reuniaun Ministru Defeza ASEAN Plus ba dala-10, iha Jakarta, sábadu ne’e.
Governante ne’e dehan, seguransa no dezenvolvimentu konstitui objetivu prinsipál ba Estadu no nasaun.
“Ita bele halo mesak, ita mós bele halo hamutuk ho rai sira seluk hanesan ita halo ho ASEAN kuandu aban bain-rua ita sai membru permanente. Agora ita halo ho CPLP no G7+ inklui organizasaun bilaterál no multilaterál ne’ebé maka bele kontribui ba seguransa no konstrui dezenvolvimentu,” nia akresenta.
Notísia relevante : MD sei aprezenta kestaun rua iha Reuniaun Ministru Defeza ASEAN iha Jakarta
Nune’e, ho partisipasaun Timor-Leste hanesan observadór ba ASEAN bele fó dalan no indikasaun katak tenke prepara-an didi’ak bainhira sai membru plenu.
“Ita tenke korresponde ho indikadór pilár ne’ebé ASEAN estabelese hanesan sentralidade, liu-liu iha ne’ebé harii iha pilár tolu hanesan polítiku, ekonómia no seguransa,” nia afirma.
Hosi kuadru pilár seguransa ne’e, hanesan Ministru Defeza bainhira tuir reuniaun ho omólogu sira, bele hetan oportunidade halo intervensaun no aprezentasaun kona-ba hanoin ba ASEAN no preukupasaun balun ne’ebé Timor hakarak atu haree iha asosiasaun, liu-liu haree ba kestaun seguransa nasaun Laos iha asosiasaun, maibé kestaun seguransa ne’e hanesan kestaun rejionál no globál, tanba atu atinje seguransa nasionál, presiza haree hosi parte rejionál no globál.
Ministru Pedro Klamar Fuik, konsidera adezaun sai membru plenu ne’e prioridade maibé tenke haree didi’ak hosi aspeitu hotu, liu-liu ekonomia no dezenvolvimentu ne’ebé sai traballu kaza ba Timor no atu atinje ida-ne’e ho di’ak tenke iha seguransa atubele iha prosperidade.
Ministru nota, hosi parte ekonomia membru ASEAN nia reseita doméstika kada tinan biliaun $4, enkuantu Timor-Leste biliaun $1,5, tanba ne’e Timor-Leste tenke atrai investimentu estrajeiru hosi ASEAN no rai seluk. Ho hanoin ida-ne’e maka Timor-Leste hakarak adere ba asosiasaun rejionál ne’e. Enkuamtu, ein termu komérsiu indústria, iha ona kondisaun balun atubele dezenvolve no eleva ekonomia.
“Ita presiza halo traballu hanesan estabelese uluk prosesu ka ita bolu kuadru taxa, ita tenke iha polítika di’ak ida atubele proteje komersiante ka komunidade emprezariál sira. Industriál sira bele favorese valór akresentadu ba ita no ita hakarak atu dezenvolve ita-nia rai tanba merkadu ASEAN ne’e kompetetivu,” nia tenik.
Ministru Pedro hakarak aprosima no halo kontaktu prelemináriu ho Laos tanba nu’udar Prezidénsia ba ASEAN iha tinan oin, nune’e bele partisipa ativu liután iha reuniaun altu nível sira.
Aleinde ne’e, governante ne’e konsidera presiza investe iha rekursu umanu no kompreende organizasaun sira hotu.
Jornalista : Natalino Costa
Editora : Julia Chatarina