iklan

EDUKASAUN, HEADLINE

KNTLU selebra LMSM iha Manatuto ho tema ‘Harii konfiansa iha Siénsia’

KNTLU selebra LMSM iha Manatuto ho tema ‘Harii konfiansa iha Siénsia’

Komisaun Nasionál Timor-Leste ba UNESCO liu husi ninia divizaun Siénsia (Sentru Estudu Siénsia no Matemátika-SESIM) selebra Loron Mundial Siénsia no Matemátika (LMSM) iha Manatuto. Imajen Tatoli

MANATUTO, 29 novembru 2023 (TATOLI)– Komisaun Nasionál Timor-Leste ba UNESCO (KNTLU) liu husi ninia divizaun Siénsia (Sentru Estudu Siénsia no Matemátika-SESIM) selebra Loron Mundial Siénsia no Matemátika (LMSM) iha Manatuto.

Selebrasaun ne’e halao hodi promove siénsia no matemátika ba estudante no mestre sira hosi nivel pre-sekundária no sekundária nomós ba universidade sira.

Tinan ne’e, komemorasaun Loron Mundiál Siénsia No Matemátika ho ninia tema ‘Harii  Konfiansa iha Siénsia’  ne’ebé hala’o iha Eskola Sekundária Jeral Kay Rala, munisípiu Manatuto, hahú hosi loron 27 – 30 novembru 2023 no eventu prinsipal mak iha loron 29 novembru 2023.

Atividade sira ne’ebé hala’o iha eventu komemorasaun LMSM ida-ne’e mak akampamentu, aprezentasaun tópiku hosi grupu manán-na’in semináriu no expozisaun ne’ebé halo hosi instituisaun balu, Universidade, NGO no seluk tan.

Sekretariu Ezekutivu KNTLU, Luis Nivio de Fátima Soares dehan objetivu prinsipál hosi komemorasaun ne’e mak atu dezeña idea kriativu sira hosi estudante no mestre sira hodi kria livru manual prátika ba eskola seluk atu bele uza ba hanorin iha atividade informal aprendizajen siénsia no matemátika.

“Atividade ne’e hodi fo oportunidade ba estudante sira hosi ensinu pre-sekundáriu, sekundáriu, mestre no universitáriu sira atu aprende no dezenvolve atividade prátika iha area siénsia no matemátika no fahe sira-nia koñesimentu ba nia maluk sira,” Luis Nivio de Fátima Soares hateten iha Eskola Kay Rala Manatuto, kuarta ne’e.

Loron mundiál siénsia selebra iha loron 10 Novembru kada tinan. KNTLU liu hosi SESIM organiza ona eventu ida-ne’e hahú hosi tinan 2014 to’o 2022 ho suporta másimu hosi Conoco Philips no iha tinan 2020 to’o 2023 (agora) hetan suporta hosi kompañia SANTOS nomós UNESCO office iha Jakarta, Indonesia.

Ekipa susesu organiza ona eventu selebrasaun loron mundiál siénsia no matemátika hahú iha tinan 2015 to’o 2019 liuhosi atividade akampamentu iha munisípiu sira hanesan Aileu, Baucau, Ermera no Manufahi ne’ebé partisipa hosi estudante sira hosi eskola pre-sekundária to’o nivel universidade.

Luis dehan depois tinan tolu ikus selebra de’it iha munisípiu Dili ho razaun tanba pandemia COVID nebee akontese iha tinan 2020 to 2022. No agora depois tiha COVID, tinan ida-ne’e mak foin konsege fali selebra iha munisípiu Manatuto iha ESGP Kay Rala.

Prezidente INFORDEPE (Instituto Nacional de Formação de Docentes e Profissionais da Educação), Domingos Martins hateten siénsia no matemátika hola parte iha vida ema nian kada loron no hola parte iha desenvolvimentu ekonomi rai ida nian.

“Siénsia iha evoluasaun tuir tempu, liu-liu iha sekulu rua-nulu ne’e. Ita nia atividade loron-loron sempre la’o ho siénsia. Ha’u dezafia atu tinan barak tan mai imi bele mai tan ho vontade atu sai sientista Timor-Leste, imi nia esforsu mak inspira manorin sira iha Timor,” nia esplika.

Nune’e mos, Diretór Servisu Edukasaun Munisípiu Manatuto, Graciano de Jesus Baptista hato’o ninia agradese ba KNTLU ne’ebé hili ona Munisípiu Manatuto ba selebrasaun loron importante ne’e.

“Agradese hili ona Manatuto iha Eskola Kay Rala. Tanba,  siensia labele haketak aan husi ita, no iha edukasaun siénsia dezempeña papel espesial hodi kapasita ema ida hatene nia vida, siénsia ezerse influensia oin-oin. Espera ho selebrasaun ne’e bele promove estudante nia koñesimentu,” dehan Graciano.

Reprezentante Kompañia SANTOS hanesan Business Services Supervisor, Elisabeth Gomes hateten SANTOS sai nu’udar patrosinadór prinsipál ba eventu ne’e desde tinan 2014-2023. Ho ne’e, fiar katak rekursus umanu mak nu’udar rekursu ne’ebé importante liuhotu. Edukasaun, liuliu STEM. Tanba,  siénsia no matemátika mak pilár ne’ebé importante tebes ba SANTOS ba sempre apoiudezenvolvimentu Rekursus Umanus Timor-Leste nian iha sektór edukasaun.

Partisipante sira ba kompetisaun loron mundial ne’e mai hosi munisípiu sira seluk, mak hanesan Bobonaro, Dili, Lautem no Viqueque ho total maizumenus 160 estudante ho mestre.

Partisipante sira-ne’e mak hanesan grupu manán-na’in ne’ebé konsege tuir kompetisaun hakerek tópiku siénsia no matemátika ne’ebé kompostu hosi estudante ensinu báziku siklu III, sekundária no universidade sira kompostu hosi Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), Universidade Dili, nomós Universidade Católica Timor-Leste. 

Jornalista : Cidalia Fátima

Editora    : Armandina Moniz

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!