iklan

NASIONÁL, EKONOMIA, HEADLINE

Governu prioritiza investe iha setór produtivu no kapitál sosiál iha OJE 2024

Governu prioritiza investe iha setór produtivu no kapitál sosiál iha OJE 2024

Governu aprezenta Proposta-Lei OJE 2024 ba membru Parlamentu Nasionál, iha sala plenária, tersa (12/12/2023). Imajen Tatoli/Jogerjo Guterres.

DILI, 12 dezembru 2023 (TATOLI)–Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, hamutuk ho membru Governu sira, tersa ne’e, aprezenta Proposta-Lei Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2024, perante membru Parlamentu Nasionál (PN) sira iha sala plenária.

Biban ne’e, Xefe Governu, hateten, orsamentu ba tinan fiskál 2024 ne’ebé aprezenta refltete ‘Atu harii ponte ba loron aban: Investe iha setór produtivu no iha kapitál sosiál’.

“Ami konsidera no tau iha orsamentu, objetivu estratéjiku hosi programa IX Governu Konstitusionál nian, iha pilár fundamentál rua mak hanesan setór produtivu no kapitál sosiál,” Xanana Gusmão relata liuhosi nia diskursu.

Xanana haktuir, orsamentu ida-ne’e nu’udar orsamentu dahuluk ba IX Governu nian, ne’ebé estabelese fundasaun ba saida mak ezekutivu sira hakarak konkretiza iha tinan-lima mai.

“Oinsá, mak sei konkretiza? Liuhosi promove investimentu prioritáriu ne’ebé bele kontribui ba konstrusaun futuru ida ne’ebé prósperu no sustentável. Investimentu iha infraestrutura públika, iha kapasidade ba produsaun no kriasaun empregu, no iha setór ekonómiku diversifikadu, ne’ebé sei kontribui atu impulsiona ka dudu, kresimentu ekonómiku,” Xanana argumenta.

Notísia relevante : PN-Governu aban hahú halo audiénsia públika ba proposta OJE 2024

Nune’e, tuir Xefe Governu dehan, hosi pontu vista sosiál, investimentu iha edukasaun saúde, inkluzaun, kombate ba pobreza no iha protesaun meiu ambiente terrestre no marítimu, bele dehan investimentu iha setór ho impaktu diretu ba melloria kualidade vida timor-oan sira nian no ho rezultadu ba tempu naruk.

“OJE 2024 ne’ebé ami propoin, aprezenta ninia valór konsolidadu to’o biliaun $1,95 ba Administrasaun Sentrál, Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-cusse Ambeno (RAEOA) no Seguransa Sosiál, no la hatama Fundu Rezerva Seguransa sosiál. Montante ida-ne’e inklui dotasaun biliaun $1,83 ba Administrasaun Sentrál millaun $60 ba deit RAEOA,” nia tenik.

Reseita Estadu  ba orsamentu ida-ne’e hetan ekilibru ka tetu ho di’ak ho despeza Estadu ba setór públiku administrativu, ba administrasaun sentrál no ba sub-setór seguransa sosiál no ba RAEOA.

No entantu, atubele implementa medida estratéjika atu dudu setór produtivu no ba kapitál sosiál presiza duni atu halo transferénsia hosi Fundu Petrolíferu, ne’ebé a’as liu Rendimentu Sustentável Estimadu (RSE), maibé halo transferénsia ida-ne’e ho hanoin atu mós prezerva nafatin integridade ba Fundu refere.

“Fundu ida-ne’e tenke sai totalmente transparente no tenke jeridu ho forma profisionál, iha ne’ebé kada dólar hosi reseita ne’ebé mai hosi rekursu petrolíferu tama iha fundu ne’e, hodi nune’e hetan garantia sustentabilidade ba jerasaun futura,” Xefe Ezekutivu afirma.

Tanba ne’e maka RSE ne’ebé sei transfere, sei investe iha diversifikasaun ekonómika no la’ós atu habokur despeza korrente Estadu-nian tanba Governu hatene katak levantamentu esesivu hosi Fundu Petrolíferu halo de’it atu taka défise orsamentál, hanesan akontese iha tinan hirak kotuk ne’e, nune’e mak mosu obrigasaun atu hapara tiha tendénsia ida-ne’e

“Únika solusaun ba ita-nia país maka tenke investe ho didi’ak rekursu sira ne’e atu hakotu dependénsia ba fundu ne’ebé ha’u dehan tiha ona, tenke investe nu’udar garantia segura duni ba futura jerasaun, ba futuru ne’ebé sustentável ba país. Tanba ne’e, atu proteje fundu ida-ne’e, ita tenke investe duni. Se laiha investimentu sei laiha kresimentu, no sei laiha dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál. Se laiha investimentu, laiha posibilidade atu dinamiza setór produtivu, ne’ebé sei hamosu empregu, no sei labele dezenvolve sidadaun saudável, kualifikadu no aptu atu kontribui ba diversifikasaun iha ekonomia, ne’ebé nesesária tebes atubele antesipa tiha ba situasaun ne’ebé fundu petrolíferu sei hotu,” Xanana fó hanoin.

Ho hanoin hirak ne’e maka Governu uza RSE ho rigór no responsabilidade atu permite estabilidade ekonómika ho di’ak, permite hetan rendimentu no kria empregu, no bele hetan transformasaun ekonómika ne’ebé sei promove sustentabilidade iha ekonomia.

Proposta-Lei OJE 2024 ne’ebé Governu aprezenta ho montante konsolidadu biliaun $1,95 ba Administrasaun Sentrál, RAEOA no Seguransa Sosiál, sein Fundu Rezerva Seguransa Sosiál.

Hosi montante ne’e, fahe ba kategoria saláriu no vensimentu saláriu no vensimentu, bens no servisu millaun $386,3, transferénsia públika millaun $589,7, kapitál menór millaun $34,2 no kapitál dezenvolvimentu millaun $411.

Orsamentu Seguransa Sosiál inklui Fundu Rezerva Seguransa Sosiál hetan alokasaun millaun $347,6.

Prevee mós ba asuntu ekonómiku millaun $788,2, protesaun sosiál millaun $467,1, edukasaun millaun $140,9, saúde millaun $66,2 no abitasaun no infraestrutura koletiva millaun $45,2.

Jornalista     : Antónia Gusmão

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!