DILI, 14 dezembru 2023 (TATOLI)–Governu liuhosi Autoridade Nasionál Petróleu (ANP) selebra akordu kontratu ho empreza Eni hosi Itália hodi fahe produsaun ho naran KFP TL-SO-22-23 ba Bloku P iha área tasi-laran.
Akordu ne’e asina hosi Prezidente ANP, Gualdino do Carmo da Silva no Diretór empreza Eni, Daniel Palermo, ho sasin hosi membru IX Governu, kompostu hosi Ministru Petróleu no Rekursu Minerál, Francisco da Costa Monteiro, Ministru Planeamentu Investimentu no Estratéjiku, Gastão de Sousa, Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Verónika das Dores, Ministru Interiór, Francisco da Costa.

Ministru Petróleu no Rekursu Minerál, Francisco da Costa Monteiro, konsidera ENI nu’udar empreza boot ida iha mundu ne’ebé kontinua hatudu ninia interese ba poténsia balun iha tasi Timor.
“Desde ita estabelese Fronteira Marrítima, ita iha área tasi ida boot liután, ne’e permite ita atu bele promove, tanba ne’e maka ho asinatura kontratu ho empreza italianu ne’e, marka pasu ida importante. Ida-ne’e mós reafirma filafali katak iha ita-nia planu buka mós poténsia seluk ne’ebé kontempla para aban bainrua dezenvolve Greater Sunrise hodi bele iha futuru susesu karik bele lori tan rendimentu mai nasaun,” Ministru hateten iha salaun Hotel Timor, kinta ne’e.
Notísia relevante : ANPM-Timor Gap asina kontratu fahe produsaun ba esplorasaun posu “Rara-hana” iha Lautem
Governante ne’e dehan, kontratu fahe produsaun nu’udar parte ida-ne’ebé IX Governu halo hela bainhira kampu Bayu-undan maran no sai mós fonte komplementáriu ba rendimentu Estadu aleinde aban bainrua iha ona produsaun iha kampu petrolíferu Greater Sunrise.
“Ne’e faze esplorasaun ba estudu durante tinan-tolu, maibé konsege hetan buat ruma maski seidauk to’o tinan-tolu bele avansa daudaun ona ba prosesu sira tuir mai, orsamentu maioria hosi empreza,” Ministru akresenta.

Iha biban hanesan, Prezidente ANP, Gualdino do Carmo da Silva, dehan investimentu ne’e boot no liuhosi prosesu naruk.
“Hafoin konkursu internasionál ne’ebé loke iha tempu pandemia COVID-19 no konklui iha tinan kotuk empreza Eni mak nu’udar manán-na’in, hafoin ne’e hahú kedas negosiasaun kontratu lori tempu naruk oitoan hodi ikus mai selebra kontratu, asina tiha sira hahú halo serbisu, hanesan survey sísmiku, tempu hanesan iha mós perfurasaun, ne’e investimentu ida boot, tanba projetu ne’e iha tasi Timor, katak 100% iha ita-nia territóriu,” nia tenik.
Responsável ne’e iha espera katak buat hotu la’o di’ak hodi lori susesu ba empreza no susesu mós ba povu no nasaun Timor-Leste.
Enkuantu, ANP ne’ebé reprezenta Governu Timor-Leste asina kontratu fahe produsaun ba TL-SO-22-23 ba bloku P iha área tasi-laran ho empreza Eni Timor 22-23 B.V, ne’ebé hanesan empreza subsidiária hosi empreza Eni Itália ne’ebé ninia orijen hosi nasaun Itália. KFP TL-SO-22-23 mak área bloku P ne’ebé lokaliza iha área súl tasi Timor nian no besik kampu Greater Sunrise.
Bloku refere hanesan bolu ida hosi bloku 18 ne’ebé Governu lansa iha períodu segunda ronda tinan 2019 to’o 2022, no hetan konkorre hosi empreza Eni Austrália durante períodu lijitasaun segunda ronda.
Naran KFP TL-SO-22-23 nu’udar bloku daruak hosi bloku lima ne’ebé Governu entrega ba manán-na’in lijitasaun segunda ronda, hafoin KFP TL-OT 2022-18 ne’ebé Timor GAP, E.P asina ho ANPM iha loron 22 dezembru 2022.
Ho asina kontratu ida-ne’e sei fó direitu tomak ba empreza Eni Timor 2022-2023 B.V atu hahú hala’o atividade petróleu ne’ebé iha períódu peskiza inísiu sei kobre ho programa levantamentu dadus sísmiku 2D no 3D ho mós perfurasaun posu ida hodi buka potensialidade mina no gás iha área KFP ba blou TL-SO 22-23.
Jornalista : Antónia Gusmão
Editora : Julia Chatarina




