DILI, 12 janeiru 2024 (TATOLI) – Embaixadór Japaun iha Timor-Leste, Tetsuya Kimura, no Jerente Sala Leitura Xanana Gusmão, Maria Amaral Guterres, asina kontratu ba projetu reabilitasaun Sala Leitura ho montante osan hamutuk $68.324.
Projetu ne’ebé sei hahú iha janeiru ne’e liuhusi Eskema Kooperasaun Kulturál Japaun nian ka Grant Assistance for Cultural Grassroot Project (GCGP).
“Ha’u hato’o parabéns ba Sala Leitura Xanana Gusmão ne’ebé selesionada hodi simu asisténsia husi fundu GCGP ba tinan ida ne’e. Rezultadu sira ne’e mai husi imi-nian preparasaun sira ne’ebé reflete imi-nian entuziazmu hodi mellora ambiente edukasionál no kulturál ba labarik no foinsa’e sira iha Timor-Leste”, Tetsuya Kimura hatete iha Lecidere, ohin.
Reabilitasaun ne’e ba uma mahon, biblioteka, sentru espozisaun, pavimentu, parede li’ur no muru sira. Biblioteka sei ekipada ho raga livru foun, meza ba komputadór sira, armáriu no ekipamentu nesesáriu sira seluk, tanba Japaun hakarak serbisu hamutuk ho Sala Leitura hodi introdús kultura japoneza ba labarik no foinsa’e Timor-Leste nian bainhira remata nia renovasaun.
Tanba Governu tau importánsia ba edukasaun ho kualidade ne’ebé asesivel ba ema hotu, Japaun hakarak hamutuk ho Ezekutivu Timor-Leste reitera hikas importánsia husi halakon dezekilíbriu edukativu no oferese edukasaun ho kualidade ba ema hotu.
“Fó asessu ba rekursu edukativu no informasaun ba labarik no foinsa’e sira hodi tau importánsia ba dezenvolvimentu nasionál tanba sira mak sei responsavel ba dezenvolvimentu país ida ne’e nian iha futuru. Hein katak ami sei bele fó kontribuisaun simples liuhusi projetu ida ne’e”, afirma.
Durante ne’e, Japaun serbisu hamutuk ho Timor-Leste ba dezenvolvimentu nasaun nian dezde 2000. Iha tinan hanesan bainhira Sala Leitura ida ne’e harií. Japaun halo ona projetu infraestrutura no saúde inan no oan, nune’e mós konstrusaun ba infraestrutura 138 hanesan uma eskola sira, infraestrutura saúde no sistema bee-moos ne’ebé kuñesidu ho naran projetu GGP.
“Tanba fundasaun ba sivilizasaun humana la’ós kompostu dei’t husi rikusoin ekonomia, maibé mós rikusoin espirituál inklui istória, patrimónia kulturál no obra arte nian, inklui literatura. Bazeia ba fiar ida ne’e, Japaun introdús eskema kooperasaun kultural GCGP iha 2000. Liuhusi GCGP, selesaun ba projetu hirak ne’ebé kontribui ba promosaun kulturál, prezervasaun ba patrimóniu kulturál, promosaun desportiva sira, maibé serka de projetu 20 de’it mak selesionadu kada tinan iha mundu tomak” dehan.
Entre númeru limitadu ba projetu selesionadu sira ne’e, Japaun nia apoiu ba Sentru Nasionál Chega! no sira-nian desizaun mós kontinua apoia ba projetu ida ne’e husi Sala Leitura Xanana Gusmão nu’udar espresaun ba nia interese hodi kolabora ho Timor-Leste iha área ida ne’e mós.
“Oportunidade ida ne’e, hato’o ha’u-nian apresiasaun sinseru ba liafuan murak sira husi ema barak ne’ebé dirije ba vítima sira husi rai-nakdoko Península Noto nian. Espresaun solidariedade ne’e fó enkorajamentu boot no konfortu ba Japaun no povu Japaun iha momentu defísil ida ne’e. Ha’u rekoñese katak Dili mós afeitadu husi akontesimentu klimátiku hanesan udan-boot foin lalais ne’ebé kauza inundasaun iha parte balun Dili nian. Japaun sei kontinua serbisu hamutuk ho Timor-Leste iha prevensaun no rekuperasaun dezastre nian”, promete.
Notísia relevante: Governu Timor-Leste hato’o solidariedade ba Japaun
Ministra Edukasaun, Dulce de Jesus, agradese ba apoiu ne’ebé Governu japonés fó no espera katak renovasaun ne’e bele atrai liután ema barak, liuliu joven estudante atubele vizita fatin ida ne’e.
Tuir dadus husi Sala Leitura, fatin ida ne’e konsege rai ona livru liu rihun hitu no kada loron kuaze estudante 200 maka halo vizita hodi lee livru sira ne’ebé prepara ona iha biblioteka sira, inklui asesu mós ba liña internét no muzeu Xanana Gusmão.
Notísia relevante: Japaun no PNUD disponibiliza millaun $5,1 ba projetu harii no reabilita infraestrutura komunitária
Jornalista: Tomé Amado
Editora: Maria Auxiliadora





