DILI, 05 fevereiru 2024 (TATOLI)—Parlamentu Nasionál (PN) kontinua fó konfiansa ba Primeiru-Ministru no Xefe Negosiadór Prinsipálnba Delimitasaun Definitiva Fronteira Marítima no Terrestre, Kay Rala Xanana Gusmão, atu kontinua luta ba finalizasaun fronteira terrestre ba segmentu naun rezolvidu Noel Besi-Citrana (Naktuka).
Kestaun ne’e hato’o hosi Deputadu bankada CNRT, Patrocínio dos Reis Fernandes, Gabriel Soares no Deputada husi KHUNTO, Olinda Guterres.
Notísia Relevante: Abitante Naktuka fó fiar bá Xanana luta to’o finaliza fronteira terrestre
Deputadu CNRT, Patrocínio dos Reis Fernandes, hateten asuntu ne’e asuntu Estadu nian, nune’e nafatin tau konfiansa ba IX Governu Konstitusionál no mós Primeiru-Ministru atu rezolve.
“Ne’e asuntu Estadu nian. Ami sei nafatin tau iha konfiansa ba IX Governu Konstitusionál no mós Primeiru-Ministru (PM) atu rezolve problema fronteira, tanba problema ne’e importante ba povu Oé-Cusse. Ami mós la fiar katak figura ida hanesan Kay Rala Xanana Gusmão ne’e atu kompromete fali ninia povu ho ninia rai ne’ebé nia luta ba tinan 24 nia laran. Depois hetan independénsia, ne’ebé ita sira seidauk iha esperénsia ba koko halo sira-ne’e, dalaruma ita ne’e hanesan rádiu aat de’it be lian. Tanba, ema ladun rona, tanba negosiasaun entre nasaun ida ho nasaun ida ba fronteira ne’e iha ligasaun,” Deputadu CNRT ne’e hato’o liuhosi intervensaun iha reuniaun plenária PN, segunda ne’e.
Tanba ne’e, na husu iha PN liuhusi Deputadu hotu atu pondera foti asuntu ne’e labele politiza iha Parlamentu Nasionál, tanba ida-ne’e sei tau fali povu Naktuka iha fali risku nia laran.
Komisaun A trata asuntu Justisa no Konstituisionál no komisaun B trata asuntu Negósiu Estranjeiru no Defeza ho Seguransa ba to’o ona iha ne’eba, no komisaun A to’o iha ne’eba rona informasaun defaktu sinál sira-ne’ebé tau iha ne’eba, sira presiza informasaun nune’e nafatin husu atu labele polítika asuntu ne’e, tanba prosesu sira la’o hela delikadu tebes.
Deputadu CNRT, Gabriel Soares, mós fó konfiansa tomak ba Xanana Gusmão atu hala’o serbisu kona-ba asuntu fronteira terrestre Timor-Leste ho Indonézia, tanba Xanana hatudu tiha ona rezultadu fronteira marítima Timor-Leste ho Austrália ne’ebé Timor-Leste hetan ona.
Deputada KHUNTO, Olinda Guterres, hateten asuntu rai Naktuka entrega ba Xanana Gusmão ho ekipa téknika sira atu hala’o nia serbisu.
Deputada FRETILIN, Sanchia Paixão Bano, hateten fronteira ne’e problema nasionál nune’e husu ekipa negosiadór sira konsulta didi’ak ho líder istóriku, líder nasionál sira, igreja, sosiedade sívil no parte hotu atu rona opiniaun molok asina akordu hodi liña fronteira nasaun rua ne’e presiza hatuur ho loloos.
Vise Ministru ba asuntu Parlamentár, Adérito Hugo da Costa, hateten kona-ba Naktuka, sosiedade Timor-Leste tomak inklui ita PN tenke hatene estatutu Naktuka ne’e segimentu nun rezolvidu, nune’e ho ida-ne’e de’it mak bele halo diskusaun di’ak.
“Naktuka segmentu naun rezolvidu. Se la’ós naun rezolvidu, oras ne’e ita la presiza PN hasai rezolusaun iha 2014 hodi harii gabinete delimitasaun fronteira marítima Timor-Leste nian no hahú hala’o serbisu ne’e no negosiadór prinsipál mak atuál Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão,” nia hateten.
Segmentu naun rezolvidu ne’e dehan, segmentu naun rezolvidu ka disputa sira-ne’ebé iha ho Austrália rezolve ona no PN ratifika ona, ho Indonézia fronteira marítima seida’uk bele tama tanba fronteira terrestre seidauk definidu.
Prinsipalmente, iha fronteira terreste Timor-Leste (TL) ho Indonézia, ida segimentu naun rezolvidu iha Naktuka, ida ne’e hanesan Estadu no PN no ema hotu tenke hatene ida-ne’e depois mak bele halo diskusaun ne’ebé di’ak.
Gabinete fronteira marítima no terrestre ne’ebé hala’o serbisu ho Indonézia, hala’o hela mandatu Estadu Timor-Leste nian liuhosi deliberasaun ne’ebé iha seidauk iha mudansa.
Rezolusaun PN 2014 mós seidauk muda no rezolusaun Governu nian mak altera aumenta fronteira terreste iha IX Governu Konstitusionál nian hodi hahú halo negosiasaun ho Indonézia ba fronteira terrestre ninian.
Progresu ne’ebé la’o to’o semana hirak liubá ne’e prosesu negosiasaun nível tékniku, serbisu tékniku ne’e envolve parte tékniku entre parte TL ho Indonézia, negosiasaun nível tékniku nia finál iha nível polítiku.
Nível polítiku mak ida foin daudaun tau iha ajenda ida atu ko’alia iha Jakarta, maibé la konsege ko’alia tanba ne’e nível polítika bele iha dezentendimentu bele iha deskordánsia ba serbisu ne’ebé tékniku sira iha.
Serbisu tékniku mak rezulta iha konkordánsia balun ne’ebé iha nível tékniku ne’ebé tenke tau pontu sinál, nune’e lori hatene iha nível tékniku iha konsiderasaun ba parte balun inklui identifika.
Katak, fatin ne’ebé mak agora duni iha hela atividade ekonómika povu Naktuka nian inklui fasilidade ne’ebé Estadu Timor-Leste halo iha tempu Governu sira uluk, fasilidade agrikultura, armajen buat sira-ne’e hotu ho toos sira.
Nível tékniku ne’ebé sira iha konkordánsia sira tau pontu sira-ne’e hodi konsidera, nível tékniku mós Timor-Leste iha.
“Nune’e, ita labele halo politizasaun no laiha razaun sé de’it halo politizasaun ba rai Naktuka. Tanba ne’e soberania Estadu nian no laiha razaun ba ekipa tékniku no ne’in ekipa polítika atu hateten. Katak, sasán ida bele deside mesa-mesak la’e, ne’e soberania nasaun. Ita hasoru mós Estadu Indonézia nia interpretasaun ba fronteira terrestre tuir ninia ajenda. Se Indonézia laiha pozisaun ida kontra pontu situasaun liña ne’ebé iha, ita la tau títulu segmentu nun rezolvidu,” nia dehan.
Ida-ne’e, nia dehan, hanesan pontu situasaun ida husu sosiedade tomak no polítiku-na’in sira atu bele haree diskusaun materia ne’e foku ba ida-ne’e.
Negosiasaun Naruk
Akordu provizóriu entre Governu Timor-Leste no Governu Indonézia kona-ba fronteira terrestre hakerek iha Provisional Agreement (PA) ne’ebé hala’o iha Dili iha loron 06 abríl 2005. Iha Provisional Agreement (PA) tinan 2005 ne’e iha rejiaun tolu (3) mak unresolved segment mak Noel Besi-Citrana, Bidjael Sunan-Oben no Dilumil-Memo.
Fronteira Noel Besi-Citrana nu’udar rejiaun ne’ebé lokaliza iha iha munisípiu Kupang, Nusa Tenggara Timur (NTT), iha ne’ebé ninia baliza direta ho RAEOA-Timor-Leste. Fronteira refere hatada ho mota Noel Besi ne’ebé suli ba tasi Sawu. Entretantu Bidjael Sunan-Oben nu’udar rejiaun ne’ebé lokaliza iha Manusai, munisípiu Timor Tengah Utara (TTU).
Iha tinan 2017, iha Jakarta-Indonézia, Ministru Koordenadór ba Asuntu Polítika no Defeza Indonézia, Wiranto, no Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun Repúblika Indonézia Retno Marsudi hala’o enkontru dahuluk ho Xefe Negosiadór Prinsipál Delimitasaun Fronteira Marítimia no Terrestre, Kay Rala Xanana Gusmão.
Iha enkontru ne’e, sira konkorda malu atu kria Senior Official Consultation (SOC) hanesan grupu kiik-oan ida-ne’ebé atu diskute teknikamente entendimentu ka akordu atu rezolve fronteira segment naun rezolvidu mak Noel Besi-Citrana no Bidjael Sunan-Oben.
Iha sorumutu Senior Official Consultation (SOC) ba dahuluk ne’e hala’o iha 10 marsu iha Bali. Iha biban ne’eba, delegasaun SOC hosi Timor-Leste lidera hosi Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, Roberto Soares. Entretantu, delegasaun Idnonézia lidera hosi Diretór Jenderal Asia Pásifiku no Afrika, Desra Percaya.
Sorumutu SOC ba dala-haat nian realiza iha 04 dezembru 2018 no sira konkorda halo Iha tinan 2017, iha Jakarta-Indonézia, Ministru Koordenadór ba Asuntu Polítika no Defeza Indonézia, Wiranto, no Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun Repúblika Indonézia Retno Marsudi hala’o enkontru dahuluk ho Xefe Negosiadór Prinsipál Delimitasaun Fronteira Marítimia no Terrestre, Kay Rala Xanana Gusmão.
Iha sorumutu SOC ba dala-haat nian ne’e realiza iha 04 dezembru 2018. Iha sorumutu ne’e sira konkorda halo Term of Reference (TOR) Joint Field Visit (JFV) on the Resolution of the Noel Besi-Citrana and Bidjael Sunan-Oeben Segments. Joint Field Visit (JFV) ne’e ho objetivu haree tuir elementu hotu-hotu ne’ebé relevante, ne’ebé hakerek ona iha tratatu 1904.
Notísia Relevante: Abitante Naktuka fó fiar bá Xanana luta to’o finaliza fronteira terrestre
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes





