MANATUTO, 15 fevereiru 2024 (TATOLI) – Ami-nia Suku hasoru difikuldade barak tebes; saúde, edukasaun, infraestrutura, agrikultura no bee-moos.
Lia hirak ne’e hato’o hosi Autoridade Lokál no komunidade hosi Suku lima ne’ebé hamahan aan iha Postu Administrativu Barique, Munisípiu Manatuto, bainhira hala’o dialógu ho Governu ne’ebé reprezenta hosi Vise Primeiru-ministru no Ministru Dezenvolvimentu Rurál Abitasaun no Komunitáriu, Mariano Assanami Sabino no membru Governu balun, foin lalais ne’e.
Tuirmai akompaña Vox pop hosi Autoridade Lokál no komunidade Barique
“Iha ha’u-nia Suku problema boot mak estrada kuandu udan-boot ami atu mai Natarbora susar entaun ami tenke liu fali hosi Soibada mak bele mai fali Natarbora, problema estrada halo karreta labele liu ba ami-nia Suku, Uma Naroman ba Povu hamutuk haat seidauk finaliza tanba kareta susar atu tula materiál ba, ida ne’e mak ami-nia difikuldade”.
“Ami-nia Suku iha área turizmu ne’ebé presiza ita tenke dezenvolve, área turizmu ne’ebé di’ak mak iha air terjung ne’ebé iha bailoron mós la maran, ida ne’e ami husu ba Ministériu Dezenvolvimentu Rurál sé bele tau atensaun”.
António Carlos Xefe Suku Barique
“Iha ha’u-nia Suku problema boot liu mak bee-moos; maioria komunidade iha Mane-Haat seidauk asesu ba bee-moos. Iha ha’u-nia Suku poténsia ba agrikultura maibé bee laiha ami labele halo buat ida. Aproveita Governu iha ne’e ona liuhosi dialógu ida ne’e bele rejistu hela ba liuliu Ministériu Dezenvolvimentu Rurál ida ne’e ita-boot nia área kedan”.
“Ita hatene desportu ne’e parte ida atu kria amizade entre joven sira, ami iha kampu futeból maibé nia kondisaun ladun di’ak sé bele Governu bele haree mós ba ida ne’e, atu nune’e bele fó kondisaun ba ha’u-nia joven sira bele hala’o kompetisaun ruma”.
Ferdinando Savio, Xefe Suku Mane-Haat
“Iha ami-nia Suku problema ne’ebé ami hasoru barak tebes, estrada kondisaun ita-boot sira mai ne’e haree rasik, atu halo dezenvolvimentu presiza mak estrada, bainhira fila bele rezolve netik ami-nia estrada sira ba”.
Domingos Gonzaga, Xefe Suku Aubeon
“Ami-nia Suku Sikone-Diloli ne’e kada tinan sai afetadu ba mota boot rua mak mota Tau no mota Dilor. Bainhira akontese 04 abríl tinan tolu kotuk ami afetadu tebes, ami husu ba Ministériu Obras Públiku atu halo normaliza ba mota boot rua ne’e, ou sé bele halo drainajen atu satan netik mota ne’e, sé la’e nia tuun mai maka’as bele sobu komunidade uma-kain besik 100”.
“Ha’u liga fali ba área floresta nian, ami iha parseiru ida hosi Karitas Austrália mai kuda ona ai-oan hamutuk 50 iha mota Dilor nia ninin atu nune’e bele tahan rai, maibé mota ne’e ho velosidade maka’as sobu hotu, ai sira ami kuda ne’e kakeu no ai-teka Filipina. Entaun, ami husu ba Sekretáriu Estadu Floresta sé bele apoiu tan ai-oan balun mai ami atu nune’e bele kuda nafatin iha ami-nia Suku atu tahan rai no tahan bee”.
“Ikusliu ha’u husu ba Ministériu Komérsiu Indústria, iha televizaun imi ko’alia dehan foos ne’e folin tun ona, ba $12 ba kilograma 20 no $14 ba kilograma 25, maibé realidade iha ami-nia Suku ema lori ba fa’an folin karun demais kilograma 25 sa’e ba $20 no kilograma 20 kona $18,50. Estadu ko’alia ona fó subsídiu ba kompaña atu hatuun foos nia folin koitadu nusa mak ami-nia Suku foin sa’e los ba loromatan ne’e”.
João Santos, Xefe Aldeia Oekadia, Suku Sikone-Diloli
“Ha’u levanta kestaun kona-ba saúde, ita atu lori dezenvolvimentu mai iha rurál, oinsá ho ami povu nia saúde kuandu di’ak mak bele kontribui ba dezenvolvimentu, kuandu saúde lá di’ak ami atu halo oinsá. Ami preokupa tebes tanba ami iha kliníka ida maibé iha de’it mak parteira ida no enfremeiru ida. Ami Suku rua Sikone-Diloli no Aubeon mak ba halo tratamentu iha kliníka sé pesoál saúde menus susar tebes ba sira atu halo tratamentu. Ami husu ba Governu sé bele aumenta tan pesoál saúde”.
“Ami-nia Suku mós hasoru problema kona-ba edukasaun. Oinsá ami-nia oan sira atu eskola ho di’ak kuandu profesór kontratadu sira hapara hotu, eskola ida iha ami-nia Suku iha Eskola ida maibé profesór na’in tolu de’it alunus hamutuk 100-resin, favór Governu tau atensaun ba”.
Florinda Olimpia, Komunidade Suku Sikone-Diloli
“Iha ha’u-nia Aldeia natar hamutuk etare 66 no agrikultór ne’ebé servisu iha natar ne’e hamutuk ema na’in 90. Maibé iha tinan rua nia laran natar ne’e abandona tebes. Natar ne’e abandona tanba agrikultór sira nia tratór avaria hotu ona, ami husu Governu sé bele halo manutensaun ba ami-nia tratór sira ne’e ka la’e? Komunidade balun utiliza manuál maibé ho kuantidade ne’ebé naton, ami husu ba Governu atu rezolve lalais ami-nia problema ne’e tanba ami maioria moris ho vida agrikultór”.
António Maria Gusmão, Komunidade Suku Aubeon
“Iha ami-nia Suku uma-kain hamutuk haat mak hetan estraga hosi dezastre naturál fulan kotuk seidauk hetan apoiu to’o agora, ami hatama ona proposta ba Autoridade Lokál sira maibé laiha resposta. Husu ba Sekretáriu Estadu Protesaun Sivíl (SEPS) atu bele haree ba ida ne’e”.
António Soares, Komunidade Suku Barique
Resposta Governu nian ba komunidade no autoridade lokál
“Xefe Suku no komunidade imi-nia preokupasaun sira ne’e ami hamutuk ho tékniku sira rezista, ami ho Xefe Suku sira no tékniku sira sei tuur hamutuk fali tanba ita iha tékniku oioin, kona-ba estrada, kona-ba ai-han, halo uma, agrikultura nian. Tékniku sira sei fasilita ita-boot sira ba imi-nia preokupasaun maibé autór prinsipál mak joven sira iha Suku ida-idak hamutuk ho inan-aman sira, maibé ita labele husik inan-aman sira mak servisu mesak ita hamutuk ho orientasaun ba osan, servisu ne’ebé ita sei hala’o hamutuk ho ha’u-nia Ministériu iha área rurál mak oinsá halo to’os, halo dezenvolvimentu iha rurál atu hatama osan, nune’e ita labele depende ba sasan importasaun,” Vise-primeiru, Ministru Mariano Assanami Sabino responde preokupasaun komunidade no Autoridade Lokál.
Enkuantu kona-ba problema edukasaun, saúde no infrastrutura sira Governu rejista sei halo diskusaun iha Konsellu Ministru nune’e bele hatan ba preokupasaun ne’ebé iha.
“Preokupasaun hirak ne’e balun ami rejistu no balun ami bele apoiu ha’u orienta kedan kada Ministériu ne’ebé tutela liuliu Sekretáriu Estadu sira atu haree ba problema sira ne’ebé ita konsidera urjente. Maibé, balun seluk hanesan saúde, edukasaun, infraestrutura ami sei ba diskute oinsá atu haree,” Assanami hateten.
Responde Vise-ministru Komérsiu, Indústria, Agostu Junior ba komunidade sira relasiona ho folin foos
“Ita iha duni problema ba foos. Iha televizaun ami Governu ko’alia duni kona-ba folin foos tuun ona maibé realidade iha Munisípiu hotu folin sei sa’e nafatin. Ami hahú deteta ona nia problema tanba servisu hamutuk ho entidade relevante sira deteta katak ita-nia kompaña inter-mediáriu sira la kumpri saida mak sira foti hosi loja, ami sei foti medida sériu ba ida ne’e,” Governante ne’e hateten.
Nia dehan, kompaña inter-mediariu sira ba foti foos iha loja ne’ebé Governu subsidia ho marka Beruang Merah kilograma 20 presu $9 no fa’an ba munisípiu sira ne’ebé besik $10-12, maibé kompaña mak la kumpri.
“Foos iha loja marka Beruang Merah kilograma 20 iha loja folin$9, kuandu fa’an iha Dili laran presu $10 no Munisípiu sira besik ne’e presu $11 no iha área remota sira presu $12, maibé ida ne’e la sai realidade mosu oinseluk fali, Governu sei buka meiu atu rezolve,” nia katak.
Resposta Sekretariu Estadu Floresta (SEF), Fernandino Vieira da Costa, ba preokupasaun Autoridade Lokál no komunidade
“Atu responde de’it ba preokupasaun komunidade sira nian kona-ba kuda ai-oan lubuk ida maibé mota sobu tiha, maibé ba oin ita sei haree atu fó fali apoiu ai-oan. Maibé ha’u atu dehan de’it tanba saida mak akontese mota tun sobu rai arbiru, ida ne’e tanba ita-nia komunidade barak tesi ai no sunu rai arbiru iha mota ulun sira ida ne’e mak fó impaktu ba inundasaun,” SEF hateten.
Tanba ne’e, Governante ne’e husu ba komunidade sira atu labele tesi ai no halo to’os iha mota ulun sira tanba fó risku ba tempu udan mosu inundasaun no mota nia velosidade aumenta maka’as, sobu rai no bele sobu mós komunidade nia uma.
“Ami-nia funsionáriu Floresta iha Manatuto ne’e iha, semana ne’e kedan ami-nia ekipa sei mai la’o atu haree ba Suku sira ne’ebé ohin preokupa kona-ba ai-oan ne’ebé kuda mota sobu ita sei identifika atu kuda fila fali, ita sei kuda fali ai-oan oioin tanba ita iha ai-oan,” nia hateten.
Resposta Sekretáriu Estadu Protesaun Sivíl (SEPS), Domingos Mariano Reis, ba preokupasaun komunidade Barique
“Kona-ba uma haat ne’ebé hetan ona estragu seidauk hetan apoiu aban ami-nia téknu ba halo levantamentu dadus, segunda semana oin haruka kedan apoiu mai ba família uma-kain haat ne’e,” SEPS kompromete.
Alende ne’e, nia dehan, SEPS mós iha servisu ida kona-ba prevensaun. Tanba ne’e bele apoi mós ai-oan ba komunidade sira atu kuda iha mota ninin nune’e bele tahan bee no rai atu labele fó impaktu ba komunidade sira-nia moris.
“Ha’u rona komunidade sira preokupa kona-ba ai-oan barak hetan estraga no husu atu kuda. Ami SEPS mós bele fó apoiu maske ida ne’e servisu Sekretáriu Estadu Floresta nian maibé ami mós bele fó apoiu. Semana oin ha’u-nia ekipa lori kedan ai-oan hamutuk 500 mai Barique atu komunidade sira bele kuda atu prevene rai halai,” nia konklui.
Jornalista: Hortencio Sanchez
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo