DILI, 29 fevereiru 2024 (TATOLI) – Uniaun Europeia (UE) disponibiliza rihun €550 ekivale ba rihun $595, ba Governu Timor-Leste hodi hametin reziliénsia no preparasaun hasoru dezastre sira no lansa mós projetu “Harii Seguransa no Reziliénsia iha Pásifiku Faze Daruak (BSRP II, sigla Inglés) iha país.
Apoiu finanseiru liuhusi Fundu Europeu ba Dezenvolvimentu ne’e ba Ezekutivu tirmorese, liuliu ba Ministériu Interiór no Sekretaria Estadu Protesaun Sivíl no Autoridade Nasionál Protesaun Sivíl atu implementa ba atividade mitigasaun, prevensaun no redusaun ba dezastre naturál durante tinan rua, entre 2024 no 2026.
Inisiativa ida ne’e ho objetivu atu hametin reziliénsia no preparasaun ba dezastre sira iha Illa Pasífika no projetu ne’e hatudu kompromisu unifikadu ida atu proteje komunidade sira husi dezafiu ne’ebé hamosu husi dezastre naturál no mudansa klimátika.
Sekretáriu Estadu Protesaun Sivíl, Domingos Mariano Reis, hatete atividade kona-ba mitigasaun, prevensaun no redusaun ba dezastre naturál ne’e ninia indikasaun sei foku ba pontu importante rua maka komunidade no eskola sira.
“Alvu atu implementa atividade tolu ne’e maka komunidade sira husi aldeia, suku no munisípiu rua maka hanesan Viqueque no Covalima. Depois ba eskola sira mak estudante ensinu báziku no sekundáriu sira”, governante ne’e hatete iha Caicoli, ohin.
Sekretáriu Estadu relembra mós katak, depois asina memorandu entendimentu, iha 04 janeiru 2024, Governu iha kompromisu atu apoia projetu BSRP II no implementa ho susesu.
“Inisiativa ida ne’e importante tebes atu hasa’e ita-nian jestaun ba risku dezastre, harii reziliénsia multisetoriál no asegura partisipasaun inkluziva iha ita-nian esforsu atu kombate efeitu dezastre no mudansa klimátika”, dehan.
Adjunto-Xefe Misaun UE, Christoph Sorg, hatete inisiativa husi projetu ne’e atu refleta dezafiu ne’ebé Timor-Leste hasoru durante siklone Seroja iha 2021 no fó énfase ba projetu ne’e ho nia papél atu hametin rejiaun sira-nian reziliénsia.
“Projetu seguransa no reziliénsia iha pasífiku faze daruak ne’e reprezenta ita-nian esperansa koletiva no reziliénsia ho objetivu atu hametin ita-nian preparasaun no resposta ba dezastre sira”, realsa.
Christoph Sorg salienta katak tanba rejiaun pasífiku kontinua hasoru ameasa barak liután husi dezastre naturál no mudansa klimátika maka ho lansamentu projetu refere marka ona pasu ida ne’ebé signifikativu no esforsu koletivu atu proteje no hasa’e reziliénsia komunidade sira-nian. Liuhusi parseria no kolaborasaun, Timor- Leste no ninia viziñu sira iha Pasifiku sei haka’as an atu hamenus impaktu dezastre no asegura futuru ida ne’ebé seguru liu ba jerasaun sira iha futuru.
Prezidente Autoridade Protesaun Sivíl, Superintendente Polísia Ismael da Costa Babo, reforsa katak projetu ida ne’e kontinuassun husi projetu dahuluk ne’ebé konsege realiza ona iha 2018, ne’ebé instala ona torre sistema alerta antesipada ba Tsunami inklui konstru sentru akollimentu rua iha Viqueque no Covalima.
“Projetu ne’e sei foku nafatin ba munisípiu rua, nune’e sira bele hatene halo prevensaun ba dezastre naturál bainhira akontese iha sira-nian bairru, aldeia, suku no munisípiu, tanba munisípiu rua ne’e maka risku ba dezastre naturál ne’e boot liu. Tanba ne’e, komunidade no estudante sira iha unisípiu refere presiza hetan koñesémientu kle’an hodi prevene an”, informa.
Memorandu entendimentu ne’ebé hatuur objetivu sira husi projetu ne’e mak hadi’a jestaun ba risku no dezastre iha Timor-Leste; hasa’e reziliénsia multisetoriál no prontidaun ba resposta no rekuperasaun ne’ebé ho efisiénsia; no promove partisipasaun inkluziva iha dezeñu, implementasaun no avaliasaun projetu nian.
Jornalista: Tomé Amado
Editora: Maria Auxiliadora