iklan

NASIONÁL, HEADLINE, INKLUZAUN SOSIÁL

MSSI introdús PRIMERO CPIMS+ no relatóriu avaliasaun dezencolvimentu kapasidade serbisu

MSSI introdús PRIMERO CPIMS+ no relatóriu avaliasaun dezencolvimentu kapasidade serbisu

Membru Governu asuntu sosiál no Reprezentante UNICEF, Bilal Aurang Zen Durrani, lansa sistema informasaun no relatóriu, iha salaun MSSI, Caicolo, kinta (14/03/2024). Imajen/Mídia MSSI

DILI, 14 marsu 2024 (TATOLI)Ministériu Solidaridade Sosiál no Inkluzasaun (MSSI), kinta ne’e, introdús Sistema Jestaun Informasaun no Jestaun Kazu Dijitál ba Protesaun Labarik no Joven iha Perigu ka Primero Child Protection Information Management System+ (PRIMERO CPIMS+) inklui relatóriu avaliasaun ne’ebé hala’o hosi país kona-ba programa dezenvolvimentu  kapasidade forsa serbisu-na’in sosiál iha Timor-Leste.

Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Verónica das Dores, akompaña hosi ninia Vise-Ministra, Céu Brites, hamutuk ho Vise Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór Asuntu Sosiál, Mariano Assanami Sabino, no Reprezentante United Nations International Children’s Emergency Fund (UNICEF), Bilal Aurang Zen Durrani, lansa sistema no relatóriu ne’e iha salaun MSSI, Caicoli.

“Ohin loron iha okaziaun loron serbisu sosiál mundiál ASEAN, ha’u lori Ministériu Solidaridade Sosiál no Inkluzasaun nia naran, sente urgullu hodi lansa Sistema Jestaun Informasaun no Jestaun Kazu Dijitál ba Protesaun labarik no Joven, hanaran PRIMEIRO CPIMS+, ne’ebé instrumentu ne’e dezenvolve tuir revizaun padraun prosedimentu operasionál ba protesaun labarik no joven iha perigu hodi aliña ho lei protesaun ba labarik no joven iha perigu,” Ministra Verónica das Dores, hateten, liuhosi nia diskursu.

Plataforma ne’e nu’udar rezultadu serbisu importante neʼebé alkansa hosi IX Governu Konstitusionál atu hametin sistema protesaun labarik ho maneira inovativu liuhosi dijitalizasaun.

PRIMEIRO CPIMS+ nu’udar aplikasaun ne’ebé dezeña hodi suporta serbisu-na’in sosiál sira hanesan ofisiál protesaun labarık ho sira-nia serbisu no planeamentu kazu loron-loron, halo sira-nia sistema jestaun kazu sai efetivu no efisiente liu, inklui fó tempu barak liubá sira atu foku ba dezenvolvimentu ho sira-nia kliente no komunidade.

“Hahú hosi agora, ha’u iha esperansa boot ba ofisiál protesaun labarik atu utiliza sistema ne’e hodi para ona ho imprime tan surat-tahan, ha’u mós hatene aplikasaun ne’e bele utiliza offline tanba sistema funsiona maski laiha internet. Ho ida-ne’e, ha’u fiar labarik no joven ne’ebé iha kontaktu ho sistema protesaun labarik, agora sei hetan apoiu kle’an no la tarde ka liu prazu tanba plataforma ne’e iha funsaun ne’ebé alerta ofisiál protesaun labarik sira atu foti asaun sira ne’ebé iha atu hala’o no rejista informasaun hotu-hotu ho seguru,” nia esplika.

Notísia relevante : MSSI sei realiza pagamentu pensaun sosiál faze dahuluk iha 18 marsu

Aleinde ne’e, sistema ne’e sei ajuda MSSI hodi rejista kazu sira ho di’ak, bele proteje dadus no informasaun kona-ba labarik no joven sira, ne’ebé informasaun hotu sei fornese tuir kategoria ne’ebé iha.

Ho plataforma dijitál ida-ne’e, MSSI bele halo relatóriu kona-ba jestaun kazu protesaun labarik, inklui labarik sira iha fasilidade kuidadu rezidensiál no labarik sıra ne’ebé afetadu hosi emerjénsia no fahe ba organizasaun sira ne’ebé presiza dadus hodi halo programa, no uza dadus hodi informa polítika no programa sira.

Relasiona iha ámbitu loron serbisu-na’in sosiál Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN) ba tinan ne’e, MSSI iha IX Governu Konstitusionál nia programa implementa ona atividade barak hodi reforsa forsa serbisu sosiál sira hanesan lori besik liubá komunidade no ministériu mós planeia ona atu aumenta ofisiál protesaun labarik to’o iha nível postu administrativu iha tinan tuir mai.

“Ida-ne’e fazeadamente sei reforsa no aumenta númeru serbisu-na’in sosiál (SNS) iha Timor-Leste, bazeia ba rasiu 80/100.000 populasaun, hodi nune’e bele atinje mós padraun ba serbisu-na’in sosiál ne’ebé ASEAN hatúr ona,” Ministra Verónica dehan.

Durante ne’e MSSI hasoru difikuldade hodi halo atendimentu ho ekuidade iha komunidade tanba rasiu ne’ebé laiha balansu, maibé nafatin halo esforsu maka’as atu haforsa serbisu-na’in sosiál sira, liuhosi programa dezenvolvimentu kapasidade lbazeia ba kompeténsia ho padraun internasionál, inklui institusionalizasaun no profisionalizasaun ba sira.

MSSI iha kompromisu boot atu serbisu hamutuk ho parseiru sira iha rejiaun ASEAN hodi implementa deklarasaun Ha Noi kona-ba hametin serbisu sosiál no mapa ruteiru ba nia implementasaun.

Aleinde ne’e, Ministra konsidera lansamentu ne’e nu’udar konkista inovadora ida ba Timor- Leste tanba nu’udar nasaun foin dezenvolve, ne’ebé iha lei hatudu seriedade Governu hodi proteje labarik no joven sira ne’ebé iha perigu nia laran.

Lei foun protesaun labarik no joven iha perigu númeru 6/2023, 01 marsu, ne’ebé aprova hosi Parlamentu Nasionál iha fevereiru 2023 no promulga hosi Prezidente Repúblika iha marsu 2023.

“Lei ida-ne’e formaliza elementu prinsipál sira ba sistema protesaun labarik ne’ebé harii ona iha tinan 20 nia laran, hanesan rede protesaun labarik, papél sira hosi ofisiál protesaun labarik nian, no mekanizmu pozitivu bazeia ba komunidade progresu barak iha ona,” nia akresenta.

Maski nune’e, Governu nafatin iha planu atu halo revizaun ba mekanizmu balun ne’ebé eziste ona hodi dezenvolve prosedimentu, mekanizmu no polítika foun esensiál hodi hametin programa no sistema protesaun labarik ho komprensivu.

MSSI nia mandatu haktuir hosi lei protesaun labarik no joven iha perigu ne’e mak atu planeia no koordena nia implementasaun sira inklui atividade sosializasaun ba lei ne’e rasik.

Programa prioridade ida ba IX Governu Konstitusionál iha área solidariedade sosiál no inkluzaun mak atu haforsa sistema bem estar sosiál ho sistema protesaun labarik ne’ebé bele empodera labarik no família vulnerável sira, ne’ebé afeta hosi asuntu sosiál oin-oin, inklui labarik vítima ba violénsia, abuzu, neglizénsia liuhosi dalan ne’ebé permite atu halo mudansa pozitivu ba sira-nia moris no permite labarik sira atu atinje sira-nia potensialidade tomak.

Lansamentu sistema jestaun informasaun no jestaun kazu dijitál ba protesaun labarik no joven realiza tanba serbisu hamutuk entre MSSI ho parseiru sira hanesan UNICEF no seluk tan.

Relatóriu avaliasaun independente

Ministra relata, kona-ba lansamentu relatóriu avaliasaun independente ne’ebé hala’o hosi país kona-ba dezenvolvimentu kapasidade forsa serbisu-na’in sosiál iha Timor-Leste, MSSI investe ona iha programa dezenvolvimentu kapasidade ba serbisu-na’in sosiál MSSI nian no iha vizaun atu institusionaliza no profesionaliza serbisu-na’in sosiál iha Timor- Leste, iha mós inisiativa dezenvolvimentu kapasidade oin-oin iha Timor- Leste.

MSSI mós aprezenta rezultadu no rekomendasaun xavi ba parseiru xavi sira kona-ba dalan atu hametin forsa servisu sosiál iha Timor-Leste no atu koordena didi’ak hodi korresponde ba nesesidade bem-estar sosiál nasaun no prioridade nasionál nian ne’ebé sustentável.

Atinjimentu forsa traballu serbisu-na’in sosiál ne’ebé maka MSSI halo ba área epesífiku sira durante tinan-lima nia laran (2019-2023) maka hanesan atendimentu ba kazu labarik iha risku no perigu ho nia tipu abuzu sexual, fíziku, emosional insestu, abandona (esplorasaun), labarik vítima isin rua sedu no labarik no joven konflitu hamutuk 1.874, kompostu hosi feto 1.229 no mane 645.

Atendimentu ba sobrevivente violénsia bazeia ba jéneru ho tipu violénsia doméstika, violasaun sexual, asaltu sexual, tráfiku umanu, abandona, insestu, omisídiu ka oho labarik ka bebé ho totál kazu 2.343.

Atendimentu ba grupu vulnerável sira ho kategoria família no individuu iha sirkuntásia sosiál, pasiente vulnerável, reinsersaun ba prizioneiru no eis prizioneiru, kontente ho família, idozu abandonadu, komunidade LGBTQI+, sobrevivente vítima pasadu, vítima afeitadu prostituisaun HIV/SIDA no moras toxidependente hamutuk 2.423, kompostu hosi feto 1.092 no mane 1.331.

Nune’e, promove partisipasaun feto ba hamenus konflitu hodi hametin koezaun sosiál hamutuk 3.351 partispante.

Iha fatin hanesan, Vise Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntu Sosiál, Mariano Assanami Sabino, hateten, direitu ba labarik feto, joven no ba timor-oan ne’e fundamentál tanba ema hotu luta ba ukun rasik-an.

“La’ós ema mak mai hanorin direitu ida-ne’e ba ita, maibé direitu fundamentál ida-ne’e mak ita fakar ran ema rihun ba rihun direitu ida ne’e mós sai kilat musan importante ne’ebé mak ita tiru iha tempu okupasaun,” nia hateten.

Assanami konsidera, direitu umanu, demokrasia, no direitu liberdade ne’ebé mak iha hahú hosi leten to’o kraik ho kondisaun saida de’it mak iha hotu-hotu tenke sente.

“Direitu fundamentál nu’udar ai-rin importante hodi harii nasaun ida-ne’e. ko’alia kona-ba direitu la’ós tanba ajénsia internasionál sira, la’os tanba ema ko’alia direitu ita mós tur ko’alia tuir ka la’ós tanba konvensaun sira ne’ebé ita ratifika maibé tanba ida-ne’e ita-nia obrigasaun duni atu ratifika tanba direitu fundamentál ne’e direitu ne’ebé ita rasik nia luta, atu laiha labarik, inan feto no joven ida iha perigu laran,” Vise Primeiru-Ministru afirma.

Jornalista     : Arminda Fonseca

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!