DILI, 12 abríl 2024 (TATOLI)–Sekretaria Estadu Igualidade (SEI), sesta ne’e, halo lansamentu konsultasaun ba Deklarasaun Beijing (Pequim) no Plataforma Asaun Estadu +30 iha Timor-Leste Timor-Leste nian.
“Objetivu Prinsipál husi atividade ohin ne’e mak ita halo lansamentu ba konsultasaun hodi prepara relatóriu husi Estadu Timor-Leste ba Deklarasaum Pequim no Plataforma Asaun ne’ebé sei submete iha juñu 2024,” Diretór Jerál SEI, Armando da Costa, iha salaun Delta Nova.
Faze tuir mai sei iha diskusaun ho parte liña ministeriál sira iha área xave, tuir relatóriu Pequim nian.
“Ita sei prepara área xave 12 nia informasaun, dadus no relatóriu sira relasiona ho dezenvolvimentu edukasaun formasaun ba feto, violénsia hasoru feto, feto no konflitu armada, feto no ekonomia, feto no saúde, feto no mídia no seluk tan,” nia akresenta.
Konsultasaun preparasaun relatóriu Plataforma Asaun Pequim husi Estadu Timor-Leste ne’e importante atu hatene situasaun feto no labarik nia moris livre husi violénsia.
Iha fatin hanesan, Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Expedito Dias Ximenes, konsidera atividade ne’e importante tanba deklarasaun no plataforma asaun iha 4⁰ konferénsia mundiál kona-ba feto hanaran Deklarasaun Pequim hanesan dokumentu rua, ho objetivu estratéjiku iha área 12 ne’ebé prioridade ba preokupasaun feto nian.
Notísia relevante : KM Aprova Adosaun Regulamentu Sanitáriu Internasionál
Nune’e, Plataforma Asaun ba programa hodi fó empoderamentu no haforsa feto iha sosiedade nia laran ho objetivu atu hasai barreira hotu ne’ebé difikulta partisipasaun ativa feto iha área hotu husi moris públika no privadu hotu. Tuir partisipasaun haklean ho kondisaun hanesan prosesu kona-ba toma desizaun ekonomia, sosiál, kulturál no polítika.
“Ida-ne’e katak feto no mane tenke fahe poder hanesan, hahú husi uma-laran, serbisu fatin, komunidade nasionál no internasionál, igualdade feto no mane hamutuk hanesan kestaun direitu umanu no sai hanesan kondisaun susesu husi justisa sosiál nomos fundamentál hodi hetan dezenvolvimentu dame,” Expedito tenik.
Atinje igualdade jéneru no empoderamentu feto
Nune’e mós, Xefe interina UN Women, Lumena Freitas, hateten, atividade ohin atu atinje igualdade jéneru no empoderamentu feto sira.
“Ohin loron, ita halibur hamutuk iha ne’e importante tebes ba ita-nia esforsu atu atinje igualdade jéneru no empoderamentu feto. Iha tinan oin ita sei selebra aniversáriu ba dala-30 hanesan adosaun ba Deklarasaun Pequim no Plataforma Asaun ne’ebé mosu iha konferénsia mundiál feto ba dahaat iha tinan 1995 iha Pequim, Xina,” nia dehan.
Eventu ohin ne’e esensiál tebes ba entidade hotu atu reflete fali progresu, identifika dezafiu no buka estratejia atu responde ba lakuna no dezafiu sira hodi hadi’a kompromisu no haforsa implementasaun, koordenasaun alkansa igualdade jeneru no hakbiit feto.
Iha tinan oin, enkontru altu nível ba Komisaun Estatutu Feto ba sesaun 69 sei diskute kona-ba progresu no dezafiu husi implementasaun Deklarasaun Pequim no Plataforma Asaun hodi tama ba selebrasaun aniversariu tinan-30 ezisténsia.
Halo revizaun komprensivu
Tanba ne’e, UN Women rekomenda ba Estadu membru sira atu halo revizaun komprensivu iha nível nasionál no Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável 2030.
Dezde inísiu, UN Women kolabora ona ho Governu no parseiru sira iha mundu tomak nomós iha Timor-Leste atubele transforma kompromisu hirak ne’e ba realidade konkretu ba feto no labarik feto sira iha mundu tomak, no aliña ho implementasaun konvensaun ba halakon diskriminasaun hasoru feto sira (CEDAW) no Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável.
Iha rekomendasaun finál iha maiu 2023, komite CEDAW rekomenda ba Estadu Timor-Leste atu hala’o avaliasaun ba implementasaun Deklarasaun Pequim no Plataforma Asaun hodi bele sukat atinjimentu no identifika dezafiu sira iha implementasaun igualdade jéneru inklui hakbiit feto iha rai laran.
Foin lalais ne’e, UN Women konvoka sesaun informativu iha rejiaun Ázia Pasífiku atubele diskute kona-ba revizaun Beijing30+ nian.
“Revizaun ne’e ita halo kada tinan-lima hodi fornese oportunidade atu avalia ita-nia progresu, identifika lakuna sira, no renova ita-nia kompromisu atu atinje igualdade jéneru molok tinan 2030,” Lumena hateten.
Durante sesaun, partisipante sira diskute pontu importante balun neʼebé relasiona ho progresu no dezafiu sira. Iha rejiaun Ázia Pasífiku, maski haree katak iha duni aumenta iha reprezentasaun feto sira iha papél líder polítika nian.
“Ita sei iha lakuna boot, tanba feto sira iha papél ho poder nian sei mínimu. Timor-Leste rasik bele senti orgullu, tanba ita kontinua atu iha reprezentasaun feto, iha instituisaun lejislativu, neʼebé a’as liu iha rejiaun. Maibé ita presiza halo esforsu makaas liu tan atu hasa’e partisipasaun feto, iha nível foti dezisaun no nível hotu-hotu husi nasionál to’o lokál,” nia hameno.
Haree fali ba asuntu violénsia bazeia ba jéneru nian, Un Women observa katak numeru ne’e sa’e maka’as iha rejiaun ne’e, liu-liu durante tempu COVID-19 nian, ne’ebé hatudu katak Timor-Leste presiza atu foti asaun urjente atubele hatan ba dezigualdade ne’ebé metin tebes iha sosiedade.
Asuntu seluk ne’ebé diskute husi partisipante sira mak importánsia atu investe iha feto sira, tanba evidénsia globál hatudu katak se investe iha feto sira, bele lori evidénsia boot ba benefísiu ekonomia rai-laran nian.
Hakat ba oin, relatóriu nasionál nian iha papel importante tebes atubele avalia implementasaun plataforma ba Asaun Pequim nian iha Timor-Leste to’o ona iha neʼebé. Relatóriu nasional sai hanesan fundasaun importante ba dezenvolvimentu relatóriu rejionál nomós globál nian.
UN Women prontu atu fornese suporta ba nasaun membru sira atubele kompleta sira-nia relatoriu nasionál no fó matadalan ho asisténsia karik presiza duni.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Julia Chatarina





