DILI, 12 abríl 2024 (TATOLI) – Prezidente repúblika, José Ramos Horta, kontente simu vizita ró funu JS MURASAME husi Japaun no konsidera vizita ne’e hatudu sinál pozitivu entre nasaun rua, Japaun ho Timor-Leste, iha kooperasaun bilaterál.
“Kontente tebes ho vizita ró ida-ne’e. Ita ho Japaun hori uluk kedan relasaun metin tebes ho sosieade sivíl, media, polítiku sira. Japaun ita-nia parseiru dezenvolvimentu, vizita ida ne’e hatudu sinál di’ak loos katak ita-nia relasaun metin ba-bebeik,” Horta katak ba jornalista sira iha ró JS MURASAME nia laran, sesta kalan.
Xefe Estadu dehan, Japaun nia ideolojia hanesan mós ho Timor-Leste nian, liuliu demokrasia, Estadu direitu no seluktan.
Tuir nia, vizita ró funu ne’e la’ós mai de’it Timor-Leste maibé halo mós ba rai barak iha mundu ho objetivu atu hametin pás no kooperasaun internasionál.
Iha fatin hanesan, Embaxadór Japaun iha Timor-Leste, Tetsuya Kimura hatete, liafuan midar ne’ebé hasai husi Prezidente Repúblika hatudu sinál di’ak ba nasaun rua nia relasaun.
“Liafuan midar husi Prezidente Repúblika hametin liután ita-nia relasaun di’ak entre Timor-Leste ho Japaun. Ita-nia kooperasaun ba oin sei metin liutan,” Kimura katak.
Diplomata japonés ne’e haktuir, vizita ne’e husi Tailándia hafoin liu mai Timor-Leste. Objetivu mai ne’e atu hametin nasaun rua nia relasaun iha área defeza.
Embaxadór ne’e hatutan, relasaun entre Japaun no Timor-Leste solidu tebes, harii bazea ba istória naruk kooperasaun dezenvolvimentu iha área oioin, no hamutuk ho parseiru oioin inklui mós Governu sentrál, Munisípiu sira, komunidade lokál, nune’e mós interkámbiu komesa husi sira ne’ebé jerasaun tuan inklui veteranu to’o mai jerasaun foun sira.
“Ami hakarak hasa’e liután interkambiu entre lideransa jerasaun futuru sira iha Timor-Leste no Japaun. Bazea ba relasaun sólidu ida nee, ami espera sei kria ita-nia futuru hamutuk liu hosi hametin kooperasaun no interkambiu amigavél iha tinan sira oin mai. Ida ne’e tenke sai ita-nia objetivu komun,” nia hatete.
Ró JS MURASAME husi Japaun Vizita Timor-Leste durante loron tolu; hahú 12-14 abríl. Ró ne’e akompaña direta hosi Komandante Divizaun eskoltu ida, Forsa Marítima Defeza hosi Japaun, Kapitaun Kawano Kohiniko kompostu ho militár japonés hamutuk ema 241.
Vizita ida-ne’e nia objetivu prinsipál mak atu hametin relasaun diplomátika no kooperasaun bilaterál entre país rua.
Iha ámbitu vizita-nian sei iha mós vizita hosi militár Japonés sira ba Múzeu Rezistensia no sei iha mós jogu amigavél futeból ne’ebé ekipa militár hosi Japaun sei hasoru ekipa adversáriu hosi Instituisaun F-FDTL.
Japaun ho Timor-Leste iha relasaun diplomátika liu tinan 20-resin durante restaurasaun independénsia, iha loron-20 fulan maiu 2002.
Iha tinan 1999 estabelese TFET (Trust Fund for East Timor) liuhusi Konferénsia Internasionál Doadór nian ne’ebé hala’o iha Tókio (Japan) iha 17 dezembru 1999, superviziona hosi Banku Mundiál no Banku Dezenvolvimentu Aziátiku hodi harii hikas infrastrutura iha setór sira ne’ebé importante hanesan saúde, edukasaun, no agrikultura.
Iha loron 14 to’o 19 fulan-dezembru tinan 2023 Primeiru-ministru, Kay Rala Xanana Gusmão partisipa iha Simeira Japaun hodi selebra relasaun entre Japaun no ASEAN ne’ebé kompleta ona tinan-50 iha 2023.
No, iha parte seluk, Xefe Governu Timor-Leste mós hala’o enkontru bilaterál ho Primeiru-ministru Japaun hodi fortalese relasaun no kooperasaun bilaterál entre nasaun rua.
Iha okaziaun ne’e, Primeiru-ministru Timor-Leste hato’o ninia apresiasaun ba kontribuisaun husi Forsa de Autodefesa Japão (JSDF) ba asisténsia umanitária no apoiu ba vítima sira ne’ebé afeta hosi dezastre naturál sira.
Jornalista: Hortencio Sanchez
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo





