DILI, 16 abríl 2024 (TATOLI)–Parlamentu Nasionál (PN) liuhusi reuniaun plenária, tersa ne’e, aprova relatóriu paresér relativu ho pedidu prioridade urjénsia kona-ba proposta lei númeru 5/VI(1a)-Lei Baze Ensinu Superiór.
“Ita iha kórum Deputadu 56, ba rezultadu votasaun afavór 39, kontra ualu no abstensaun sia, ne’ebé pedidu urjénsia pasa,’’ Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN), Maria Fernanda Lay, hato’o iha sala plenária PN.
Ho aprovasaun pedidu ne’e, Komisaun G ne’ebé trata asuntu Edukasaun, Juventude, Kultura no Sidadania iha sei trata proposta-lei ne’e ho karater urjénsia, ne’ebé sei halo apresiasaun inisiál no audiénsia públika hodi kontinua diskusaun iha plenária iha faze jeneralidade no espesialidade.
Tuir Rejimentu Parlamentu Nasionál (RPN) artigu 97.º (Prosesu urjente), husi alínea 1 to’o 4, hateten ba kualker projetu ka proposta-lei ka rezolusaun bele uza prosesu urjente.
No inisiativa ba prosesu urjente kompete ba Deputadu sira, ba bankada parlamentár ka ba Governu, no pedidu ba urjénsia ne’e haruka ba komisaun kompetente, ne’ebé sei apresia iha prazu oras 24 nia laran, no tenke elabora paréser fundamentadu no paréser ne’e elabora tiha, plenáriu sei delibera kona-ba urjénsia, no debate.
RPN artigu 106.º (Prazu mínimu molok debate iha jeneralidade), projetu ka proposta-lei labele debate iha jeneralidade molok liu prazu loron hitu, sura hahú husi data admisaun, la taka dalan ba buat ne’ebé hakerek iha artigu 97 º.
Notísia relevante : Alterasaun Lei Baze Edukasaun define língua portugeza nu’udar lian instrusaun no ensinu
Antes aprova relatóriu no paresér relativu ba pedidu prioridade ba proposta-lei Lei Baze Ensinu Superiór ne’e, husi komisaun G aprezenta ninia paresér kumpre tramitasaun no rejimentál ne’ebé iha.
Ministru Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura, José Honório da Costa Pereira Jerónimo, hateten, ministériu hato’o pedidu urjénsia atu trata lei ne’e tanba dahuluk lei ne’e hanesan nesesidade nasionál ida atubele regulariza ensinu superiór Timor-Leste.
Nia dehan, iha lei baze edukasaun númeru 14/2008 ne’e ko’alia barak ensinu báziku no ensinu sekundáriu, maibé ensinu superiór ko’alia ituan de’it, tanba ne’e bainhira simu pose hanesan ministru nia iha hanoin atu hahú ho lei baze ensinu superiór atu nune’e bele regulariza universidade sira, liu-liu kursu sira ne’ebé estabelese.
Daruak, liga mós preokupasaun estudante sira husi Institutu Politéniku Betano (IPB) ne’ebé sira-nia kursu ba diploma II (D2), tanba ne’e ministériu hakarak hasa’e sira-nia grau ba diploma D3 no lisensiatura.
‘’Ita tinan-20 ona, seidauk iha lei ida ensinu superiór nian, tanba ne’e mak iha mandatu IX Governu hanesan ministru hanoin lei ne’e importante,” nia fundamenta.
Antes ne’e, iha loron 21 fevereiru 2024, Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru, aprova projetu proposta lei kona-ba Lei Baze Ensinu Superiór, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura, José Honório da Costa Pereira Jerónimo.
“Tinan 14 liu, hafoin Lei Baze Edukasaun tama iha vigór, ninia objetivu la’ós de’it atu atende ezijénsia no dezafiu atuál sira, maibé mós atu asegura melloria kualidade liuhusi kria lei baze espesífiku ida ba setór ensinu superiór. Lei Baze Edukasaun sei nafatin vigora kuaze ninia totalidade tomak, sei halo de’it revogasaun ba matéria ne’ebé liga ba ensinu superiór,” referidu nota ne’ebé Agência Tatoli asesu hafoin reuniaun ezekutivu, iha Palásiu Governu.
Nune’e, entre medida sira ne’ebé propoin hosi diploma ida-ne’e, inklui substituisaun ba diploma I no II iha ensinu superiór tékniku ho Kursu Tékniku-Profisionál Superiór (CTePS, sigla portugés) ho durasaun semestre haat (tinan-rua).
Estabelesimentu ensinu superiór tékniku agora bele atribui grau no diploma baxarelatu, lisensiatura ka mestradu profisionalizante, nune’e hadi’a situasaun anteriór ne’ebé iha dezigualdade kona-ba atribuisaun grau no diploma iha ensinu superiór tékniku. Medida sira-ne’e ho objetivu atu fasilita rekoñesimentu akadémiku internasionál ba estudante sira no hadi’a sira-nia perspetiva serbisu iha área formasaun.
“Alterasaun mós propoin ba durasaun síklu lisensiatura, ne’ebé agora sei hala’o durante semestre 8 ka 10 (ida-idak tinan 4 ka 5 ) no iha posibilidade atu atribui grau mestre nian hafoin tuir formasaun durante semestre 12, inklui parte ida ba lisensiatura ne’ebé integrada no labele haketak, korresponde ba semestre 8 primeiru hosi kursu mestradu integradu,” nota hosi ezekutivu esplika.
Alíende ne’e, Lei Baze Ensinu Superiór nian inkorpora norma ne’ebé autoriza ensinu distánsia iha setór ne’e, ho konsiderasaun ba nesesidade sira ne’ebé hatudu ona iha tempu pandemia Covid-19 nian.
Diploma ne’e estabelese katak iha ensinu superiór, portugés tenke sai dalen prinsipál ensinu, peskiza no instrusaun nian no tétum sei utiliza hanesan dalen apoiu iha prosesu sira ne’e rasik.
Estadu kompromete atu valoriza no dezenvolve lian tetun, ho objetivu atu lian ne’e bele uza hanesan lian prinsipál iha ensinu superiór. Iha exesaun ne’ebé prevee ona ba regra ida-ne’e, liu-liu bainhira hanorin lian estranjeira, iha programa kooperasaun internasionál, no programa espesífiku sira ne’ebé ezije atu hanorin iha lian estranjeira.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editora : Cancio Ximenes