DILI, 17 abríl 2024 (TATOLI)–Komisaun A ne’ebé trata asuntu Justisa no Konstituisionál iha Parlamentu Nasionál (PN) finaliza ona diskusaun kona-ba projetu-lei númeru 33/VI(1a)-Rejime Jurídiku Ezersísiu Direitu Petisaun, iha faze espesialidade.
“Komisaun finaliza tiha ona no aprova ninia relatóriu no paresér hodi haruka ona ba meza Parlamentu Nasionál, hodi hein meza ajenda ba diskusaun plenária iha finál globál,” Prezidente Komisaun A, Deputadu Patrocínio dos Reis Fernandes, informa ba Agência Tatoli, iha resintu PN, kuarta ne’e.
Komisaun hala’o diskusaun foin lalais ne’e iha munisípiu Aileu. Diskusaun espesialidade ne’e Deputadu membru komisaun halo diskusaun espesífiku kada artigu husi projetu-lei ne’e inklui konvida entidade relevante hanesan Governu no sosiedade sívil hodi rona mós sira-nia hanoin.
Notísia relevante : PN aprova projetu-lei Rejime Jurídiku Exersísiu Direitu Petisaun iha faze jeneralidade
Deputadu Patrocínio, hateten , durante ne’e seidauk iha lei kona-ba direitu petisaun, enkuantu tuir Konstituisaun artigu 48 asegura fó espasu ba sidadaun hotu atu ezerse sira-nia direitu petisaun.
Nune’e mós, Rejimentu Parlamentu Nasionál (RPN) fó espasu ida-ne’e. Durante ne’e PN simu hela petisaun no reklamasaun sira maibé laiha lei atu orienta andamentu, tanba ne’e projetu-lei ne’e atu define didi’ak bainhira mak buat ruma tama mai, Deputadu sira bele konsidera hanesan petisaun, reklamasaun ka keixa. Nune’e, presiza atu define hodi regulariza iha lei ruma.
Iha preambulu projetu-lei ne’e katak, funsionamentu no dezempeñu ba kualkér PN aprofunda no konsolida ho ezersísiu forte asaun sidadania, ou ho reforsu partisipasaun sidadaun nia moris iha aspeitu oioin iha nasaun, ho mediasaun ou intervensaun Parlamentu, nune’e petisaun nu’udar instrumentu previlejiadu ba exersísiu sidadania.
Maski nune’e, ordenamentu jurídiku Timor-Leste la dispoen, ho ida-ne’e lei ne’ebé estabelese Rejime Jurídiku ba Ezersísiu Direitu Petisaun, atu mellora komprensaun, abordajen no ezersísiu direitu petisaun. Deputadu proponente ba inisiativa ne’e intende Parlamentu presiza aprova lei espesífika hodi define konseitu, prosedimentu, prinsípiu no regra espesífika hodi suporta figura jurídika ne’ebé konsagra iha Konstituisaun artigu 48 no RPN artigu 155 no 160, nu’udar instrumentu mediasaun entre Estadu no sosiedade sívil ho rápidu no efikas ho mekanizmu instituisionál no partikularmente bainhira iha dimensaun partisipasaun polítika ou interese jerál.
Efetivamente, konferidu husi sidadaun direitu individuál ou koletiva, ezije órgaun soberania ou autoridade púlika sira hotu (esesaun ho Tribunál) defeza sira nia direitu ou interese, proteje husi konstituisaun ou lei sira husi forma petisaun, keixa ou reklamasaun.
Projetu-lei ne’e husi Kapítulu I Ámbitu no Dispozisaun Jerál ho nia artigu walu, Kapítulu II Rekezitu formal no prosedimentu ho artigu walu.
Kapítulu III Petisaun dirije ba Parlamentu Nasionál ho artigu 12, Kapítulu IV Dispozisaun finál ho artigu rua.
Tuir textu projetu-lei iha artigu 1 Ámbitu, katak prezente lei regula no garante ezersísiu direitu petisaun ba defeza direitu sidadaun iha konstituisaun, ba lei no interese jerál, mediante aprezentasaun ba órgaun soberania ou kualkér autoridade públika, ho ezesaun Tribunal, ba petisaun, reklamasaun ou keixa.
No artigu 2 definisaun ba efeitu lei ne’e entende hanesan petisaun hanesan jerál aprezentasaun pedidu ou proposta ida ba órgaun soberania ida ou kualkér autoridade públika, ho sentidu atu toma, adota ou propoin determina medida.
Reklamasaun, mak impugnação ba aktu ida perante órgaun, funsionáriu ou ajente ne’ebé prátika ka perante ninia superiór irárkia.
No keixa, mak denúnsia kualkér inkonstituisionalidade ou ilegalidade hanesan funsionamentu anómalo kualkér serbisu ho vista adosaun medida kontra responsável.
Iha artigu10 to’o 17 presente lei ne’e mós previstu kona-ba rekezitu formál no prosedimentu sira atu aprezenta petisaun, reklamasaun no keixa.
Enkuantu, artigu 19 to’o 30 ko’alia espesífika ba petisaun dirije mai Parlamentu Nasionál rasik.
Enkuantu, projetu-lei ne’e aprezenta husi Deputadu proponente Joaquim dos Santos, António Moniz Calau, Abilio Quintão Pinto (FRETILIN), Patrocinio dos Reis Fernandes, Albino da Silva, Romeio Moises (CNRT), Alexandrino Afonso Nunes (PD).
Iha 26 marsu liubá, PN liuhusi reuniaun plenária aprova projetu-lei númeru 3/VI(1a)-Rejime Jurídiku Ezersísiu Direitu Petisaun iha faze jeneralidade ho votu afavór 48, kontra no abstensaun 0.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editora : Julia Chatarina




