COVALIMA, 23 Abríl 2024 (TATOLI) – Departamentu Edukasaun no Promosaun Saúde (EPS) husi Ministériu Saúde (MS) halo advokasia iha nivel munisípiu kona-ba prevensaun moras raiva ba autoridade iha Covalima.
Diretora Nasionál Edukasaun no Promosaun Saúde, Emília Mendonça, hateten advokasia ne’e halo hodi tulun Ministériu Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta (MAPPF) fahe informasaun ba komunidade atu prevene moras raiva mak tenke vasina asu, busa no lekirauk.
“Advokasia iha nivél munisipál atu fahe informasaun kona-ba prevensaun moras raiva ba autoridade, nune’e sira kontinua fahe tutan ba komunidade ne’ebé hela besik fronteira presiza prevene moras raiva”, diretora dehan.
Nia esplika katak raiva hanesan moras ida-ne’ebé tranzmite husi animál ba ema, kauza husi virus-ida ho nia karakterístika tata laiha provokasaun ruma, han hahán la hanesan baibain no seluk tan, halai arbiru laiha kauza ruma no mudansa iha lian hatenu si’ak ka laiha abilidade atu hatenu no kabeen barak nafurin iha sorisorin.
Sinatoma husi raiva iha ema hanesan moras ka katar iha kanek tata fatin, tauk bee, intoleránsia ba barrullu ka naroman, durasaun moras baibain loron rua ka tolu, maibé bele estende ba loron neen liu bainhira hetan kuidadu intensivu, isin-manas no sente kolen, ulun-moras ho durasaun loron haat no hirus-teen irritavel no depresaun iperativa iha faze ikus no haree bee halo kakorok gargante metin.
Administradór Postu Tilomar, Venâncio Sarmento, reforsa katak ekipa saúde Covalima sei dezloka bá postu administrativu ne’ebé nia komunidade hela besik iha fronteira hanesan Tilomar, Fatumea no Fatululik, hodi informa sira kona-ba moras raiva.
Koordenadór Vasina Raiva Covalima, Honório Silva, informa katak tékniku veterináriu vasina ona asu iha postu hitu hamutuk 5.962, busa 263 no lekirauk 30.
“Ami-nia ekipa nafatin iha terrenu hodi vasina animál iha postu zumalai iha suku Lepo, Ucecai, Mape hodi prevene moras raiva”, nia salienta..
Tuir dadus, iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno rejista asu tata ema hamutuk 95, husi númeru ne’e MS lori ona amostra 10 halo teste iha laboratóriu nasionál no halo konfirmasaun iha Austrália katak rezultadu asu tata ne’e iha ema ida pozitivu.
Notísia relevante: MS no autoridade RAEOA diskute planu integradu ba prevensaun raiva
Jornalista: Celestina Teles
Editora: Maria Auxiliadora




