Uncategorized

Timor GAP no Timor Resource iha ona entendimentu ba dezenvolvimentu kampu petrolíferu rai-maran

Timor GAP no Timor Resource iha ona entendimentu ba dezenvolvimentu kampu petrolíferu rai-maran

Prezidente no CEO Timor GAP, E.P, Rui Soares no CEO Timor Resources, Suellen Osborne, asina akordu rezolusaun no revizaun kontratu fahe produsaun iha kampu petrolíferu rai-maran Bloku A no C iha Kosta Súl, ne’ebé akompaña husi Ministru Petróleu no Minerál, Francisco da Costa Monteiro no Prezidente ANP, Gualdino do Carmo da Silva, iha salaun Orchid Room Timor Plaza, andar 5, kinta (02/05/2024). Imajen Tatoli/António Daciparu

DILI, 02 maiu 2024 (TATOLI)–Timor GAP, E.P no empreza Timor Resources, kinta ne’e, asina akordu kona-ba rezolusaun no revizaun kontratu fahe produsaun iha kampu petrolíferu rai-maran hanesan TL-OT-17-08 (bloku A) no TL-OT-17-09 (bloku C), iha área Kosta Súl.

Prezidente no CEO Timor GAP, E.P, Rui Soares. Imajen Tatoli/António Daciparu

“Eventu ohin ita asina akordu ba asuntu rua mak rezolve, hanesan settlement agreement, ne’ebé hanesan akordu atu rezolve diferente entre Timor GAP no Timor Resource iha pasadu no amandamentu ba joint operating agreement, ne’ebé sai nu’udar akordu ida-ne’ebé regula parte rua sai parseiru iha operasaun kampu rua iha rai-maran, iha Kosta Sul,” Prezidente no CEO Timor GAP, E.P, Rui Soares, informa, iha salaun Orchid Room Timor Plaza, andar 5.

Akordu ne’e parte rua halo liuhusi prosesu naruk, tanba iha hanoin diferente maibé Timor Resources kontinua halo sira-nia investimentu ba bloku rua no konsege halo ona perfurasaun ba posu tolu hanesan Karau, Lafaek no Kumbili.

Perfurasaun hirak ne’e hotu hetan konsiderasaun no avaliasaun husi ekipa Autoridade Nasionál Petróleu (ANP), ne’ebé deklara hanesan deskobrimentu téknika atu avansa ba oin, maibé tanba iha interpretasaun la hanesan entre Timor GAP no Timor Resource, tanba ne’e konsege halo diskusaun ne’ebé naruk hodi fó fiar ba malu hanoin ba futuru ho solusaun ne’ebé parte rua hetan liuhusi prosesu negosiasaun.

Notísia relevante : Ministru Victor orienta ANPM halo mediasaun ho Timor GAP, E.P no Timor Resources

Husi loos ba karuk, Ministru Petróleu no Minerál, Francisco da Costa Monteiro, Prezidente no CEO Timor GAP, E.P, Rui Soares, CEO Timor Resources, Suellen Osborne no Prezidente ANP, Gualdino do Carmo da Silva, hasai imajen hamutuk hafoin serimónia asina akordu rezolusaun no revizaun kontratu fahe produsaun iha kampu petrolíferu rai-maran Bloku A no C iha Kosta Súl, iha salaun Orchid Room Timor Plaza, andar 5, kinta (02/05/2024). Imajen Tatoli/António Daciparu

Nune’e, ikus mai hetan aprovasaun husi Governu liuhusi reuniaun Konsellu Ministru (KM) hodi rezultada implementa solusaun liuhusi asina akordu ida.

“Solusaun mak mantein nafatin parseria ne’e hanesan antes 50% husi Timor GAP no 50% husi Timor Resource, maibé Timor Resource sei nafatin kobre kustu hotu to’o 70% ba oin no Timor GAP halo kontribuisaun 30%, ida-ne’e mak solusaun ne’ebé ami hotu aseita ba malu nune’e bele kontinua serbisu ba oin hodi hahú ona haree determina deskobrementu sira ne’e ho nia valór komersiál ka lae, maibé ami iha konfiansa husi relatóriu, deskobrimentu tékniku sira ne’ebé iha, katak iha poténsia boot depois perfurasaun avaliasaun ita bele avansa ba halo produsaun,” nia esplika.

Posu tolu ne’ebé iha parseiru rua ne’e ba ke’e tan posu ida hanesan perfurasaun avaliasaun ka deskobrimentu nian, hodi haree di’ak liután posu mina nia kle’an no hatene ninia estimasaun hodi hatene no determina, nune’e bele tau fasilidade hodi bele hatene kada loron halo produsaun hira.

“Tanba ida-ne’e foin dahuluk atu halo produsaun dezenvolvimentu kampu iha rai-maran, maka ho ida-ne’e ohin loron konvida parte hotu mai sai sasin no fó hanoin ba malu sei to’o ba produsaun nia iha tempu badak,” Rui Soares, dehan.

CEO Timor Resources, Suellen Osborne. Imajen Tatoli/António Daciparu

Iha fatin hanesan, CEO Timor Resources, Suellen Osborne, konsidera, serimónia ne’e importante tebes atu halo dezenvolvimentu kampu iha rai-maran.

“Dokumentu  ne’ebé antes ne’e sai hanesan difikuldade ba Timor Resource tanba parte rua iha interpretasaun ne’ebé la hanesan, maibé ohin  rezolvidu ona  husi  Ministeriu Petróleu no Minerál. Ho nune’e, fó biban mai hanesan empreza internasionál ne’ebé asina  dokumentu  ida kona-ba rai maran nian ba mina no gás iha Timor-Leste,” nia salienta.

Nune’e, ba dezenvolvimentu kampu, Timor GAP hanesan regularizadór no Timor Resource sai hanesan implementadór hodi halo esplorasaun iha rai-maran ba mina no gás, ne’ebé sei  kontrola  husi Ministériu Petróleu  no Minerál.

“Asinatura  dokumentu ida ohin ne’e sai hanesan  benefísiu mútua entre  Timor GAP, E.P  no empreza  Timor Resource hodi  parseria di’ak liu ho nune’e bele alkansa  dezenvolvimentu,” nia reforsa.

Ministru Petróleu no Minerál, Francisco da Costa Monteiro. Imajen Tatoli/António Daciparu

Nune’e mós, Ministru Petróleu no Minerál, Francisco da Costa Monteiro, hateten, serbisu parseria ne’e importante tanba haree ba situasaun no kondisaun iha kampu petrolíferu Bayu-udan ne’ebé tempu badak sei maran, hanoin bloku sira ne’e daudaun deskobre.

“Futuru ida-ne’e hanesan prosesu ida atu substitui bainhira Bayun-undan maran tebes. Dezafiu ba ita hotu ba oin mak ne’e atu halo serbisu di’ak no esforsu hotu bele lori ita ba iha deskobrimentu komersiál. Ministériu kontente no fó apoiu nafatin ba serbisu sira ne’e,” nia apresia.

Parte rua hahú kontratu

Timor GAP no Timor Resource asina kontratu fahe produsaun (PSC, sigla inglés) ho ANP iha tinan 2017, ba área rai-maran PSC TL-OT-17-08 no PSC TL-OT-17-09, ne’ebé sai parseiru ho persentajen 50:50, ho kondisaun Timor Resource sai hanesan operadór.

Hafoin asina, parseiru rua ne’e hala’o serbisu tuir kompromisu ne’ebé hatuur iha PSC hodi kompleta akizasaun 2D seismiku iha área rai-maran bloku A iha munisípiu Covalima no área rai-maran bloku C iha munisípiu Manufahi no Ainaro.

Parseiru rua kontinua hala’o perfurasaun eksploratóriu iha área rai-maran A no kompleta posu eksplorasaun tolu, entre tinan 2021 no 2022, mak hanesan posu Karau no Kumbili (fin 2021) no posu Lafaek (setembru 2022). Rezultadu husi posu eksplorasaun tolu ne’e hatudu diskoberta idrokarbonetu ho nia tipu líkidu hanesan óleu no gás ka kondesadu.

Iha novembru 2023, ANP anunsia rezultadu hirak ne’e hanesan ‘diskoberta tékniku’. Nune’e, parte rua, Timor GAP, E.P no Timor Resource konkorda ona hodi rezolve diferensa sira ba interpretasaun komersiál.

Iha loron 13 marsu 2024, IX Governu Konstitusionál liuhusi Konsellu Ministru aprova ona rezolusaun ligadu ba proposta ne’ebé aprezenta husi Timor GAP hodi rezolve problema komersiál ho nia parseiru, hodi permite Timor GAP asina dokumentu legál sira hodi hatuur fali dalan ba oin.

Hafoin diskusaun lubuk ida, parte rua finalmente aliña malu no ho asina akordu rolusaun no revizaun ba akordu operasaun konjunta, ne’ebé sei serbisu hamutuk hodi kontinua kompromisu sira iha PSC, ne’ebé mos sei inklui perfurasaun avaliasaun iha área rai-maran A atu determina diskoberta komersiál husi posu hirak ne’e.

Jornalista     : Arminda Fonseca

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!