PN aprova projetu-lei Presidénsia no Protokolu Estadu iha faze jeneralidade

DILI, 07 maiu 2024 (TATOLI)-Parlamentu Nasionál (PN), liuhusi reuniaun plenária, tersa ne’e, aprova projetu-lei númeru 7/VI(1a) kona-ba Presidénsia no Protokolu Estadu iha faze jeneralidade ho votu afavór 42, kontra zero no abstensaun ida.
“Nune’e projetu-lei ne’e pasa iha jeneralidade,’’ Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN), Maria Fernanda Lay, hato’o iha sala plenária Parlamentu.
Hafoin aprova PPN fó hikas projetu-lei ne’e ba komisaun B trata asuntu Negósiu Estranjeiru no Defeza ho Seguransa atu trata inisiativa ne’e kontinua diskute iha faze espesialidade.
Iha diskusaun plenária faze jeneralidade ne’e, deputadu sira foka de’it ba prinsípiu no sistema projetu-lei, no bainhira iha espesialidade mak sei diskute espesífiku kada artigu.
Antes diskusaun iha jeneralidade parte komisaun B hato’o ninia relatóriu no paresér ba apresiasaun inisiál katak, projetu-lei ne’e iha fatin atu diskute iha faze jeneralidade tanba kumpre rekezitu formál, konstitusionál no rejimentál, nune’e kondisaun apresia iha plenária.
Governu konsidera Projetu-lei importante ba Timor-Leste
Biban ne’e, Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Bendito dos Santos Freitas, hateten lei referidu importante tebes ba Timor-Leste hanesan Estadu, tanba durante tinan20-resin ona seidauk iha lei própriu ba protokolu Estadu.
Nune’e, Governu liuhusi MNEK konkorda no fó apresiasaun ba deputadu sira liuliu iha komisaun B aprezenta inisiativa ne’e.
“Ida ne’e reflete atu responde dezáfiu administrasaun protokolar ba asisténsia liuliu ba ita-nia kargu iha servisu públiku husi ita-nia Presidénsia Repúblika, Parlamentu Nasionál, Governu no Tribunál sira no mós estrutura tomak to’o iha administrasaun lokál,”nia hateten.
Lei Presidénsia no Protokolu Estadu importante atu define estrutura ka ierárkia governativa protokulár ba Estadu, tanba ne’e presiza duni diskusaun ida konsistente, koerente atu interpreta ona dezáfiu sira-ne’ebé sei mosu iha futuru.
MNEK disponível atu serbisu hamutuk ho órgaun lezislativu ne’e hodi diskute to’o iha aprovasaun finál globál ba inisiativa lei ne’e, ho forma sistemátika no reprezentativa, no mós iha previzaun ba futuru posibilidade estrutura ne’ebé bele mosu atu bele insere mós iha enkuadramentu legál ne’e rasik.
Enkuantu, tuir textu orijinál projetu-lei ne’e iha nia expozisaun motivu katak, laiha ordenamentu jurídiku nasionál ba rejime jurídiku relativa ho organizasaun serimónia ofisiál no mós regula relasionamentu protokolár ba alta entidade públika iha serimónia Estadu no disiplina funsionamentu protokolu Estadu.
Realizasaun serimónia ofisiál durante tinan 20-resin ona hetan esperénsia nesesáriu hodi identifika problema nune’e projetu-lei ne’e ho objetivu atu rezolve.
Kona-bá definisaun relasionamentu protokulár ba diferente autoridade prezente iha serimónia ofisiál expresaun plurasimu polítiku, sosiál no kulturál hanesan únika realidade nasionál, ho razaun ne’e ho sériu impoen aprovasaun rejime jurídiku ida kona-ba mateira orienta hodi garante efikásia organizasaun serimónia protokulár, nu’udar expresaun propria dignidade Estadu.
Iha kapítulu dahuluk prinsípiu jerál iha artigu dahuluk ho nia objetu husi prezente lei dispoen kona-ba relasionamentu protokulár ba titulár altu kargu públiku.
No mós artikulasaun relasionamentu protokolár referidu númeru anteriór protokolu Estadu ho rejime protokolár espesiál, hanesan protokolu no serimoniál diplomátiku, militár no seguransa, rejime viajen ofisiál, onra militár no deklarasaun lutu nasionál.
Prezente lei ne’e ninia ámbitu aplikasaun iha territóriu nasionál inklui iha misaun diplomátika no konsulár repúblika demokrátika Timor-Leste iha exterior.
Iha projetu-lei ne’e regula mós serimónia protokulu Estadu ba órgaun soberania haat, no mós entidade sira seluk ba alta entidade estranjeiru no internasionál iha tratamentu protokolár no entidade diplomátika.
Ba mós autoridade lokál, autoridade relijozu, autoridade universitáriu, sosiedade sívil.
No ko’alia mós kona-ba vizita Estadu husi xefe Estadu estranjeiru no vizita ofisiál husi xefe Governu estranjeiru, membru Governu no kargu aas husi organizasaun internasionál no administrasaun Estadu estranjeiru.
Enkuantu projetu-lei ne’e iha artigu hamutuk 39 hosi Kapítulu I Prinsípiu jerál ho nia artigu neen, Kapítulu II Presedénsia ho artigu rua.
Iha kapítulu III mak serimónia Protokolu Estadu, Sesaun I Órgaun Soberania ho artigu 11, Sesaun II Entidade sira seluk ho artigu 10.
Kapítulu IV Vizita ho artigu haat, Kapítulu V ho artigu rua, Kapítulu VI ho artigu ida, Kapítulu VII Dispozisaun tranzitória no finál ho artigu tolu.
Projetu-lei ne’e aprezenta husi deputadu proponente Duarte Nunes, Domingos Augosto ‘Deker’, Patrocínio dos Reis Fernandes (CNRT), Manuel Noronha (PD) no António Verdiál de Sousa (KHUNTO).
Notisia relevante: Komisaun B hahú diskute proposta-lei Presendénsia no Protokolu Estadu
Jornalista: Nelson de Sousa
Editór : Florencio Miranda Ximenes

