Saúde sei realiza Vasina Papiloma prevensaun reprodutiva ba labarik feto iha Baucau

BAUCAU, 28 juñu 2024 (TATOLI) – Serbisu Munisipál Saúde Baucau sei realiza programa Vasinasaun tipu papiloma umana (HPV, sigla inglés) ba labarik feto nu’udar parte prevensaun kankru bainhira to’o tempu reprodutiva.
Programa Vasinasaun referida tuir planu sei realiza iha tempu besik ne’ebé hetan apoia husi parseiru dezenvolvimentu hanesan Organizasaun Saúde Mundiál no United Nations Children’s Fund (UNICEF) ne’ebé alvu ba labarik feto ho idade husi 11-14 iha munisipiu Baucau.
“Vasina nee sei fornese ba de’it labarik feto ho idade 11 to’o 14 ho razaun katak atu halo prevensaun sedu nune’e ba faze reprodutiva bele halo redusaun ba kankru ne’ebé sei afeta ba sira,” Diretór Serbisu Munisipál Saúde Baucau, Cristiano Cipriano Belo hateten iha Vila antiga, sesta ne’e.
Prevensaun virus papiloma importante tanba husi tinan-2022 okupa iha tabela dahaat iha mundu ne’ebé afeita ba feto sira hamutuk rihun 660 no rezulta ema mate hamutuk rihun 350.
Enkuantu iha Timor-Leste okupada tabela daruak iha zona sudeste Ázia ho totál kazu hamutuk 96 kompostu husi tinan-2022 kazu 40, tinan 2023 hamutuk 34, no inísiu tinan-2024 resjistu tan kazu hamutuk na’in-22.
Cristiano Belo, liuhusi serimónia advokasia ba inspetór eskola sira husi postu administrativu neen, esplika, kauza husi virus papiloma akontese liuhusi relasaun seksúal ho parseiru barak, idade sei ki’ik iha oan barak, inklui uza kontrasepsaun ormonal no fuma pasivu.
Alende ne’e, vasina refereda foun ho objetivu atu prevene kankru, ne’ebé alvu ba labarik feto liuhusi kada eskola, inklui sira-ne’ebé la eskola tanba bainhira sira simu ona vasina sei prevene husi virus no sei la afeta tan iha idade reprodutivu.
“Stoke ba vasinasaun to’o ona iha Timor-Leste maibe seidauk mai Baucau, nune’e sei halo lansamentu iha loron nasionál saúde,” Cristiano Belo akresenta.
Governu liuhusi Ministériu Saúde planeia vasina papiloma iha Timor-Leste ho naran Gardasil (efetivu 98%) ne’ebé alende prevene papiloma, vasina ne’e proteje kankru iha anal, ibun, ulun no kakorok ho durasaun ba tempu naruk.
Vasina referida sei simu iha parte kabaas parte karuk liuhusi injeksaun intramuskular ho doze 0.5 ml, tuir rekomendasaun NIGAT katak tenki intrudus imunizasaun rutina ho doze ida, enkuantu doze dua to tolu validu ba labarik feto neebe ho moras kroniku.
Vasina Gardasil iha efeitu sekundária komun hanesan sente kabun moras, oin nakukun, isin manas, ulun moras sente kolen, laran sa’e sente muskulu moras, nune’e sei prevene ho aimoruk Paracetamol.
Jornalista : Natalino Belo
Editór : Evaristo Soares Martins

