iklan

POLÍTIKA

Komisaun F husu presiza fó atensaun ba EhD partisipa iha dezenvolvimentu

Komisaun F husu presiza fó atensaun ba EhD partisipa iha dezenvolvimentu

Asosiasaun Defisiente Timor-Leste (ADTL) organiza Selebrasaun Loron Nasionál Defisiénsia. Iha Palásiu Prezidensiál, Bairru-Pité, kinta (04/07). Imajen Tatoli/Egas Cristóvão

DILI, 04 jullu 2024 (TATOLI)—Deputada membru komisaun F ne’ebé trata asuntu Saúde, Seguransa Sosiál no Igualidade Jéneru iha Parlamentu Nasionál (PN), Nurima Ribeiro Alkatiri, destaka importánsia komemorasaun loron nasionál ba Ema ho Defisíensia (EhD) ne’ebé Timor-Leste komemora nu’udar rekoiñesimentu no Estadu presiza fó atensaun ba EhD atu partisipa ativu iha dezenvolvimentu nasaun.

Notísia Relevante: GMPTL rekomenda Governu implementa planu asaun nasionál ba EhD

“Loron nasionál ida-ne’e importante. Nu’udar rekoñesimentu katak, ita presiza fó atensaun ba ita-nia maluk sira-ne’ebé moris hanesan ema ho defisíensia, nu’udar mós ser humano ho kapasidade atu kontribui no partisipa ho ativu iha dezenvolvimentu nasaun nian. Maibé, loron ne’e obriga ita atu halo reflesaun katak sei iha buat barak ne’ebé sei presiza halo, ita labele para de’it. Tanba, ita deklara tiha ona loron nasionál ida no ratifika ona konvensaun ba ema ho defisíensia maibé iha prátika ne’e ita seidauk halo buat barak ne’ebé nesesáriu para atu garante inkluzaun ita-nia maluk sira ne’ebé ho defisíensia,” nia hateten hodi responde Agência Tatoli iha resintu PN, kinta ne’e.

Tuir nia, EhD ohin loron kontinua hasoru barreira oioin partisipa iha prosesu dezenvolvimentu, mezmu konstituisaun rasik iha artigu 21 (Sidadaun ne’ebé iha Defisíensia) iha númeru 2 hateten Estadu, wainhira bele, promove protesaun ba sidadaun sira-ne’ebé iha defisíensia tuir lei haruka.

“Ne’e la presiza husi fiskalizasaun. Ita la’o loro-loron iha Dili laran mós, ita bele haree buat barak, komesa de’it husi infraestrutura ne’ebé asesível ba EhD no presiza hadi’a ida-ne’e. Se ita haree orsamentu no programa Governu mós ita presiza hanoin didi’ak, tanba tuir ha’u-nia haree programa ne’e tau ema defisíénsia hanesan ema moras. Ita labele haree EhD hanesan moras, ita tenke haree halo nusa, ita bele loke dalan para sira iha partisipasaun iha dezenvolvimentu, polítika, ekonómika bele ativu liután,” Deputada husi bankada FRETILIN ne’e hateten

Tanba ne’e, nia hateten, importante ba hanoin igualidade no ekuidade ne’ebé tenke loké ba maluk EhD sira, entaun seidauk másimu no mínimu mós seidauk, entaun presiza inklui mós sira iha diskusaun no foti desizaun ba polítika saida mak di’ak- liu hodi fó vantajen ba maluk sira EhD no polítika saida mak garante inkluzaun.

Nia rekomenda ba Governu atu proteje no promove iha espasu, edukasaun, saúde, serbisu fatin, importante atu dezemvolve polítika ne’ebé tuir duni kontestu nasionál, presiza estudu kle’an liu hodi hatene loloos EhD ne’ebé moris iha Timor-Leste na’in hira, moris ho defisíensia saida de’it no saida mak nesesidade sira no haree mós ho maluk feto sira ho defisíensia sente difikuldade boot-liu.

Entaun, tuir nia, polítika ne’ebé dezenvolve tenke polítika liuhusi estudu no peskiza kle’an hodi hatene loloos Timor-Leste nia kontestu atuál no dezenvolve bazeia ba ida-ne’e.

Iha parte seluk, Deputada Nurima, konkorda ho ezjiénsia maluk ema ho defisi’ensia (EhD) ne’ebé husu órgaun lejislativu atu halo revizaun ba lei liga ba termu invalídes.

‘‘Liafuan invalídes, loloos labele uza. Tanba ema moris ho defisíensia la’ós ema invalídu, ema moris ho defisíensia ema ne’ebé iha kapasidade rasik hanesan ita hotu. Entaun, ha’u konkorda katak ida-ne’e presiza tau atensaun halo revizaun no revizaun apropriadu ba EhD moris ho defisíensia ita labele trata EhD hanesan ema-ne’ebé la bale no laiha kbiit, ida-ne’e mak sala. Entaun, revizaun jurídika ita tenke haree didi’ak liafuan sira-ne’e no tenke komesa liuhusi edukasaun hanorin ba ita-nia sosiedade liafuan sira-ne’ebé aseitável hodi uza,” nia dehan.

Deputada membru komisaun F, Maria Teresa Gusmão, hateten iha ámbitu komemorasaun loron nasionál ne’e kontinua enkoraja EhD hodi luta nafatin no iha esperansa boot moris di’ak hanesan mós ho maluk sira seluk ne’ebé lahó defisénsia iha sidadaun Timor-Leste.

“Ohin, ha’u la dehan parabéns ba loron defisiénsia maibé enkoraja maluk sira atu iha esperansa boot iha vida, Katak Governu Timor-Leste, Parlamentu Nasionál, sosiedade sívil no ema hotu lolo liman hamutuk atu enkoraja maluk defisiéensia sira atu moris ho dignu, hanesan hetan oportunidade, atendimentu no iha parte hotu-hotu ho dignu iha vida ida-ne’e,” nia hateten.

Tanba, nai dehan, konstituisaun garante sidadaun hotu-hotu iha direitu hanesan iha rai ida-ne’e no Governu, Estadu, PN liuhusi lei no dekretu-lei sira ne’ebé iha.

Liuhusi komisaun F, trata nafatin asuntu EhD atu bele moris ho dignu hetan garantia husi Governu liuhusi Ministériu Solidariedade Sosiál Inkluzaun (MSSI), Ministériu Saúde (MS), Ministériu Edukasaun (ME) no ministériu relevante sira seluk nafatin fó atensaun makaas, hodi fó oportunidade ne’ebé hanesan ba liberdade nomós moris dignu ba EhD sira-ne’ebé hanesan ho timoroan sira seluk.

Notísia Relevante: ADTL ezije implementasaun Planu Asaun Nasionál ba EhD

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!