DILI, 05 jullu 2024 (TATOLI)—Ministériu Komérisu no Indústria (MCI) hamutuk ho Programa Dezenvolvimentu Nasaun Unidu (PNUD) no Ajénsia Kooperasaun Internasionál Korea (KOICA) halo forum negósiu foinsa’e ho programa Kompetisaun Negósiu Inovativu (KNI), ba joven sira atu sai emprendedorizmu iha Timor-Leste.
“Programa Kompetisaun Negósiu Inovativu (KNI) ba joven sira, atu sai hanesan vida negósiu ba emprendedorizmu iha Timor-Leste. Entaun, ami hamutuk ho parseiru dezenvolvimentu sira hanesan UNDP no KOICA, ami halo programa ida ho naran KNI1, KNI2, KNI3 no KNI4, entaun alvu ida-ne’e ba joven sira ka foinsa’e sira ne’ebé mak idade husi 30 mai kraik iha hanoin atu hili dalan hanesan vida negósiu empreendedorizmu iha ita-nia rain,” Vise Ministru Komérsiu no Indústria, Augusto Trindade, ba jornalista sira, bainhira halo abertura ba fórum negósiu foinsa’e iha Hotel Timor, ohin.
Governante ne’e dehan, programa ida-ne’e Governu harii durante tinan haat ona atu ajuda joven foinsa’e sira ba iha negósiu nian.
“Programa ne’e Governu harii kle’ur ona durante tinan-haat nia laran. Entaun agora ita tama ona ba iha KNI4, entaun orsida lorokraik iha graduasaun ba KNI1, KNI2 hamutuk emprezáriu timoroan sira hamutuk 22 ne’ebé hahú sira-nia negósiu no hetan tulun husi MCI em termos de finansiamentu hetan mós treinamentu husi programa YES husi UNDP,” nia afirma.
Vise-ministru ne’e esplika, joven sira halo negósiu ne’e variedade; balun resturante, balun indústria ki’ik sira, balun agrikola kuda modo no balun resiklazen ba plástiku sira, entaun sira komesa hatudu sinál katak sira bele la’o ona iha Timor-Leste.
“Ita apoiu ba sira ne’e depende sira-nia proposta ne’ebé mak mai, ezemplu iha tinan kotuk proposta ne’ebé mak tama hamutuk 713, maibé husi númeru ne’e ami halo selesaun didi’ak hamutuk 61 de’it mak liu”.
Tanba, tuir nia, “Ami sei husu ita-boot nia negósiu ne’e saida no halo iha ne’ebé ho kapitál hira, halo projesaun ba orsamentu ne’e oinsá no ita-boot nia planu katak osan hira mak atu fila fali mai no osan ne’e atu uza ba saida, entaun sira mai tuir akampamentu loron tolu; husi ne’e sira tenke responsalidade ba sira-nia proposta ne’e rasik katak simu risku no vantajen sira ba iha negósiu nian, entaun husi ida-ne’e mak sira sente bele depois ita fasilita sira halo negósiu”.
Iha fatin hanesan, Jestór ba Projetu YES iha UNDP, Hujai Lee, sente orgullu no kontente ba forum negósiu foinsa’e ida-ne’e atu inspira joven sira ba vida negósiu nian.
“Programa ida-ne’e inspira tebes atu haree emprezariu foinsa’e sira ne’ebé mak iha hamutuk 183 ne’ebé selesionadu husi KNI kompostu husi graduadu na’in-22 husi KNI1 no KNI2, inklui partisipante sira hamutuk 161 husi KNI4. Entaun ekipa projetu YES servisu hamutuk ho Diresaun Nasionál Apoiu Dezenvolvimentu Mikro Pequena no Media Empreza avalia benifisiáriu na’in-44 ba iha etapa dahuluk no selesionadu ba iha etapa graduasaun nian mak emprezáriu na’in 22,” Hujai Lee esplika.
Projetu empregu no abilidade foinsa’e nian ka YES ne’ebé finansia hamutuk husi Ajénsia Koica ho MCI no implementadu hosi PNUD.
Jornalista: Felicidade Ximenes
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo





