iklan

HEADLINE

Governu presiza tau importánsia loron Nasionál EhD

Governu presiza tau importánsia loron Nasionál EhD

Asosiasaun Defisiente Timor-Leste (ADTL) organiza Selebrasaun Loron Nasionál Defisiénsia. Iha Palásiu Prezidensiál, Bairru-Pité, kinta (04/07). Imajen Tatoli/Egas Cristóvão

DILI, 12 jullu 2024 (TATOLI) – Governu liuhusi Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), presiza tau importánsia ba loron Nasionál Ema ho Defisiénsia (EhD).

Tuir Diretór Ezekutivu Asosiasaun Defisiénsia Timor-Leste (ADTL), Cesário da Silva, ohin loron nasionál ba ema ho defisiénsia maibé sira partisipasaun menus liu.

“Ami haree maluk ho defisiénsia sira husi munisípiu menus tebes hodi partisipa loron nasionál ema ho defisiénsia, nune’e husu IX Governu liu-liu Primeiru Ministru Xanana Kay Rala Xanana Gusmão, katak tinan oin aloka rekursu Estadu nian atu fó korajen ba MSSI hodi organiza hamutuk organizasaun sira. Ho nune’e bele hatán ema ho defisiénsia, daudaun eskluida iha área rurál”, nia dehan ba jornalista sira, hafoin selebra Loron Nasionál EhD, iha Palásiu Prezidensiál, Bairro-Pité, Dili.

Nia hatutan selebra loron Nasionál ema ho defisiénsia tanba iha tinan-2022 governu dekreta loron 04 fulan-jullu sai loron nasionál ema ho defisiénsia. “Ita selebra loron nasionál ema ho defisiénsia ba dala rua ona ho atividade prinsipál ne’ebé ADTL ho membru sira halo mak atividade marsa Inkluzaun ema ho defisiénsia”.

“Ne’ebé ohin hahú marsa husi Largo Lecidere mai to’o Palásiu Prezidente Repúblika sei kontinua palku espresaun no intensaun loke palku atu ema hotu espresa ba sira-nia sentimentu dezenvolvimentu asuntu ema ho defisiénsia iha Timor-Leste,” nia dehan.

Objetivu husi Palku Espresaun mak fó tempu hodi espresa saida mak sira iha no hanoin liuhusi poezia, múzika no sira seluktan.

Alende ida-ne’e, iha mós atividade konsulta matan gratuita ne’ebé apoiu hosi Fuan Naroman Timor-Leste, inklui animasaun oin-oin maihusi grupu ema ho defisiénsia no mós grupu sira ne’ebé envolve iha selebra loron nasionál referidu.

Atividade ne’e hetan apoiu husi Governu Austrália ho montante orsamentu rihun $3 no mós apoiu gabinete Prezidente Repúblika, totál rihun $2-resin.

Tinan-2015 ema ho defisiénsia Territoriu laran tomak hamutuk ema na’in 38 mil, agora tinan-2022 hamutuk ema rihun093, katak ema ho defisiénsia númeru aumenta ba beibeik.

Diretora Nasionál Diresaun Jestaun Planu no Estratéjia, (SEI) Maria Eusebia Soares de Lima, dehan, EhD nu’udar grupu ida-ne’ebé mak vulnerável liu. Dala barak sira-nia kondisaun saúde ne’ebé ladi’ak, nível partisipasaun ne’ebé mínimu iha edukasaun, formasaun vokasionál sira no empregu.

Estadu Timor-Leste hamosu ona lei no polítika hodi proteje Ema ho Defisiénsia nia direitu. Iha Konstituisaun RDTL bandu diskriminsaun bazeia ba kondisaun fízika no mentál. Hafoin, iha tinan-2012, hamosu Polítika Nasionál kona-ba Inkluzaun no Promosaun ba Direitu Ema ho Defisiénsia sira-nian liuhusi Rezolusaun Governu Nú. 14/2012. Iha tinan-2021, Governu aprova mós Planu Asaun Nasionál ba Ema ho Defisiénsia (PAN-EhD) faze daruak nian ba períodu 2021-2030 nu’udar kompromisu nasionál Governu nian, hodi implementa Polítika Nasionál kona- ba Inkluzaun no Promosaun ba Direitu Ema ho Defisiénsia.

Planu Nasionál ba Ema ho Defisiénsia aliña mós ho kompromísiu nasionál no Internasionál Governu Timor-Leste nian inklui Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS), ne’ebé integra ona asuntu defisiénsia nu’udar asaun importante no promove lema “Lahusik Ema Ida iha kotuk ka Leave No One Behind”. Governu Timor-Leste Dekreta ona hodi asegura ODS refleta iha Governu nia planu asaun sira.

“Tanba ne’e, liña ministériu implementa PAN ba EhD, sei inklui iha sira-nia Planu Asaun Anuál no orsamentu atu aloka ba ninia implementasaun SEI mós iha knaar atu implementa Planu Asaun Nasionál ba EhD, hamutuk mós ho implementasaun Observasaun Finál CEDAW”, nia esplika.

Planu Asaun Nasionál ba Violénsia Bazeia ba Jéneru, Planu Asaun Nasionál 1325 Feto, Pás no Seguransa no Deklarasaun Maubisse hodi reduz estigma no diskriminasaun sira ne’ebé satan-netik (barreira) ema ho defisiénsia nia partisipasaun no envolvimentu iha atividade komunidade no sosiedade.

Liuhusi Fundu Transferénsia SEI, aloka mós ba Asosiasaun Defisiénsia Matan iha tinan-2023, no mós iha programa kapasitasaun oin-oin ba Direitu EhD no Igualdade Jéneru ne’ebé envolve EhD sira atu empodera no apoia ema ho defisiénsia sira atinje sira-nia potensialidade no apoiu sira hodi sai ajente ativu ba dezenvolvimentu iha Timor-Leste.

“Iha oportunidade ida ne’e, iha periodu planeamentu no orsamentu ba 2025 nian, SEI bolu entidade Estadu tomak liuliu instituisaun sira ne’ebé implementa PAN ba EhD atu investe iha Implementasaun PAN EhD”.

Tanba, tuir nia, bainhira ita investe ba promove EhD no kombate diskriminasaun sira, mak sei lori benefísia boot ba ita-nia dezenvolvimentu inkluzivu no dezenvolvimentu umanu ne’ebé bele responde ba asuntu sira ne’ebé interligadu hanesan ki’ak/mukit, saúde, edukasaun, no ekonomia.

“Atu konklui, ami bolu ita hotu nia atensaun atu hamutuk luta hasoru diskriminasaun no estigmasaun hasoru EhD iha ita-nia família, no ita-nia Komunidade no iha instituisaun Estadu sira. Ho asaun ida-ne’e, mak bele transforma sosiedade ida ne’ebé justu, inklusivu no promove igualdade jéneru no iha komunidade laran,” nia apela.

Reprezentante Embaixadora Austrália iha Timor-Leste, Gizela de Carvalho, iha governu Austrália nia polítika foun ba dezenvolvimentu internasionál, asuntu igualdade jéneru no asuntu ekuidade defisiénsia no direitu sira nu’udar sentru ba dezenvolvimentu.

“Ami kontente hodi kontinua servisu hamutuk ho governu, sosiedade sívil atu asegura ema ho defisiénsia iha asesu iguál ba oportunidade, asisténsia servisu, no oportunidade atu muda sira-nia moris no futuru iha nasaun ida-nee”, nia dehan.

Iha biban ne’e, Provedora Adjunta PDHJ, Maria Marilia da Costa, sente onra boot hodi partisipa iha Selebrasaun Loron Nasionál Difisiensia no hetan Oportunidade hodi hato’o mensajen relasiona ho asaun PDHJ nian ba inkluzaun defisiénsia iha Timor-Leste.

“Ita-nia konstituisaun RDTL (Art 16) garante sidadaun hotu-hotu hanesan iha lei nia oin, no mós iha direitu no obrigasaun hanesan no proibidu halo diskriminasaun ba ema ida. Tanba nia kulit, nia rasa, nia estadu sivíl, nia seksu, orijen étniku, nia lian, pozisaun sosiál no ekonómiku, hanoin polítiku ka ideolojia, relijiaun, instrusaun no nia kondisaun fízika ka mentál. Adisionalmente iha KRDTL,” nia dehan.

Artigu 21(1 no 2) hateten katak sidadaun ne’ebé iha defisiénsia fíziku ka mentál iha direitu no mós obrigasaun hanesan sidadaun sira seluk, maibé sira sei la hala’o knaar hirak ne’ebé sira labele hala’o tanba de’it sira-nia defisiénsia. No Estadu, uainhira bele, promove protesaun ba sidadaun sira-ne’ebé iha defisiénsia, tuir lei haruka.

Estadu Timor Leste mós ratifika ona Konvensaun kona-ba Direitu Ema ho Defisiénsia (KDED), hahú implementa ona medida sira atu hatán aspetu save balu kona-ba direitu no nesesidade ema ho defisiénsia sira-nian, enkuantu iha área sira-seluk seidauk iha inkluzaun ba defisiénsia sira ezemplu: edukasaun, saude, inklui direitu partisipa iha servisu públiku sira.

2019-2023, PDHJ rejista keisa neen husi EhD 

Provedoria Direitu Humanu no Justisa (PDHJ) rejista keisa hamutuk neen husi maluk sira ho defisiénsia. Kazu rua konklui ona investigasaun ho rekomendasaun no sujestaun, kazu ida halo hela monitorizasaun no keisa ida iha hela prosesu hela.

Provedora Adjunta PDHJ, Maria Marilia da Costa hateten, maske define ona iha Lei no Polítika inkluzaun no promove direitu ema ho defisiénsia maibé sira sei kontinua hasoru barreira no diskriminasaun oioin husi Estadu, sosiedade inklui sira-nia família rasik.

PDHJ nu’udar Instituisaun Nasionál Direitu Umanu mak promove no proteje direitu umanu iha TL. No, atu asegura protesaun ba ema vulnerável inklui EhD, Estatutu PDHJ (Art.8) fó kompeténsia ba PDHJ atu garante katak ema EhD sira bele hetan benefísiu husi kna’ar sira-ne’ebé Provedoria hala’o, inklui simu no prosesa keixa relasiona ho violasaun direitu umanu hasoru EhD no halo advokasia ba Estadu Timor-Leste.

Jornalista: Osória Marques

Editór: Rafael Ximenes de A. Belo

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!