DILI, 19 Jullu 2024 (TATOLI) – Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonómiku no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay, husu ba estrutura foun Autoridade Protesaun Sivíl (APC) hamutuk na’in-172 ne’ebé foin simu pose atu serbisu ho responsabilidade hodi lori progresu ba instituisaun.
Kalbuadi Lay dehan papél APC nia la’ós buat ida kmaan, maibé todan, tanba ne’e nia husu ba dirijente sira hahú husi prezidente APC, komandante operasionál, diretór-ezekutivu, diretór nasionál, xefe departamentu, xefe gabinete no xefe seksaun sira atu serbisu hamutuk.
“Atu hateten ba ita boot sira, nu’udar estrutura foun iha APC ne’e atu serbisu ho ekipa, nune’e bele hetan rezultadu ne’ebé di’ak”, vise-primeiru-ministru hato’o iha serimónia tomada pose ne’ebé hala’o iha salaun Delta Nova, ohin.

Nia hameno ba estrutura foun ne’e katak husi juramentu ne’ebé halo ona ezije serbisu ho prontidaun no responsabilidade durante oras 24 nia laran, tanba dezastre ne’ebé akontese nunka aviza ba ema ida.
“Ha’u fiar katak imi hotu sei hala’o serbisu ho di’ak hodi serbí ba rai no povu ida ne’e hodi kontinua prevene dezastre sira ne’ebé akontese iha ita-nia nasaun, liuliu buka atu salva povu ne’e nia vida hodi labele hetan susar”, nia afirma.
Iha fatin hanesan, Ministru Interiór, Francisco da Costa Guterres, informa katak dirijente sira iha APC ne’ebé simu pose ohin ne’e husi estrutura nasionál to’o munisipál ba períodu tinan haat nian.
Tuir nia, Protesaun Sivíl tuir Lei Seguransa Nasionál nian hanesan pilár importante ida ba sistema integradu seguransa nasionál ho objetivu atu prevene risku koletivu iha situasaun asidente grave, nune’e bele proteje no fó sokorru ba ema no sasán ne’ebé iha perigu nia laran bainhira kauza sira ne’e mosu.
Ministru Interiór haktuir katak serbisu ne’ebé APC halo sei foka liubá oinsá prevene no diminui risku bainhira asidente ruma mosu, nune’e bele minimiza nia impaktu ba ema ho sasán ne’ebé sai prioridade ba serbisu protesaun nian.
Ba dirijente no funsionáriu APC nian, governante solisita bainhira atu hala’o serbisu tenke halo koordenasaun ida di’ak hodi bele mobiliza rekursu sira hotu hodi hasoru kualkér dezastre ne’ebé akontese, nune’e bele fó resposta lais hodi hakmaan tiha sofrimentu ne’ebé komunidade hasoru.
“Serbisu ida ne’e ezije profisionalizmu no dixiplinár, bainhira hala’o knaar ida ho loos. Tanba ne’e, ha’u husu ba ita-boot sira ne’ebé ohin foin simu pose no funsionáriu tomak iha APC ne’e atu hala’o knaar ho profisionál, nune’e bele serbí povu no Estadu ida ne’e ho di’ak mós”, nia apela.
Prezidente foun APC kompromete halo liña koordenasaun di’ak ho estrutura tomak
Prezidente foun APC, Jesuíno dos Reis Matos Carvalho, promote katak durante nia mandatu ba tinan haat ne’e sei serbí Estadu no povu no nia sei halo liña koordenasaun ida di’ak ho estrutura tomak husi nasionál to’o munisipál hodi tau-matan ba problema saida de’it maka akontese iha territóriu, ne’ebé afeta ba komunidade.
“Ha’u mai atu kontinua no atu organiza serbisu APC nian hodi sai di’ak liután. Ha’u hatene katak estrutura anteriór sira halo ona buat barak ne’ebé di’ak no apoia tebes ita-nia komunidade. Ha’u mós sei halo serbisu ida ne’e hodi tulun komunidade iha baze bainhira sira enfrenta problema”, dehan.
Emposadu ne’e salienta katak knaar loloos ne’ebé tenke halo maka prontu serbí tanba papél importante APC nian oinsá atu prepara aan hodi hasoru serbisu sira iha oin ligadu ho kauza sira ne’ebé akontese iha nasaun ne’e, liuliu dezastre naturál sira.
Prezidente ne’e informa katak sei kontinua serbisu estrutura anteriór nain no hanesan líder foun sei hadi’a sistema balun ne’ebé ladún di’ak, liuliu vijilánsia atendimentu autoridade nian hodi prevene dezastre naturál sira hanesan inséndiu iha fatin-fatin.
“Tanba dalabarak prezensa pesoál sira-nia iha terrenu sempre tarde, bainhira akontese ona inséndiu. Ha’u sei halo vijilánsia beibeik iha ha’u-nia mandatu hotu hodi rona no buka hatene informasaun sira atu kauza ruma akontese bele orienta membru sira halo intervensaun ho lalais. Tanba ne’e, ha’u sei la tuur hakmatek iha ha’u-nia mandatu”, nia kompromete.
Jornalista: Tomé Amado
Editora: Maria Auxiliadora




