2024: Empreza 21 mak sosa medikamentu hodi hatama mai INFPM

DILI, 27 agostu 2024 (TATOLI) – Diretór aproviozionamentu Institutu Nasionál Farmasia no Produtu Médiku (INFPM), Mariano da Silva Marques, dehan iha tinan 2024, empreza 21 mak sai manan na’in hodi kompras medikamentu, reajente no konsumavél hamutuk item 599 mai armajen INFPM.
Empreza nasionál no internasionál hamutuk 21 ne’ebé hatama medikamentu, konsumavél no reajente, mak Empreza Sali-Magu, Inti Sumber Ricna, Ostho Clinical Diagnostics, Daikyo Industrial, Salme Tiles, Adacare Farma, Boucher and Muir, Oceano, Bethesda Husana Farmasia, PT. Emjebe Pharma, Greentech Worldwide, Foho Osan Mean Farmasia, Istana Farmasia, South Austral, Stamford Medical, Belsantos Farmasia, PT Damha, Fasted, PT Mitra Jaya Abadi Mandiri, 3D Life Science Timor no Kimia Farma.
“Empreza 21 suplayer mak manan projetu sira ne’e kona-ba totál item hamutuk 599 ne’ebé tama ona hosi janeiru to’o jullu, inklui produtu medikamentu, reazente no konsumavel iha laran no agora ita totál item 266 mak faze deliberasaun”, Mariano da Silva Marques dehan nia iha knar fatin, INFPM, ohin.
Nia relata, kona-ba kompra medikamentu iha projetu hamutuk 62 no empreza ida bele manan projetu rua ka tolu no hosi númeru ne’e projetu 25 mak kuaze konklui ona hatama sasan no INFPM halo ona pagamentu ho orsamentu millaun $5-resin.
“Pagamentu tuir deliberasaun ne’ebé iha hosi 62 projetu ne’e, 25 mak deliberasaun final, sasan to’o tiha ona no pagamentu hotu ona. Projetu ualu mak pagamentu parsiál katak sasan to’o mak halo pagamentu no projetu 29 sei iha prosesu deliberasaun”, nia esplika.
Nia informa, INFPM simu produtu medikamentu lubuk ida, semana kotuk, no agora sira haree estoke ladún ona iha problema, maibé item ida rua ne’ebé sempre kobre daudauk bainhira pedidu iha hosi fasilidade saúde sira.
Nia hateten, INFPM kompra sasan konsumaveis ho emerjénsia hosi Indonezia hanesan plástiku (blood bag), hodi tau raan ne’ebé ema halo doasaun hodi tulun pasiente iha HNGV presiza raan.
“Plástiku ita distribui ona ba HNGV, plástik tau raan hamutuk 150 no semana oin sei tama tán 500 no ba oin sei kompra tan rihun ida ”, nia subliña.
Nia dehan, medikamentu, reajente no konsumaveis ne’ebé empreza sira sosa no hamata mai iha armajen INFPM mai hosi nasaun Indonezia, Malázia, Singapura, Austrália, India, Banglades no Portugal.
Jornalista: Felicidade Ximenes
Editór : Zezito Silva

