DILI, 30 agostu 2024 (TATOLI) – Eis Xefe Estadu Maior FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL),Tenente Jenerál Lere Anan Timur, dehan iha komemorasaun loron Konsulta Populár ba dala-25, presiza ema hotu halo reflesaun hodi hametin unidade ba liberta povu husi ki’ak no mukit.
Jenerál reformadu ne’e hato’o asuntu ne’e bainhira partisipa iha komemorasaun loron Konsulta Populár 30 agostu 1999 ba dala-25 ne’ebé selebra iha Estádiu Munisipál Dili, sesta kalan.
“Apela ba joven sira Estada, Estuda maka’as, imi mak sei kontinua lori nasaun ne’e ba oin, hanesan ita nia Saudozu Lasama dehan, di’ak liu lakon titúlu duke lakon patria, agora sira lakon ona sira nia titúlu hodi liberta nasaun ne’e, agora oportunidade ba joven sira atu aproveita oportunidade hodi hametin unidade hodi liberta povu,” Lere apela.
Nia dehan, komemorasaun loron konsulta populár ne’e ema barak kontente hodi basa liman hamnasa maibé barak sei triste no laran susar tanba lakon familia durante funu laran.
“Ohin loron ema barak kontente, barak hamnasa, maibé barak sei triste, barak haree ema hamnasa sira mós hamnasa tuir de’it, barak haree ema basa liman sira basa liman tuir de’it, sira triste tanba sira lakon buat hotu durante funu laran hodi manán ita nia ukun aan ida ne’e, ho nune’e joven sira hakribi violénsia ba, lolo liman ba malu hamutuk ita lorin nasaun ne’e ba oin hodi servi ita nia nasaun no povu,” nia hateten.
Koñese Lere Anan Timur
Lere Anan Timur (moris iha loron 02 fulan-fevereiru 1952) nu’udar Komandante Forsa Defeza Timor Leste ne’ebé hala’o servisu husi tinan 2011 to’o 2022. Foin lalais ne’e kaer kargu Tenente Jeneral. Agora nia ativu iha politika hanesan membru FRETILIN.
Lere Anan Timur mai husi familia nobre Timor Leste iha Makalero. Nia mak oan boot liu hosi oan na’in neen (feto na’in rua no mane na’in haat) hosi Domingos dos Santos no Filipa dos Santos.
Hafoin eskola primária (1960—1965) no tinan tolu iha eskola militár iha Lospalos remata eskola téknika agríkola Lere Anan Timor husi Salezianu sira iha Fatumaca (1969—1973).
Husi fulan Agostu tinan 1974, nia hala’o nia servisu militár iha ezérsitu portugés, uluk iha Aileu, depois nu’udar kondutór iha kuartél jerál iha Taibesi (Dili). 1975 tuir transferénsia ida ba Caicoli ba 1.ª Divizaun paracaidista sira-nian.
Iha fulan Jullu nia hetan nia lisensa no depois halo estájiu iha Fatumaca. Iha Agostu 1975, nia fila hikas ba nia rai moris fatin, Iliomar.
Ho fundasaun FALINTIL iha 20 Agostu 1975, Lere Anan Timor sai asistente polítiku ba ala militar FRETILIN nian. Bainhira Indonézia invade Timor Lorosa’e iha 7 Dezembru 1975, Lere Anan Timur nu’udar Vise Sekretáriu FRETILIN iha nia rejiaun moris fatin 2yIliomar. Iha ne’e nia organiza rezisténsia no protesaun ba populasaun sivíl.
Iha tinan 1976, Lere Anan Timor sekretariu zona Marebia, inklui Iliomar. Ho reestruturasaun FRETILIN 1977, nia sai sekretáriu ba zona Traktor, ne’ebé kompostu husi Iliomar no Lospalos iha ne’ebá no sekretáriu RENAL (Rekonstrusaun Nasionál).
Lakleur depois, nia nomeasaun nu’udar delegadu komisariadu nian tuir mai. Iha tinan 1978, nia halai sees hosi destruisaun rezisténsia bazeia ba Matebian no depois halo operasaun sai hosi ai-laran liuliu iha Distritu Iliomar. Nia hamriik lalais iha luta hasoru invazór sira iha FALINTIL. Iha tinan 1979, Lere Anan Timur hetan nomeasaun nu’udar komandante militár no membru Komité Sentrál FRETILIN nian.
Ida ne’e dudu komandante operasionál Lere 1981 no sekretáriu rejionál ba setór orientál Ponta Leste (agora munisípiu Lautém). Iha tinan 1981 eleitu nu’udar membru Komité Sentrál FRETILIN no Komisáriu Polítiku no Diretór Polítiku rejiaun nian.
Iha fulan Jullu 1983 Lere Anan Timur hetan transferénsia ba rejiaun Haksolok (Ainaro no Cova Lima), iha ne’ebé nia okupa kargu nu’udar komandante rejionál. Iha Marsu 1984, Lere Anan Timur hetan kanek iha funu no evakua ba Rotuto.
Iha reestruturasaun iha tinan 1985 nia sai komandante Rejiaun 4 (munisípiu toos), 1987 komandante ba setór Centro Leste (Baucau no Viqueque), 1993 komandante setór Ponta Leste no iha 1997, Vise Xefe Estadu Maior. Atu desmobiliza Lere Anan Timur mai iha Jullu 1999 iha akampamentu iha Atelari.
Ninia maun-alin na’in tolu hetan oho husi militár Indonézia. Até Elsa Pinto, nia feen dahuluk mate iha tinan 1981 iha ai-laran, la kleur hafoin moris nia oan-mane daruak. Ninia inan moris husi tinan 1982 to’o 1983 nu’udar ezíliu iha Illa Atauro.
Tempu ukun aan
Hafoin funu, FALINTIL transforma ba ezérsitu Timor Leste ukun-an, forsa defeza Timor Leste nian. Iha loron 01 fulan-fevereiru 2001 Lere nu’udar koronél nu’udar adjuntu ba Komandante Taur Matan Ruak no Xefe Estadu Maior. Iha loron 28 fulan-novembru 2009, Lere hetan promosaun husi Koronel ba Brigadeiru Jenerál no Adjuntu Xefe Estadu Maior F-FDTL. Hafoin nia superiór rezigna-an, Lere Anan Timur, oras ne’e ho grau major jenerál, iha loron 06 fulan-outubru 2011, asumi komandu F-FDTL.
Iha loron 09 fulan-evereiru 2015, Prezidente Taur Matan Ruak demite Lere Anan Timur no nomeia nia nu’udar tenente-jenerál onoráriu. Filomeno Paixão sei sai hanesan komandante jerál foun, maibé iha dezentendimentu ho governu no parlamentu, ne’ebé propoin ona atu hanaruk Lere Anan Timur nia mandatu.
Ikus mai, iha loron 15 fulan Abril, hetan akordu ida kona-ba nomeasaun Pedro Klamar Fuik nu’udar xefe Estadu Maior foun. Lere Anan Timur sei mantein iha komandu to’o entrega. Hafoin ne’e, nia ho Paixo tenke reforma ka tama iha rezerva sira.
Maibé, durante Prezidente Taur Matan Ruaks nia mandatu, la iha intrega. Iha Outubru 2015, governu rekomenda atu hanaruk Lere Anan Timur nia mandatu.
Ida ne’e fó ba Lere Anan Timur mandatu datoluk, ne’ebé loloos la prevee iha konstituisaun atuál. Hafoin Sétimu Governu Konstitusionál, Prezidente Francisco Guterres halo tuir Primeiru-Ministru Alkatiri nia proposta no iha loron 05 fulan-outubru 2017 prolonga tan mandatu Lere Anan Timur no lideransa FDTL ezistente nian ba tinan ida tan, ne’ebé signifika mudansa ida tan ba lei militár.
Foin iha Janeiru 2022 maka Lere Anan Timur anunsia nia demisaun. Governu Timor Leste hili Falur Rate Laek nudar komandante jeral militar foun. Envezde, nia anunsia nia kandidatura iha eleisaun Prezidensial Timor Leste 2022.
Jornalista: Hortencio Sanchez
Editór: Florencio Miranda Ximenes




