iklan

EDUKASAUN, HEADLINE

Veteranu sujere ba Governu tau prioridade ba edukasaun no infraestrutura

Veteranu sujere ba Governu tau prioridade ba edukasaun no infraestrutura

Estudante Eskola Ensinu Báziku Sentrál 30 Agostu, 3° siklu tuir ezame segundu trimestre, iha saladeaula, Komoro, segunda (15/07/2024). Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 30 agostu 2024 (TATOLI)—Veteranu sira iha ámbitu komemorasaun loron Konsulta Populár ba dala-25, sujere ba Governu atu tau prioridade ba edukasaun no infraestrutura iha Timor-Leste.

“Ita ukun-an ona, maibé nafatin iha problema iha edukasaun no infraestrutura, ita la’ós ukun-an foin mak tinan-lima ka neen, maibé ne’e ba tinan-25 ona, oinsá ita atu dezenvolve liután ita-nia nasaun sé edukasaun nafatin iha problema nia laran, nune’e mós infraestrutura. Tanba ne’e, husu ba Governu atu tau-atensaun maka’as iha edukasaun no infraestrutura tanba ema matenek atu lori nasaun ba oin só liuhusi edukasaun,” Antigu Kombatente, Salvador Guterres ‘Tasi-Timor’, hato’o nia mensajen Konsulta Populár liuhusi Agência Tatoli, sesta ne’e.

Notísia relevante : Administradór Ataúro fó prioridade ba edukasaun no saúde

Nia haktuir, uluk bainhira kombatente sira halo funu, ho brani no ikus mai hetan ukun-an, nune’e ohin loron atu dezenvolve nasaun la’ós liuhusi funu tan maibé tenke iha ema ho kapasidade no mentalidade di’ak.

“Tanba ne’e molok lutadór sira uluk luta ba rai ida-ne’e laiha hotu iha mundu ne’e no ita-nia nasaun atu entrega ba jerasaun foun nia liman, ita tenke haforsa sira liuhusi edukasaun tanba só edukasaun mak bele kadi ema nia kakutak sai matenek. Entaun, nia dalan mak tau-atensaun ba edukasaun nune’e aban bainrua bainhira ita mate hotu, ita-nia jerasaun foun sira bele lori nasaun ne’e ba oin ho espíritu matenek ne’ebé ita kuda hela ba sira,” nia dehan.

Nune’e mós, nia fó hanoin ba joven sira atu hakribi ho violénsia tanba ohin loron Timor-Leste hetan ona liberdade.

“Violénsia sei la lori ita-nia nasaun ba oin, violénsia mós sei la hamosu dezenvolvimentu iha ita-nia rai, tanba ne’e ha’u husu ba ha’u-nia oan sira ne’ebé foin moris, imi sei joven tebes no ita-nia nasaun ne’e mós sei joven. Tanba ne’e, hadook-an husi violénsia, tanba ita mesak ema maun alin de’it, hamutuk ba hodi apreende nune’e loron ikus kaer nasaun ne’e ba oin ho matenek ne’ebé imi iha,” Veteranu ne’e enkoraja joven sira.

Iha sorin seluk, Antigu Kombatente, Jacarias de Fátima ho ‘Maputu’, husu ba Governu atu tau atensaun ba saúde, agrikultura no edukasaun iha Timor-Leste ne’ebé nia nota daudaun ne’e hakdasak hela.

“Hadi’a infraestrutura no edukasaun, tanba só edukasaun mak ita bele hadi’a jerasaun foun sira ho kualidade hodi responde ba futuru. Aleinde ne’e, ita-nia saúde mós presiza mellora no kapasita rekursu umanu nune’e bele hasa’e koñesimentu no abilidade hodi atende ita ne’ebé bainhira moras no presiza,” nia tenik.

Nia fó hanoin ba joven sira atu hakribi violénsia no nafatin iha laran no hanoin ida hodi dezenvolve nasaun ne’e ba oin.

“Ha’u husu atu ita hametin liafuan ida mak unidade pás iha nasaun ne’e, fó tempu ba ita-nia Estadu hodi hala’o dezenvolvimentu iha ita-nia rai laran. Ha’u husu ba joven hotu no inan-aman sira hotu atu nafatin motiva jerasaun foun sira nune’e hakribi violénsia hodi avansa ba unidade nasionál hodi ita hamutuk lori dezenvolvimentu ne’e bá oin. Tanba ukun-an ita hetan ona, liberdade demokrasia ita hetan ona, agora tempu to’o ona atu ita hamutuk ho ita-nia Governu hodi lori nasaun ne’e ba oin,” nia hameno.

Jornalista     : Osória Marques

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!