ROMA, 02 setembru 2024 – (TATOLI) – Ohin, Amu Papa Francisco hahú ninia viajen ba Indonesia, nu’udar nasaun dahuluk husi nasaun haat ne’ebé mak Santu Padre sei vizita entre 2 to 13 setembru.
Sua Santidade ho ninia ekipa sei arranka husi Rome International Airport iha tuku 5.15 lorokraik oras Roma, no sei to’o iha Jakarta Soekarno-Hatta International Airport iha tuku 11.30 dadeer oras Jakarta.
Durante ninia vizita iha Indonézia, Papa Francisco sei hala’o enkontru ho autoridade públiku, lider relijiozu, sosiedade sívil no seluktan.
Tuir ajenda, iha loron dahuluk husi vizita Amu Papa nian iha Indonezia, nia sei vizita uluk Prezidente Repúblika Indonezia, Joko Widodo iha Palásiu Prezidensial Istana Merdeka. Iha loron ne’e mos Sua Santidade sei hala’o enkontru ho autoridade públiku, sosiedade sívil, no korpu diplomátiku sira iha Salaun Palásiu Presidensial Istana Negara. Hafoin ne’e, Sua Santidade sei hala’o kedas enkontru privadu ida ho membru the society of Jesus (Jesuits) nian.
Iha loron daruak, Papa Francisco sei hasoru líder relijioza Katólika Indonézia nian, inklui Bispu, Padre, seminarista, katekista no seluk tan. Hafoin enkontru ho lider relijioza hirak ne’e, Santu Padre sei hasoru kedas Joven sira husi Scholas Occurrentes iha Sentru Juventude Grha Pemuda.
Iha loron datoluk, Papa Francisco sei lidera Sorumutu Interelijiozo iha Meskita Istiqlal. Hafoin enkontru ne’e, Santu Padre sei hala’o kedas enkontru ida ho benefisiáriu sira husi Organizasaun Karidade iha Sala Konferénsia Bispu Indonezia nian.
Iha Indonézia, Papa Francisco sei hakotu nia vizita ho Misa Aberta ne’ebé mak sei hala’o iha tuku 5 lorokraik, iha Estadiu Gelora Bung Karno.
Tuir estimasaun Igreza Katólika Indonezia, sarani 90,000 resin mak sei tuir misa referida.
Hafoin Indonézia, iha loron 6 setembru, tuku 9.45 dadeer, Sua Santidade sei kontinua kedas ninia viajen apostólika ba Papua New Guinea (PNG).
Entre loron 9 no 11 setembru, Santu Padre sei vizita Timor-Leste, no sei termina nia viajen apostólika ho ninia vizita ikus ba Singapura husi 11 to 13 setembru.
Viajen ida ne’e konsidera nu’udar viajen apostólika naruk liuhusi Papa Francisco dezde nia simu knaar nu’udar lider máximu Igreja Katólika.
Journalist: Filomeno Martins
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo




