iklan

HEADLINE, SAÚDE

Sobrevivente VBJ tenke hetan atendimentu komprensivu no oportunu

Sobrevivente VBJ tenke hetan atendimentu komprensivu no oportunu

UNFPA no Ministériu Saúde hamotuk ho parséiru save sira hala'o semináriu kona-ba hametin setór saúde iha sistema rede referal no jestaun kazun servisu kuidadu saúde ba sobrevivente sira iha Uma Mahon, iha salaun Novu Turismu Díli, sesta (20/09). Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 20 setembru 2024 (TATOLI) – Xefe Departamentu Saúde Materna no Infantíl iha Ministériu Saúde, Lucia Barreto Lay, dehan sobrevivente sira husi Violénsia Bazeia ba Jéneru (VBJ) hasoru dezafiu barak, tantu, impaktu husi saúde fíziku, mental no emosionál, tanba ne’e, tenke asegura hodi hetan atendimentu nesesáriu, komprensivu no oportunu.

“Dezafiu sira ne’ebé sobrevivente sira husi violénsia bazeia ba jéneru hasoru no importánsia krítiku husi koordenasaun entre fornesedór servisu oioin iha rede referál nia laran no sistema jestaun kazu. Hanesan ita hotu hatene katak sobrevivente sira husi violénsia hasoru dezafiu barak iha moris, inklui impaktu signifikativu ba sira-nia saúde fíziku, mentál no emosionál. Atu asegura katak sira hetan apoiu nesesáriu, aprosimasaun ida ne’ebé koordenadu no sentradu iha sobrevivente maka esensiál. Sistema saúde, servisu legál, Unidade ba Ema Vulneravel (VPU), no rede apoiu sosiál tenke serbisu hamutuk hodi fornese atendimentu integradu no abrajente hodi garante protesaun no kuidadu kontinua ba sobrevivente sira”, Lay informa ba jornalista sira iha Novo Turismo, ohin.

Deklarasaun hirak ne’e fó sai liuhusi semináriu, hodi destaka importánsia kona-ba hadia koordenasaun entre fornesedór servisu saúde no sira seluk husi rede referral, hodi garante katak sobrevivente sira iha uma-mahon ne’ebé hetan atendimentu komprensivu no oportunu.

“Koordenasaun ida-ne’e krusiál tanba la’os de’it rezolve nesesidade saúde urjente sira, maibé mós fornese apoiu psikososiál no asisténsia legál, hodi permite sobrevivente sira atu hetan fali kontrolu ba sira-nia moris no harii fali sira-nia konfiansa”, nia afirma.

Iha fatin hanesan, Reprezenatnte Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzasaun, Catarina de Araujo, informa MSSI durante ne’e estabelese ofisiál protesaun labarik sira iha munisípiu 13, entaun sira mak sai responsabilidade ba jestaun kazu sira ne’ebé mak mosu iha munisípiu hotu.

“Ita-nia ofisiál protesaun labarik sira iha munisípiu 13, entaun sira sai responsavel ba jestaun kazu sira oinsá atu asegura sobrevivente sira hodi lori ba uma mahon”, nia subliña.

Ofisiál Enkarregadu Fundu Nasaun Unida ba Populasaun (UNFPA), Domingas Bernardo, dehan Violénsia Bazeia ba Jéneru sai ona kestaun saúde públika ida ne’ebé urjente. Tanba ne’e husu ba parte interesada hotu atu intensifika sira-nia esforsu hodi responde no prevene VBJ ida-ne’e.

“Violénsia Bazeia ba Jéneru hanesan violasaun direitus umanus ne’ebé prevalente iha Timor-Leste, tuir levantamentu Demográfiku no Saúde Timor-Leste 2016 hatudu katak um-tersu (38%) hosi feto sira ho idade tinan 15 to’o 49 esperiénsia ona violénsia fíziku no abuzu seksuál. Ida-ne’e nu’udár kestaun ida ne’ebé sériu, ezije ita-nia atensaun koletiva no esforsu. Setór saúde hala’o papél ne’ebé vitál, tanba dala barak sai hanesan pontu kontaktu dahuluk ba feto no inan sira ne’ebé sobrevivente ba violénsia”, Domingas konklui.

Jornalista : Felicidade Ximenes

Editór : Zezito Silva

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!