iklan

HEADLINE, INKLUZAUN SOSIÁL

SEI kontinua reforsa sistema jestaun violénsia bazeia ba jéneru liuhusi semináriu

SEI kontinua reforsa sistema jestaun violénsia bazeia ba jéneru liuhusi semináriu

Ambiente semináriu ho tema: ‘Ambiente jestaun violénsia bazeia ba jéneru hodi hametin padraun mínimu iha Timor-Leste’, iha salaun Delta Nova, Comoro, tersa (24/09/2024). Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 24 setembru 2024 (TATOLI)Sekretaria Estadu Igualdade (SEI), tersa ne’e, realiza semináriu durante loron-tolu, hahú loron husi 24 to’o 26 setembru, ho tema: ‘Ambiente jestaun violénsia bazeia ba jéneru hodi hametin padraun mínimu iha Timor-Leste’, ne’ebé partisipa husi rede referrál violénsia bazeia ba jéneru.

Semináriu ne’e atu ko’alia kona-ba implementasaun pilar rua husi National Adaptation Plan (NAP) ka planu adaptasaun nasionál husi violénsia bazeia ba jéneru ligadu ba reforsa provizaun serbisu esensiál sira no importante liu atu reforsa ambiente sistema jestaun kazu violénsia bazeia ba jéneru.

Objetivu prinsipál husi atividade ne’e mak atu fornese koñesimentu no abilidade nesesáriu ba partisipante sira hodi hametin liután koodenasaun entre rede referrál nomós halo advokásia, dezeña no monitoriza serbisu jestaun kazu ba violénsia tuir padraun kualidade internasionál, hanesan fundamentu importante ida atu dezenvolve pontu fokál no fornesedór servisu violénsia bazeia ba jéneru sira-nia kompeténsia téknika.

”Semináriu ida-ne’e sei kontribui ba finalizasaun esbosu relatóriu ida kona-ba pontu situasaun ba reforsa sistema jestaun kazu violénsia bazeia ba jéneru iha Timor-Leste, ne’ebé sei inklui mós roteiru no rekomendasaun planu asaun sira hodi ita bele kontinua reforsa sistema jestaun kazu ba violénsia bazeia ba jéneru iha Timor-Leste iha nível nasionál no munisípiu,” Diretora Nasionál Polítika Igualdade Jéneru iha SEI, Celeste Ramos Martins Gonçalves, hateten hafoin partisipa iha semináriu ne’ebé realiza iha salaun Delta Nova.

Diretora ne’e konsidera violénsia bazeia ba jéneru sai ona hanesan problema públika no violasaun ba direitu umanu iha Timor-Leste.

Notísia relevante : SEI utiliza PAN-VBJ sai polítika nasionál kombate violénsia bazeia ba jéneru

Ho ida-ne’e nia sujere ba partsipa husi setór oin-oin atu aproveita didi’ak opurtunidade ida-ne’e. Kontinua hametin liután interrasaun no koodenasaun hodi asegura protesaun no kontinuidade kuidadu no apoiu ne’ebe efetiva no koordenada ba feto no labarik feto ne’ebé esperiénsia ba kazu violénsia bazeia ba jéneru.

“Tanba ne’e, ha’u husu partisipante sira hotu ne’ebé mai husi setór oin-oin ne’ebé hamahon-an iha sistema rede referrál, hodi aproveita didi’ak oportunidade durante loron-tolu ne’e hodi partisipa ativamente, apreende no diskute didi’ak kona-ba sistema jestaun kazu ba violénsia bazeia ba jéneru, inklui identifika lakuna sira iha nível polítika no provizaun serbisu, no trasa planu asaun nesesáriu sira hodi bele kontinua reforsa kualidade provizaun serbisu no sistema jestaun kazu violénsia bazeia ba jéneru iha Timor-Leste”, nia fó hanoin.

Planu asaun nasionál ba violénsia bazeia ba jéneru 2022-2032 iha pilár tolu importante hanesan prevensaun violénsia kontra feto no labarik feto, provizaun serbisu esensiál ba feto no labarik feto ne’ebé ho esperiénsia violénsia, ikus apoiu legál no justisa.

Tuir dadus prevalénsia violénsia kontra feto no labarik feto sira, tuir peskiza demográfika no saúde Timor-Leste tinan 2016 nian, hatudu katak um terço (38%) husi feto sira ho idade tinan 15-49 sofre ona violénsia fíziku/sexuál husi kedas tinan 15.

Tuir estudu Nabilan iha tinan 2015, hatudu katak 59% husi feto sira ho idade tinan 15-49 sofre ona violénsia fízika ka seksuál husi kedas tinan 15. Ida-ne’e kazu sériu no presiza ita hotu nia atensaun no serbisu hamutuk no maka’as hodi responde ba asuntu ida-ne’e.

“Atu responde no rezolve asuntu ida-ne’e, Timor-Leste halo ona progresu ne’ebé signifikante liuhusi promulgasaun Lei Kontra Violénsia Doméstika iha tinan 2010. Dezenvolve no implementa ona planu asaun nasionál kona-ba violénsia bazeia ba jéneru iha tinan 2012-2016, 2017-2021 and agora ita iha hela prosesu implementasaun planu asaun nasionál ba violénsia bazeia ba jéneru 2022-2032,” nia dehan.

Reprezentante Adjunta UNFPA iha Timor-Leste, Domingas Bernardo, apresia ho semináriu ne’ebé SEI realiza ohin ne’e.

“Liuhusi projetu KOICA, Spotlight Initiative no programa Nabilan, no projetu sira seluk tan ne’ebé hau la temi, ita serbisu maka’as ona, hamutuk ho instituisaun Governmu no NGO lokál relevante sira hodi reforsa ona provizaun serbisu ba vítima ou sobrevivente kazu violénsia bazeia ba jéneru. Buat barak ita halo hamutuk ona, no iha tan buat balu ita presiza atu halo hodi kontinua hametin kualidade provizaun serbisu, koordenasaun entre rede referrál sira no sistema jestaun kazu ba violénsia bazeia ba jéneru iha Timor-Leste,” nia tenik.

Partisipante sira iha semináriu ne’e hafoin partisipa atividade ne’e sira bele iha koñesimentu no abilidade nesesáriu sira hodi hametin liután koodenasaun entre rede referrál violénsia bazeia ba jéneru nian, nomós halo advokasia, dezeña no monitoriza serbisu jestaun kazu ba violénsia bazeia ba jéneru tuir padraun kualidade internasionál hanesan fundamentu importante ida atu dezenvolve pontu fokál.

“Dala-ida tan, lori UNFPA nia naran, ha’u hakarak reforsa tan katak ida-ne’e oportunidade ne’ebé mak di’ak atu ita bele kontinua ko’alia ba malu no kontinua hametin liután,” nia katak.

Jornalista     : Osória Marques

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!