iklan

POLÍTIKA

RAEOA prevee millaun $62 iha OJE 2025

RAEOA prevee millaun $62 iha OJE 2025

Osan dólar amerikanu. Imajen/Espesiál

DILI, 23 outubru 2024 (TATOLI)—Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) prevee millaun $62 iha proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2025.

“Proposta OJE 2025 ba RAEOA iha millaun $62, ne’ebé millaun $36,001,473.00 ba autoridade RAEOA no $26,179,527 ba Fundu Espesiál Dezenvolvimentu (FED),” Sekretária Rejiaun Finansa RAEOA, Elvira de Carvalho Manat, hateten iha audiénsia públika ba proposta-OJE 2025 ho komisaun C, D, F no G, iha sala plenária Parlamentu Nasionál (PN), kuarta ne’e.

Alokasaun proposta OJE 2025 ba autoridade $36,001,473 ne’e, hodi aloka ba saláriu vensimentu $14,662,131.00, bens no serbisu $10,125,289.00, transferénsia públika $4,214,053.00 no kapitál dezenvolvimentu $7,000,000.00.

Tuir dokumentu livru proposta OJE Volume II: RAEOA- ZEEDOA, haktuir katak jeralmente, alokasaun orsamentu ba RAOEA–ZEEDOA ho objetivu atu kria abordajen ida-ne’ebé ekilibradu ba dezenvolvimentu hodi hatán ba nesesidade imediata no perspetiva kreximentu ba tempu naruk, foku ba infraestrutura, kapitál umanu no diversifikasaun ekonómika, kombina ho esforsu atu hametin instituisaun sira no promove inkluzaun sosiál, hodi kontribui ho pozitivu ba dezenvolvimentu jerál territóriu RAEOA no ZEESM nian.

Dezenvolvimentu infraestrutura

Orsamentu ida ho proporsaun boot sei aloka ba projetu infraestrutura sira hodi kontribui ba dezenvolvimentu rejiaun nian iha tempu naruk.

Iha orsamentu ne’e, 37,43% h aloka ba estrada no ponte sira, ne’ebé sei hadi’a konetividade no fasilita atividade ekonómika sira no 32.48% dedika ba infraestrutura eletrisidade ho objetivu atu asegura fornesimentu enérjia oras 24 nia laran ne’ebé krusiál ba kreximentu ekonómiku no kualidade moris, no 11.03% aloka ba dezenvolvimentu aeroportu hasa’e konetividade rejionál no internasionál.

Dezenvolvimentu kapitál umanu

Orsamentu ida-ne’e sei foku mós ba dezenvolvimentu kapitál umanu, edukasaun hetan finansiamentu substansiál iha nível oioin, husi pré-eskolár to’o formasaun profisionál ne’ebé sei hasa’e abilidade no koñesimentu populasaun lokál nian, serbisu saúde sira hetan prioridade ho alokasaun ba kuidadu saúde primáriu, kuidadu sekundáriu no tersiáriu no fornesimentu medikamentu.

Diversifikasaun ekonomia

Programa hirak ne’ebé mak atu kontribui ba diversifikasaun ekonomia, investimentu sira iha setór agrikultura, peska no turizmu nian planeadu ona, atu kria oportunidade ekonómika foun sira.

Finansiamentu ba programa promosaun investimentu no diversifikasaun ekonómika bele atrai negósiu no indústria foun sira ba rejiaun.

Fortalesimentu institusionál

Orsamentu ho porsaun boot besik 28,12% aloka ba despeza operasionál sira no servisu esensiál sira-ne’ebé sei ajuda hametin kapasidade institusionál no hadi’a prestasaun servisu públiku.

 Inkluzaun sosiál no bem-estar

Programa sira ba inkluzaun sosiál inklui apoiu ba labarik sira, ema ho defisiénsia sira no inisiativa igualdade jéneru nian hetan mós orsamentu hodi bele kontribui mós ba dezenvolvimentu ne’ebé ekuitativu liu.

Sustentabilidade ambientál

Iha mós alokasaun orsamentu ba projetu bee no saneamentu inklui mós jestaun rekursu florestal ne’ebé sustentável hodi kontribui ba sustentabilidade ambientál.

Aeinde ne’e, alokasaun orsamentu ba RAEOA no Zona Ekonómika Espesiál ba Ekonomia Sosiál Merkadu (ZEESM) iha tinan 2025 aliña ho kondisaun ekonómika atuál iha dalan oioin.

Aliñamentu ho projesaun kresimentu ekonómiku

Ekonómiku Banku Mundiál no Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB) prevee kreximentu ekonómiku ba Timor-Leste sei bele to’o 3.9-4.1% iha tinan 2025.

Alokasaun orsamentu RAEOA nian sei apoia trajetória kreximentu ne’e liuhosi, dahuluk; foku ba dezenvolvimentu infraestrutura 37.43% ba estrada no ponte, 32.48% ba eletrisidade, daruak; investe iha kapitál umanu liuhosi servisu edukasaun no saúde; datoluk, aloka fundu ba diversifikasaun ekonómika, inklui agrikultura, peska, no turizmu.

Investimentu sira-ne’e aliña ho estratéjia jerál Governu nian hodi dudu kreximentu liuhusi despeza kapitál no investimentu iha infraestrutura.

Alokasaun OJE 2025 bazeia programa ba RAEOA hamutuk programa 21 ho montante orsamentu $ 36,001,473.00 ho nia dezagregasaun hanesan tuir mai:

  1. Programa kultura no patrimóniu ho alokasaun $18,000 ho objetivu atu realiza servisu expo kultura iha RAEOA;
  2. Programa dezenvolvimentu rurál no urbanu ho alokasaun $38,022 ho objetivu atu hala’o servisu toponímia no levantamentu servisu ordenamentu terrítoriu no servisu kooperativa nian iha RAEOA;
  3. Programa seguransa nasionál ho alokasaun $32,500 ho objetivu atu hala’o servisu ba jestaun risku dezastre liuliu apoiu rekuperasaun pós-dezastre no mós prevensaun, preparasaun no mitigasaun risku dezastre;
  4. Programa asesu justisa ho alokasaun $1,500,590 ho objetivu atu halo levantamentu kadastru, pagamentu rai afetadu ba komunidade afetadu hamutuk uma-kain 300 no servisu seluk hanesan servisu kadastrál, jestaun terras no propriedades, servisu rejistu notariadu no identifikasaun sívil no rejistu kriminál.
  5. Programa transporte ho alokasaun $146,700 ho objetivu atu fasilita servisu transporte iha RAEOA liliu ba iha rejistu veíkulu privadu no Estadu, karta kondusaun no seluk-seluk tan;
  6. Programa funsionamentu no dezenvolvimentu institusionál ho alokasaun $22,558,795 ho objetivu atu finansia saláriu no vensimentu ba funsionáriu RAEOA nai’in-2.330, fasilita servisu koordenasaun ba funsionamentu mákina Estadu, apoiu parseiru dezenvolvimentu hanesan UNDP no ONG lokál, apoiu servisu desentralizasaun administrativu no servisu kapasitasaun funsionáriu públiku iha RAEOA no seluk tan;
  7. Programa edukasaun pré-eskolar ho alokasaun $74,540.00 ho objetivu atu fasilita merenda eskolár ba estudante na’in-1.100 kompostu husi ensinu pre-eskolar hamutuk 16 ne’ebé eziste no benefisiariu iha RAEOA, no formasaun ba manorin na’in ensinu pre-eskolár iha RAEOA no seluk tan;
  8. Programa ensinu báziku ho alokasaun $1,436,608 ho objetivu atu finansia ba merenda ba estudante na’in-19.850 kompostu husi ensinu báziku hamutuk eskola 79, fasilita atividade desportu eskolár, formasaun manorin ensino báziku no mós atividade seluk-seluk tan;
  9. Programa ensinu sekundáriu vokasionál jerál no tékniku ho alokasaun $77,100.00 ho objetivu atu finansia konsensaun eskolár ba ensinu sekundáriu jerál ho estudante na’in-2.500 kompostu husi eskola hitu (7) no ensinu vokasionál tékniku ho estudante na’in-1.500 kompostu husi eskola haat (4) no seluk tan;
  10. Programa ensinu rekorrente ho alokasaun $4,000 ho objetivu atu fasilita servisu aprendizajem alfabetizasaun iha sentru komunidade ho estimasaun totál estudante 90 iha tinan 2025;
  11. Programa kuidadu saúde primáriu ho alokasaun $26,225 ho objetivu atu fasilita servisu sensibilizasaun no monitorizasaun tantu iha komunidade hanesan iha eskritóriu ba programa nutrisaun, saúde materna no infantil, kontrola moras no servisu saúde primária abranjente;
  12. Programa kuidadu saúde sekundáriu no tersiáriu ho alokasaun $757,222 ho objetivu atu hola ai-moruk no fornese hahan/catering ba pasiente, família pasiente no pesoál saúde no seluk tan;
  13. Programa bee no saneamentu ho alokasaun $7,250 ho objetivu atu fornese materiál eskritóriu ba departementu servisu bee no saneamentu (SAS) iha RAEOA;
  14. Programa dezenvolvimentu no reforsu zona ho tratamentu administrativu no ekonómiku espesiál ho alokasaun OJE hamutuk $ 8,059,761 ho objetivu atu konklui pagamentu 100% ba projetu on-going husi tinan 2017 até 2023 hamutuk projetu 136, no mós servisu seluk ligadu ho servisu infraestrutura, servisu portuáriu, servisu edifikasaun no servisu jestaun ekipamentu pezadu no seluk tan;
  15. Programa inkluzaun sosiál ho alokasaun $284,933 ho objetivu atu hala’o servisu protesaun direitu labarik, defisiente, abordajem jéneru, bolsa da mãe, juventude, asisténsia sosiál no servisu funeráriu;
  16. Programa Turizmu ho alokasaun $61,997 ho objetivu atu realiza servisu gastronomia, feira no expo, turizmu komunitáriu no edukasaun ambientál;
  17. Programa investimentu no diversifikasaun ekonómika ho alokasaun $236,872 ho objetivu atu fasilita servisu melloramentu asesu merkadória, dezenvolvimentu polítika ekonomia no komérsiu, relasaun servisu, prevensaun servisu infantil no servisu forsada, promosaun kondisaun dignu no kampu traballu, sertifikasaun instituisaun no dezenvolvimentu negósiu;
  18. Programa agrikultura, ortikultura, kafé no ai-horis industriál no anuál ho alokasaun OJE hamutuk $515,445 ho objetivu atu fasilita servisu produsaun agrikola no ortikultura, servisu extensionista, servisu armazenamentu bee, viveiru no seluk tan;
  19. Programa pekuária, veterinária no teknolójia ho alokasaun $72,720 ho objetivu atu hala’o servisu sira kontrolu moras animál, produtividade animál no selu-seluk tan.
  20. Programa peska, akikultura no jestaun rekursu akuátiku sira ho alokasaun $62,793 ho obejtivu atu hala’o servisu sira iha peska nian;
  21. Programa jestaun sustentável ba rekursu floresta ho alokasaun $ 29,400 ho objetivu atu hala’o servisu sira iha reflorestasaun no área protejidu.

OJE 2025 aloka $26,179,527 ba FED

Alokasaun OJE bazeia kategoria, Fundu Espesiál Dezenvolvimento (FED) RAEOA ba tinan 2025 ho montante $26,179,527 hodi aloka ba saláriu vensimentu $710,540.00, bens no serbisu $11,074,212.00, transferénsia públika $1,362,580.00, kapitál dezenvolvimentu $13,032,195.00.

Alokasaun ne’e hatudu kategória kapitál dezenvolvimentu mak okupa persentajen boot liu ka totál 49.78%, kategória bens no servisu 42.30% no ikus kategória saláriu vensimentu no transferénsia públiku ne’ebé okupa kuaze 5% ba kraik.

Saláriu no vensimentu

Alokasaun saláriu no vensimentu iha entidade FED-RAEOA $710,540 (2.71%) ho objetivu husi alokasaun refere atu finansia pesoál na’in-65, kompostu husi kontratadu nasionál 63 ne’ebé hala’o servisu tékniku no operasionál iha aeroportu internasionál Rota de Sandalo Oé-Cusse Ambeno no kontratadu internasionál na’in-rua ne’ebe hala’o operasaun ba aviaun Twin Otter, inklui abonos ba kontribuisaun seguransa sosiál 6% no abonos seluk ne’ebé nesesáriu.

Bens no servisu

Alokasaun orsamentu ba kategória bens no servisu $11,074,212 (42.30%) ho objetivu atu finansia ba; programa bolsu estudu, atu selu perdiem/ajudu kustu ba viajen estranjeiru, alojamentu no transporte ba lideransa ka tékniku sira-ne’ebé akompaña bolseiru sira iha Malázia no Portugál tinan 2025.

Programa funsionamentu no dezenvolvimentu institusionál atu selu konsultan ba dezeñu Planta no Kadernu Enkargu ka Bill of Quantity (BoQ) kompletu 100% aeroportu Rota de Sandalo, no finansia servisu limpeza no seguransa.

Programa eletrisidade, atu selu fornesementu kombustível, manutensaun jeradór no servisu operasaun jeradór sentrál elétrika Sakato.

Programa aeroportu atu fasilita bens ba servisu operasionál iha aeroportu hodi garantia funsionamentu iha aeroportu Rota de Sandalo.

Transferénsia públika

Alokasaun transferénsia públika $1,362,580 (5.20%) ho objetivu atu halo transferénsia orsamentu ho montante $570,000 finansia nesesidade bolseiru pesoál 11 kompostu husi na’in-rua (2) ne’ebé hala’o ona estudu durante tinan tolu iha Cuba ba área saúde nian, no na’in-sia (9) ne’ebé estudu iha nasaun Malázia na’in-haat, portugál rua (2) no Timor-Leste lima (5) iha área administrasaun no finansa

Transferénsia ba sentru formasaun Bansone–Padia’e rihun $200 hodi finansia nesesidade korrente no transferénsia orsamentu rihun $600 ba Aero-Dili atu aselera movimentu liuliu ba transporte aero nian ka garantia konetividade nasionál durante tinan 2025, no ba Airport Council International (ACI) Membership Fee.

Kapitál dezenvolvimentu

Alokasaun kapitál dezenvolvimentu $13,032,195 (49.78%) ho objetivu atu finansia ba projetu multi-anuál hamutuk rua (2) no projetu foun hamutuk 39.

Deputada FRETILIN, Nurima Ribeiro Alkatiri, hateten iha tabela ne’ebé hatudu orsamentasaun por programa ne’ebé aprezenta iha 62,66% husi OJE 2025 ba RAEOA ne’ebé aloka funsionamentu no dezenvolvimentu instituisionál.

Ida-ne’e, tuir nia, kompreensaun inklui saláriu no operasaun administrativa mós, ida-ne’e oinsá atu garante dezenvolvimentu adekuadu se laiha ekilíbru entre alokasaun despeza operasionál no alokasaun ba iha investimentu iha programa no atividade ba dezenvolvimentu.

RAEOA fó prioridade ba dezenvolvimentu infraestrutura ne’ebé ita hotu hatene importante duni nesesáriu maibé alokasaun saúde, edukasaun, bee no saneamentu no konponente sira seluk setór sosiál ne’e limitadu no kiik tebes.

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!