DILI, 15 Marsu 2026 (TATOLI)—Igualdade jéneru apenas iha suratahan leten. Iha pratika loroloron, feto la hetan rekoñesimentu hanesan ho mane. Mane no feto hotu-hotu dignidade hanesan tuir prinsípiu direitu umanu maibé distinjidu iha kultura. Tan ne’e, igualdade jéneru sai nafatin kestaun iha sosiedade.
Ho dezigualdade jéneru no forma violénsia oioin hasoru feto, hahoris Komemorasaun Loron Internasionál Feto hanesan símbolu globál ida atu dignifika feto liuhusi igualdade jéneru. Tan ne’e, Komemorasaun Loron Internasionál Feto iha 08 Marsu la mosu derepente. Mosu hahú husi traballadora feto sira iha inísiu tinan 1900 ne’ebé ezije saláriu justu, kondisaun servisu di’ak no livre husi violénsia oioin.
Hahú husi sékulu 20 nia klaran, asuntu feto sira hetan atensaun boot liután iha mundu. Agora, ajenda internasionál inklui edukasaun ba feto sira, saúde reprodutiva, no mós partisipasaun iha prosesu foti desizaun polítika.
Ba feto maioria, Loron Internasionál Feto la’ós apenas entrega ai-funan ka hato’o lia haksolok ba malu hodi hakontente malu. Loron ida-ne’e sai hanesan lembransa katak luta atu hetan igualdade jéneru no elimina forma seksuál no asédiu seksuál hasoru feto seidauk ramata. Iha nasaun sira hanesan Japaun, México no nasaun sira seluk, feto rihun ba rihun tun iha lurón hakilar hapara violénsia hasoru feto no hakilar direitu ne’ebé hanesan iha serbisu fatin, edukasaun no iha sosiedade. Maibé, iha selebrasaun ne’e nia antesedente, dezigualdade jéneru no violénsia sai nafatin problema globál ida-ne’ebé kompleksu.
Ai-tahan inspirativu ida-ne’e semo mai to’o Timor-Leste. Timor-Leste inspiradu ho luta kontra injustisa hasoru feto liuhusi halo lei no ratifika konvensaun internasionál oioin kona-ba feto maibé defisiénsia iha implementasaun. Hanesan ema be derrame (stroke) kona iha liman-ain ne’ebé hakat bá-oin susar loos. Lahatene, nia fukun saida. Rezulta dezigualdade no violénsia hasoru feto hetok buras ba buras ne’ebé lahó sinál terminasaun.
Sura kuantidade, wow… Kuantidade lei, dekretu-lei no konvensaun lubuk ona mak Estadu ida-ne’e ratifika no aprova maibé ladún fó efeitu ba problema feto hanesan konvensaun CEDAW (Convention on the Elimination of All Forms of Discrimination Agains Woman), Beijing Declaration and Platform for Action, Lei-Inan, Lei Nú. 7/2010 kona-ba Kontra Violénsia Doméstika: Lei ne’e define violénsia doméstika nu’udár krime no estabelese medida protesaun ba vítima sira. Lei Nú. 6/2023 kona-ba Protesaun ba Labarik no Foinsa’e sira iha Risku: Lei ida-ne’e hakarak atu proteje labarik no foinsa’e sira hosi situasaun perigozu sira, inklui violénsia. Planu Asaun Nasionál 1325 kona-ba Feto, Pás no Seguransa (PAN 1325): Planu ida-ne’e ho objetivu atu promove partisipasaun no lideransa feto nian iha foti desizaun, protesaun hasoru violénsia no promove rezolusaun konflitu ne’ebé sensivel ba jéneru no pratika harii dame.
Diskusaun kona-ba asuntu feto atrai mós feto nia perseiru (mane) hodi tatoli nia perspetiva. António Guterres, joven ida, fó nia perspetiva katak xave (meiu) atu solusiona problema feto iha sosiedade iha haat maka hanesan direitu ba sobrevivénsia feto no labarik-feto sira iha família mak dame iha família, direitu ba dezenvolvimentu feto no labarik-feto mak edukasaun família no kria ambiente hakmatek iha família, direitu ba protesaun husi violénsia no esploitasaun sexuál no direitu ba partisipasaun feto no labarik-feto iha vida família sosiál, kultura no polítika.

“Tanba ne’e, tuir ha’u-nia hanoin, atu proteje feto no labarik feto livre hosi violénsia ne’e, iha obrigasaun ida ita sidadaun hotu-hotu nian, liliu entidade sira hanesan PRADET ho FOKUPERS no entidade akadémika hotu inkluindu sosiedade sivíl servisu maka’as atubele kombate violénsia hasoru feto no labarik-feto,” nia dehan jornalista TATOLI, nia kna’ar fatin, Kaikoli, Dili, Sesta (13/06).
Tuir nia katak iha sosiedade Timor, mane nu’udár eransa kultura iha-ne’ebé domina iha uma-kain ida no bele sai xefe hodi foti desizaun iha área oioin, ne’ebé kontradis ho Konstituisaun RDTL Artigu 17 katak feto hanesan mós mane ne’ebé direitu hanesan iha vida família, ekonomia no sosiál.
Ko’alia kultura, nia dehan, la’ós forma feto sai atan maibé presiza iha forma valorizasaun pozitiva ba feto nia dignidade hanesan inan ida iha família nia laran.
“Tanba ne’e, presiza hanoin katak kultura la’ós forma feto sai atan iha família maibé kultura atu eleva feto nia dignidade iha família laran. Entaun, respeitu, rona no dignifika feto ne’e presiza tau importánsia. Buat importante tolu iha ita-nia asaun mak ita presiza rona feto no labarık sira-nia hanoin no hakarak, hafoin ita bele fó sujestaun no solusaun ne’ebé edukativa liu hodi lori sente seguru. Ita presiza fiar feto no labarik-feto sira atu sira labele sente mesak iha situasaun hotu-hotu. Ita presiza respeita feto no labarik sira-nia sentimentu no desizaun sira,” nia subliña.
Husi Parlamentu Nasionál, maski asuntu bele barak, ignora asuntu feto mak lae de’it. Luta ba direitu feto sempre sikat iha asuntu barak nia leet hodi diskute no aprova. Prezidente Komisaun F Parlamentu Nasionál (PN) trata Asuntu Saúde, Seguransa Sosiál no Igualdade Jéneru no mós nu’udár Membru ba Grupo das Mulheres Parlamentares de Timor-Leste (GMPTL), Maria Barreto, hateten Parlamentu Nasionál aprova ona lejizlasaun nasionál no ratifika ona instrumentu internasionál sira-ne’ebé garante protesaun ida-ne’ebé di’ak no dignu ba feto no labarik feto.

Iha aprovasaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) iha kada tinan, nia haktuir, deputada no deputadu sira mós sempre levanta kestaun no preokupasaun ne’ebé atu garante katak Parlamentu Nasionál aprova orsamentu ida-ne’ebé sensivel ba jéneru hodi asegura apoiu finanseiru ne’ebé adekuadu ba servisu públiku no organizasaun sosiedade sivíl sira-ne’ebé fó asisténsia ba vítima feto no labarik feto sira.
Deputada ko’alia realidade. Iha OJE 2026, husi markadór orsamentál 6: markadór jéneru, labarik, nutrisaun, mudansa klimátika, defisiénsia no ekonomia azúl, iha alokasaun orsamentu ho montante millaun $481 ba inisiativa sira-ne’ebé relasiona ho jéneru no orsamentu ho montante millaun $162 ba programa sira-ne’ebé foka ba labarik.
La’ós ne’e de’it. Atu valoriza feto, Komisaun F PN mós halo esforsu kria instrumentu ba importánsia feto. Liuhusi GMPTL, Parlamentu Nasionál aprova ona Resolução do Parlamento Nacional N.º 10 /2019 de 23 de Maio, Aprova Recomendações ao Governo por Ocasião da Comemoração do Dia Internacional da Família. Resolução do Parlamento Nacional N.º 10 /2020 de 16 de Dezembro, Recomenda ao Governo a Adoção de Medidas para Prevenção do Infanticídio e Abandono de Bebés e Crianças.
Meiu sira-ne’e efetivu iha implementasaun? Lae! Kultura no norma sosiál ne’ebé forte iha sosiedade sai sasatan ba implementasaun lejizlasaun sira.
“Parlamentu Nasionál liuhusi nia fiskalizasaun sira identifika katak maski ita iha ona lejizlasaun vijente, maibé iha ita-nia kontextu, ita sei kontinua hasoru dezafiu iha implementasaun lejizlasaun sira, ho razaun Timor-Leste iha kultura no norma sosiál ne’ebé forte. Atu implementasaun lejizlasaun sira atinje rezultadu ne’ebé di’ak, presiza reforsa edukasaun no transformasaun sosiedade. Ida-ne’e mak papél importante tebes atu asegura protesaun ba feto no labarik-feto,” Maria Barreto informa.
Governu hanesan instrumentu ezekutivu, rekomendadu atu reforsa implementasaun lei no polítika sira.
“Hakarak rekomenda ba Governu atu kontinua reforsa implementasaun lei no polítika sira, reforsa kapasidade instituisaun judisiál sira, hasa’e kapasidade instituisaun relevante sira-ne’ebé fó asisténsia sosiál no legál ba vítima sira no reforsa servisu koordenasaun interministerial sira tanba bazeia ba Komisaun F nia fiskalizasaun, ha’u bele konklui katak husi dadus ne’ebé relata ba komisaun, númeru diskriminasaun no violénsia hasoru feto, labarik-feto, ema ho defisiénsia no grupu vulneravel sira seluk sei kontinua akontese no kazu violénsia bazeia ba jéneru, kazu hasoru minoridade kontinua rejista númeru ne’ebé aas liu,” membru PN haktuir.
Kna’ar atu asegura feto no labarik feto la’ós entidade alta nia problema de’it, maibé sosiedade no família nia problema mós.
“Iha oportunidade ida-ne’e, hakarak apela ba sosiedade no família sira-hotu atu sensivel ba asuntu igualdade jéneru, liliu iha ita nia-pratika loron-loron hodi tane aas, respeita no dignifika feto no labarik feto sira-nia direitu. Atu ultrapassa diskrimisaun sira-ne’ebé feto no labarik-feto kontinua hasoru iha sira-nia moris, ezije ita hotu-hotu nia responsabilidade. Hamutuk ita promove sosiedade ida-ne’ebé iguál no justu ba feto no labarik-feto,” Barreto apela.
Husi nivel Governu, rekoñese katak violénsia bazeia ba jéneru kauza husi relasaun podér ne’ebé lahanesan entre feto no mane.
“Violénsia bazeia ba jéneru nu’udár violasaun direitu umanu no mós hanesan kauza no konsekuénsia husi relasaun podér ne’ebé lahanesan entre feto no mane, feto no labarik-feto sira kontinua esperiénsia violénsia iha fatin barak ho tipu oioin,” Diretór Jerál Sekretaria Estadu Igualdade (SEI), Armando da Costa subliña.
SEI la nonook ho asuntu ne’e. Tanba ne’e, Armando hateten, SEI hamutuk ho rede referrál kontinua halo advokasia ba komunidade no estudante oinsá labele tau’k informa atu hato’o saida mak sira enfrenta.
Hanesan instrumentu Estadu ne’ebé luta ba igualdade direitu umanu, Provedoria dos Direitos Humanos e Justiça (PDHJ) rekoñese katak feto la sees husi violénsia ho kategoria oioin iha sosiedade.

Provedór Diretu Umanu no Justisa, Virgílio Lamukan Guterres, PDHJ observa katak feto Timor-Leste kontinua hasoru violénsia ho kategoria oioin iha sosiedade hanesan violénsia doméstika, violénsia bazeia ba jéneru, violénsia sexuál, no seluk tan.
“Violénsia sira-ne’e la’ós iha nivel fízika de’it maibé iha espasu diskursu públiku, violénsia verbál ka ho liafuan. Tipu violénsia sira-ne’e konstitui violasaun maluk feto sira-nia direitu umanu. Violasaun sira-ne’e mosu tanba perspetiva sistema patriarkál ne’ebé sei domina ita-nia sosiedade. Perspetiva ne’ebé konsidera feto hanesan objetu pratika kulturál. Razaun seluk tanba mós analfabetizmu intelektuál, falta étika no sentidu umanizmu ne’ebé kuran,” Lamukan esplika.
Maibé, problema ida-ne’e, la’ós PDHJ mak atu hulan mesamesak. Problema ida-ne’e, tuir nia, responsabilidade ema no entidade polítika no sivíl hotu-hotu nian.
“Estadu iha devér konstitusionál atu promove igualdade entre feto ho mane. Timor Leste iha lei kontra violensia doméstika no lei seluk tan ne’ebé kombate violénsia bazeia ba jéneru. Parte hotu-hotu, hahú kedas husi Parlamentu Nasionál, ministériu relevante, sosiedade sivíl tenke fó liman ba malu atu sosializa no esplika lei ne’e ba ita-nia sosiedade hodi entende. Liu-liu atu hanorin sosiedade labele kahur pratika kulturál ho implementasaun lei. Pelumenus halo ema entende katak kualker pratika sósiu-kulturál nia objetivu atu tane ema (feto-mane) nia dignidade, la’ós atu halo feto sai fali vítima ba pratika sosiál ka kulturál ida. Pratika ne’ebé implika diskriminasaun ba feto, ne’e la’ós tradisaun maibé opresaun (penindasan),” nia subliña.
Nia hatutan presiza haforsa (fortalese) rekursu no sistema judisiál, hahú ho formasaun no sosializasaun ba juís no defensór públiku sira atu iha perspetiva jenéru iha sira-nia intervensaun, juís, prokuradór no defensór públiku mós tenke hatene no entende kontestu no konseitu kona-ba luta feto nian atu hetan tratamentu ne’ebé hanesan iha demokrásia nia laran.
Lamukan apela ba vítima violasaun sira atu labele ta’uk hato’o keixa ba entidade relevante hanesan polísia, Ministériu Públiku, PDHJ no organizasaun sosiedade sivíl sira-ne’ebé halo advokasia ba asuntu feto nian.
Oinsá ho organizasaun ne’ebé tau-matan ba feto no labarik feto nia asaun? Organizasaun feto balun la túr tane hasan hodi asiste forma violénsia no diskriminasaun hasoru feto iha terrenu. Sira mós halo atividade hodi prevene violénsia hasoru feto maluk sira.
Diretora Asisténsia Legál ba Feto no Labarik (ALFeLa), Marcelina Amaral, dehan AlFeLa iha atividade formasaun legál ba komunidade, estudante inklui ba estrutura suku sira atu hasa’e sira-nia koñesimentu oinsá livre hosi violénsia.

“Maibé, dezafiu ne’ebé sira hasoru mak feto difísil asesu ba transporte públiku, infraestrutura ne’ebé difisil no norma sosiál ne’ebé halo feto sira susar atu hakat atu halo mudansa ba sira-nia deklarasaun inklui rekursu finanseira iha Tribunál ka Minsitériu Públiku. Nune’e, biban ne’e hakarak apela ba komunidade liliu feto maluk atu labele ta’uk saida mak ita-boot sira enfrenta tanba AlFeLa iha ba ita-boot sira no nafatin fó asisténsia legál ba ita,” nia dehan.
Nia esplika dezafiu ne’ebé AlFeLa enfrenta bainhira fó asisténsia legál mak família vítima no viziñu la apoia, liliu autór ne’ebé mak besik liu membru família hanesan kaben, namuradu, tiun no avón entaun iha situasaun sira hanesan ne’e mak implika prosesu la’o kle’ur no kuandu di’ak malu ona difísil tebes atu deklara filafali ho kazu ne’ebé loloos.
ALFeLa, tuir Marcelina, oferese ona asisténsia legál ba vítima ka benefisiáriu feto no labarik sira iha munisípiu 12 inklui Oekusi, ba kazu foun ne’ebé afetadu husi krime violénsia doméstika, inklui violénsia fízika, violénsia psikolójika, violénsia ekonómika, violasaun seksuál no tipu krime seluk ka kazu violénsia bazeia ba jéneru, husi Janeiru 2025 to’o Dezembru 2025 hamutuk 578 kompostu hosi feto 573 no mane menoridade lima (5).
Hosi kazu 578 ne’e, nia esklarese, kompostu husi kazu violénsia doméstika iha 392 (feto 389, mane 3), kazu violénsia sexuál inklui abuzu seksuál ba menoridade iha 137 (feto hotu), krime seluk hanesan ofensa simples iha 31 no kazu sivíl hanesan ezersísiu podér paternál no alimentasaun ba menoridade iha kazu 18. Ofendida ho kondisaun ema ho defisiénsia iha fulan neen (6) ikus, husi Jullu to’o Dezembru 2025, hamutuk kliente 13.
Kazu ne’ebé hetan ona desizaun husi tribunál iha 2025, Marcelina hatutan, hamutuk 247, maioria kazu violénsia doméstika no violénsia sexuál inklui abuzu seksuál ba menoridade.
Ba Rede Feto Timor-Leste, asaun prevensaun mak dalan ideál atu minimiza diskriminasaun no violénsia hasoru feto no labarik feto. Tuir Prezidente Rede Feto, Zélia Fernandes, protesaun ba feto no labarik feto ne’e importante tanba sira mak futuru, nune’e presiza asaun urjente atu garante katak eskola no uma sai fatin ne’ebé seguru.

“Asaun konjunta halo barak liután liuhusi edukasaun jéneru husi baze no ema hotu-hotu iha nivel oioin hanesan sosiedade sivíl, konfisaun relijioza sira no sira seluk atu halo prevensaun ba forma diskriminasaun no violénsia hasoru feto no labarik feto,” nia konklui.
Jornalista: Osória Marques
Editór: Xisto Freitas da Piedade





