DILI, 28 outubru 2024 (TATOLI)— Ajénsia Internasionál hamutuk ho Governu realiza workshop, aprezenta institusionalizada sira ho objetivu atu halo intervensaun transformativu prátika sustentabilidade no servisu sira ba haforsa kualidade prevensaun ba Violénsia Bazeia ba Jéneru (VBJ) iha Timor-Leste.
“Ohin ami destaka rezultadu sira ne’ebé mosu hosi esforsu kolaborativu hosi Governu Timor-Leste, organizasaun sosiedade sivíl sira no ami-nia ajénsia haat ONU nian—UN Women, IOM, UNDP no UNFPA. Iha tinan haat liubá, progresu substansiál hetan ona iha abordajen ba Violénsia Bazeia ba Jéneru (VBJ), esforsu kolaborativu ida-ne’e fó impaktu pozitivu ba feto, mane, labarik-feto, labarik-mane no grupu marjinalizadu sira-nia moris liuhosi lori mudansa iha atitude sosiedade nian no inspira perspetiva transformativu kona-ba violénsia iha Timor-Leste”, Koordenadór Rezidénsia Interinu ONU iha Timor-Leste, Arvind Mathur, hateten iha nia diskursu iha City8, Manleuana, ohin.
Arvind dehan, VBJ iha ona diminuisaun besik 37% iha feto sira no diminuisaun 23% iha mane sira ne’ebé justifika violénsia, bazeia ba levantamentu finál programa nian iha munisípiu haat, hanesan Dili, Baucau, Covalima no Oe-Cusse ne’ebé partisipa iha programa The Together for Equality (T4E) ne’ebé reflete aseitasaun ne’ebé redús ba VBJ iha individuál no nivel interpesoál sira.
“Realizasaun signifikativu ida mak institusionalizasaun ba prátika sira ne’ebé efetivu iha Governu no sosiedade sivíl nia laran, hodi estabelese fundasaun ida ba sustentabilidade ba tempu naruk. Integrasaun Violénsia Bazeia ba Jéneru no direitu saúde seksuál no reprodutiva iha kurríkulu nasionál ba estudante ensinu sekundáriu garante katak foin-sa’e sira hetan edukasaun kona-ba asuntu vitál sira-ne’e hahú kedas iha idade ki’ik”, nia informa.
Nia haktuir, kolaborasaun ne’e mós lori ona ba melloria sira ne’ebé signifikativu iha prestasaun servisu nian. Espansaun hosi sentru kuidadu sira ne’ebé informadu kona-ba trauma no sentradu iha sobrevivente sira hosi zero ba 34 iha fasilidade saúde sira hatudu kompromisu ne’ebé la nakdoko hodi fornese apoiu no rekursu esensiál sira ba sobrevivente sira, hodi garante katak sira-nia lian hetan rona no sira-nia nesesidade sira hetan.
Adisionalmente, enkuadramentu legál no polítika sira ne’ebé esensiál atu responde ba VBJ hametin ona. Estabelese Padraun Prosedimentu Operasionál sira ne’ebé klaru iha órgaun Governu oioin nia laran estabelese padraun ida ba koordenasaun no asaun efetivu, hodi kria abordajen ida ne’ebé komprensivu ba asuntu krítiku ida-ne’e.
”Jeralmente, ha’u sente orgullu atu relata katak programa ne’e fó benefísiu diretamente ba ema 61,000 resin no indiretamente alkansa mane no feto 300,000 resin. Esforsu koletivu sira tuir T4E aliña ho Planu Asaun Nasionál kona-ba Violénsia Bazeia ba Jéneru no Kuadru Kooperasaun Dezenvolvimentu Sustentável Nasaun Unidas nian, hodi reforsa vizaun fahe ba sosiedade ida ne’ebé seguru liu”, nia hateten.
Nia agradese ba ajénsia KOICA nia apoiu ne’ebé maka’as no laran-luak no dedikasaun ba investimentu iha promosaun igualdade jéneru no hakbiit feto sira sai hanesan krusiál hodi forma susesu hosi inisiativa sira-ne’e.
“Ha’u hakarak hato’o ha’u-nia apresiasaun boot ba parseiru besik 50 ne’ebé hamutuk ona ho ONU tuir programa Hamutuk ba Igualdade. Perísia, rekursu sira, no paixaun ne’ebé ita-boot lori ba kolaborasaun ida-ne’e halo ona impaktu signifikativu ida hodi avansa ami-nia objetivu koletivu sira. Nu’udar diskusaun sira hala’o iha loron rua tuirmai, foku sei iha oinsá atu tradús realizasaun sira-ne’e ba estratéjia sira ne’ebé bele halo ba futuru”, nia informa.
Iha fatin hanesan, Sekretária Estadu Igualidade (SEI), Elvina de Soausa Carvalho, agardese ba Governu Korea liu husi ajénsia kooperasaun internasionál KOICA ne’ebé mak apoiu finanseiru ba programa ida-ne’e ba tinan haat husi novembru 2020 to’o novembru 2024.
“Ita boot sira-nia kontribuisaun no dedikasaun ba atinji igualidade jéneru iha Timor-leste liu husi servisu hamutuk ho Governu Timor-Leste hodi prevene no responde ba Violénsia Bazeia ba Jéneru, ho ita-nia esforsu hamutuk atu kombate violénsia hasoru feto no labarik feto iha Timor-Leste. Ita hotu hatene katak atu luta kombate violénsia feto no labarik feto la’os de’it atu atinje igualidade jéneru maibé atu harii futuru jerasaun ne’ebé livre husi kualker forma husi violénsia ka Violénsia Bazeia ba Jéneru”, Elvina de Soausa Carvalho esplika.
Elvina haktuir, ema hotu tau esforsu hamutuk atu kombate violénsia hasoru feto no labarik feto iha Timor -Leste, luta ba kombate violénsia hasoru feto no labarik feto laos atu atinje igualidade jéneru, maibé atu harii jerasaun foun ne’ebé livre husi forma violénsia hasoru feto no labarik feto.
“Governu da-sia nafatin kompromitidu atu kombate violénsia bazeia ba jéneru liu husi planu asaun nasionál ba violénsia bazeia ba jéneru durante tinan 10 nia laran ne’ebé bolu atensaun ba instituisaun Estadu inklui munisípiu sira atu hatama ba sira-nia planu asaun nasionál no aloka orsamentu ba prevensaun resposta ba violénsia bazeia ba jéneru liu husi progarama hamutuk ba igualidade servisu ba individual sira estudante no komunidade enjerál transforma ona hahalok no forma sosiál sira hodi hamutuk prevene violénsia hasoru feto no labarik feto hadia no asesu ba servisu esensiál sira hanesan saúde justisa no servisu sosiál sira no hametin lejislasaun polítika sira ba prevene violénsia hasoru feto no labarik feto iha ita-nia rain”, nia subliña.
Espesialista ba Programa, Hamutuk ba Igualdade ka The Together for Equality (T4E), Nuntana Tangwinit, dehan programa peskiza ne’ebé mak implementa iha tinan haat nia laran hatudu ona iha mudansa boot.
“Liu husi programa survei ne’ebé mak implementa iha tinan haat nia laran ne’e hatudu ona iha mudansa ba programa ne’ebé T4E implementa bazeia ba diskusaun ho Governu ho parte interesada ho Sosiedade sivíl, organizasaun sira ne’ebé liga ho resposta ba violénsia bazeia ba jéneru iha Timor-Leste”, Nuntana Tangwinit afirma.
VBJ nu’udar asuntu krítiku ida ho nia impaktu ba ema barak iha Timor-Leste, ne’ebé afeta ba saúde, seguransa no dignidade sobrevivente sira-nian. Programa T4E hatan ba dezafiu hirak ne’e liu husi aprosimasaun multisetorál ne’ebé envolve parte-interesada oioin iha sosiedade laran tomak. Sorumutu ida-ne’e sei fasilita fahe koñesimentu, rekoñese parseiru sira-nia kontribuisaun no dezenvolve estratéjia sira atu hatan ba dezafiu sira hodi responde ba VBJ.
Iha tinan haat nia laran, halo ona progresu signifikativu hodi hasa’e komunidade nia konsiénsia no promove servisu esensiál ba sobrevivente sira. Liu husi institusionalizasaun ba prátika di’ak sira ho susesu, foin-sa’e no komunidade sira hetan kapasidade atu hola papél ativu hodi kria ambiente ne’ebé seguru liutan, ne’ebé importante tebes atu responde ba nesesidade imediata no promove kultura ho respeitu no igualdade.
Sorumutu ne’e sei hala’o diskusaun kona-ba integrasaun estratéjia prevensaun VBJ nian iha kuadru nasionál sira, haforsa servisu saúde no justisa nian no hatudu kontribuisaun esensiál sira husi Organizsaun Sosiedade Sivil sira iha advokasia ba mudansa. Inisiativa kolaborativu ida-ne’e ko’alia liu kona-ba responsabilidade sira ne’ebé fahe ba malu hodi kombate VBJ no asegura katak lian sobrevivente sira-nian sai prioridade.
Iha eventu ne’e partisipa husi reprezentante prinsipál sira husi benefisiáriu programa nian, KOICA, Sekretáriu Estadu ba Igualdade (SEI), liña ministériu sira ba Planu Asaun Nasional kona-ba Violénsia Bazeia ba Jéneru (PAN VBJ), autoridade lokál sira husi Dili, Baucau, Covalima, no Oe-Cusse-Ambeno, Organizasaun Soseidade Sivil no parseiru dezenvolvimentu sira. Dezde lansamentu iha Novembru 2020, projetu T4E ne’ebé finansia husi KOICA ne’e, fó ona apoiu ba esforsu Governu nian atu prevene no responde ba VBJ, hodi aliña ho PAN VBJ ne’ebé lidera husi SEI.
Jornalista : Felicidade Ximenes
Editór : Zezito Silva




