iklan

KAPITÁL

Governu sei aplika koima ba vendedór faan nuu iha espasu públiku

Governu sei aplika koima ba vendedór faan nuu iha espasu públiku

Ór ambulante faan hela nuu-laloir iha área entrada ka odamatan boot Tasi-Tolu, Dili. Imajen TATOLI/António Goncalces “Daciparu”.

DILI, 30 outubru 2024 (TATOLI)–Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU), Germano Santa Brites, hateten Governu sei aplika koima ba vendedór ambulante sira-ne’ebé faan nuu-laloir ho karrosa iha espasu públiku tanba la kontribui ba dezenvolvimentu kapitál Dili.

“Se vendedor sira la kopera la kontrihbui ba dezenvolvimentu sidade, ida-ne’e risku. Sasán ita foti no prega multa ho alterasaun dekretu lei 3/2022. Sira faan sasán hanesan karreta-motorizada iha espasu públiku no maluk sira faan nuu-laloir iha jardin Largo de Lecidere, Jardín Motael ho karosa, ita ko’alia beibeik, kuandu la kopera ho Governu, ita foti no prega multa,” Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU), Germano Santa Brites, hateten ba Agência TATOLI liuhusi programa “Entrevista Eskluziva” ho tópiku “Polítika SEATOU Ba Ordenamentu Kapitál Dili”, iha estúdiu TATOLI, I.P iha Faról, segunda (28 outubru 2024) ne’e.

Governante ne’e esplika, mekanizmu husi jestaun merkadu ho SEATOU mak pasu primeiru ba fó avizu, maibé avizu dala-rua mak la kumpre nafatin entaun tenke hola medida hodi foti msa’sán no sei aplika koima ba sira.

Atu hamoos kapitál Dili ne’e, nia dehan, la’ós hateke ba servisu SEATOU ka Autoridade Munisipáll Dili no ekipa limpeza ho farda kinur no matak sira-nian de’it, maibé ida-ne’e populasaun sira hotu nia kontribuisaun hodi hamoos sidade no rekolla lixu tau iha lixeira.

“Kuandu ita prega multa beibeik, sasán sira-ne’e ita foti hotu, ita lori ba patrimóniu Estadu hotu, atu ita nia maluk sira koopera ho Governu atu hadi’a sidade Dili. Sidade ne’e la’ós ema seluk mak atu hadi’a,” nia hateten.

Tanba ne’e, nia apela ba ema hotu-hotu atu kontribui no bainhira la’o iha dalan públiku karik lixu tau ba bolsu laran ka saku laran hafoin soe ba iha lixeiru.

Entretantu, kona-ba espasu iha loja xineza sira-nia oin ne’ebé vendedór sira oukupa hodi halao atividade faan sasán ne’e, loloos fatin públiku ne’e hanesan fatin atu ema para karreta no motorizada hodi sosa sasán iha loja ne’e.

Maibé, sira lori modo tahan, ai-farina tahan, fehuk no buat sira ba faan. Bele faan iha ne’ebá, maibé tenke lori hahan tasak atu ema sosa hodi han, labele so’e lixu iha ne’ebá.

“Produtu merkadu nian tama iha sidade mak halo foer, ita tenke foti. Tanba, merkadu ne’e ema atu ba faan iha ne’ebá. Uza fatin sira-ne’e ho orden, labele tuir ita-nia gostu no estraga imajen espasu públiku hanesan iha Fatuhada, antigu merkadu Comoro no Aimutin no pior liu Kampung Baru Comoro,” nia hateten.

Jornalista : Jesuína Xavier

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!