DILI, 19 novembru 2024 (TATOLI)—School of Health Research (Menzies) sujere Ministériu Saúde (MS) tau atensaun ba ai-moruk no rekursu umanu bainhira Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2025 pasa.
“Dalan di’ak liu ba membru Governu hodi tun terrenu, rona no identifika kazu tanba kuandu serbisu mak iha ona complaint ka ema ruma protesta ne’e presiza rona ema-nia opiniaun, tanba ita-nia serbisu ne’e atu serbí povu, entaun povu complaint tenke rona no peskiza atu nune’e bele hatene. Entaun OJE 2025 ne’ebé aprovadu ona tenke utiliza ba problema ne’ebé povu kestiona, liu-liu sosa ai-moruk. Aleinde ne’e rekursu umanu iha área remota menus tenke halo rekrutamentu lalais tanba osan iha nune’e bele atende povu ne’ebé presiza tulun husi saúde,” Menzies/Camo-Net Leader Timor-Leste, Nelson Martins, hateten, hafoin partisipa iha semináriu nasionál ‘Rezisténsia Antimikrobiál no Optimizasaun Uzu Antimikrobiál iha Timor-Leste’, iha salaun Universidade da Paz (UNPAZ), Manleuana, tersa ne’e.
Nia dehan, atu atinje objetivu povu no rai ida-ne’e presiza tempu no tenke simu krítika sira hodi halo peskiza no análiza hodi bele solusiona problema ne’ebé povu enfrenta.
Iha sorin seluk, Akademista, Martinus Nahak Lino, hateten, orsamentu tinan oin ba MS boot, tanba ne’e presiza foka ba jestaun no kontrola ai-moruk.
“Ita tenke tau prioridade ba saúde, tenke investe iha fasilidade saúde, rekursu umanu no ai-moruk tanba ai-moruk ne’e povu sempre halerik maski iha ospitál ona maibé tenke halo reseita no sosa iha klínika sira. Osan boot tenke hahú investe ona nune’e bele benefisia ba ita-nia povu,” nia akresenta.
Notísia relevante : Menzies-MAPPF mantein haforsa sistema saúde hodi kombate moras animál
Biban ne’e, nia rekomenda ba Governu atu iha planu sosa ai-moruk tuir nesesidade no tenke benefisia povu.
“La’ós sosa depois sunu, ne’e katak sunu osan la’ós sunu ai-moruk. Ita tenke tau atensaun másimu ba ai-moruk tanba povu kontinua halerik no sosa ai-moruk, enkuantu ai-moruk iha SAMES expira no sunu de’it. Osan ne’e atu benefisia povu mak tenke halo kontrolu,” nia hato’o.
Antes ne’e, Parlamentu Nasionál, iha semana kotuk aprova ona proposta OJE 2025 ba Ministériu Saúde ho montante $73.931.148 iha faze espesialidade ho votu afavór 42, kontra 0, no abstensaun 22.
Orsamentu ne’e aloka ba saláriu no vensimentu $37.117.970, bens no servisu $13.412.442, transferénsia públika $20.990.400, kapitál menór millaun $1, no kapitál dezenvolvimentu $1.410.336.
Orsamentu ne’e hodi finansia programa, funsionamentu no dezenvolvimentu instituisionál ho sub-programa funsionamentu instituisionál ho atividade neen, sub-programa dezenvolvimentu instituisionál ho atividade 10, sub-programa parseira ho atividade ida, sub- programa suporta dezentralizasaun saúde ho atividade ida, sub-programa rejistu serbisu saúde ho atividade rua, sub-programa infraestrutura iha setór saúde ho atividade ha’at.
Programa kuidadu saúde primáriu ho sub- programa pakote serbisu saúde primáriu abrajente ho atividade tolu, sub-programa nutrisaun ho atividade ha’at, sub-programa saúde materna no infantil ho atividade lima, sub-programa kontrola moras ho atividade 15, sub-programa promosaun edukasaun saúde ho atividade tolu.
Programa kuidadu saúde sekundáriu no tersiáriu ho sub-programa serbisu ospitál referál no munisípiu ho atividade neen, sub-programa serbisu tersiáriu no médiku espesializadu ho atividade rua, sub-programa pakote serbisu abrajente kuidadu saúde ospitalár ho nia atividade rua, sub-programa emerjénsia médika.
Jornalista : Osória Marques
Editora : Julia Chatarina