DILI, 07 janeiru 2025 (TATOLI)—Vise Ministru ba asuntu Parlamentár, Adérito Hugo da Costa, responde preokupasaun Deputadu sira-nian iha Parlamentu Nasionál (PN) ba despeju administrativu ne’ebé Governu liuhusi Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU) hodi muda sai komunidade ne’ebé hela iha área risku dezastre naturál iha mota ninin Comoro Fomento II.
Notísia Relevante: SEATOU-MOP informa prosesu indemnizasaun ba komunidade Fomentu II
“Koko fó resposta liga ho despeju administrativu ne’ebé Governu halo ba populasaun sira iha mota ibun Comoro ninian. Hakarak adianta de’it resposta balun Deputadu sira resposta ona maibe Governu Konstitusionál da-sia hakarak hato’o katak, antes halo atuasaun loron hirak liu-bá notifikasaun ba komunidade ne’e dezde iha fulan-setembru 2023. Notifikasaun bele haree uma sira-ne’e tau ho numerasaun identifikasaun ne’ebé notifika sira atu hamamuk ho razaun hotu-hotu,” Nia hato’o iha reuniaun plenária PN, tersa ne’e.
Governante ne’e dehan, oras ne’e ezekusaun ba nofifikasaun dezde jullu ho agostu 2023 mai, halo daudaun atuasaun no notifikasaun, ho intensaun atu populasaun sira voluntariamente hamamuk fatin ne’e.
Tan ne’e, ho udan boot ne’ebé akontese no hamosu inundasaun semana kotuk no la’ós de’it tanba mosu inundasaun tanba bee-mota tun ne’e, maibé notifikasaun ne’e tanba ultrapasa tiha ona tempu notifikasaun ne’e.

Aleinde ne’e, nia dehan, iha tasi ibun Comoro nian sa’e mai no inklui komunidade hela besik iha mota ninin Aitarak Laran, mota Maloa to’o tasi ibun iha numerasaun tau hotu ona signifika ida-ne’e medida notifikasaun antesipada ba okupante sira atu voluntariamente muda sai husi fatin ne’e.
Deputadu FRETLN, José da Crus, preokupa ho despeju administrativu ne’ebé hala’o hodi la kria kondisaun ba populasaun sira molok hasai sira iha área risku dezastre naturál, nune’e ezije atu kria kondisaun antes muda sai populasaun.
“FRETILIN konkorda katak sidade kapitál Dili presiza hadi’a no hamoos maibé la konkorda atu hamoos fali povu husi sidade. Presiza iha medida sira-ne’ebé bele mitiga risku ba afetadu sira, oinsá ho sira-nia hela fatin, oinsá ho sira-nia rendimentu loro-loron nian. Se muda ba fatin foun, oinsá mak sira-nia oan sira-nia eskola, se sira tenke obrigatoriamente sai husi sira-nia hela fatin no situasaun seluk tan,” nia hato’o.
Reorganizasaun sidade Dili tenke tau ema nu’udar sentru benefisiáriu direta ba dezenvolvimentu no kresimentu sidade ida-nian, la’ós sai fali vitima iha nia rain rasik.
Deputada CNRT, Cedelízia Farria dos Santos, kontinua fó apoiu SEATOU nia serbisu atu bele hadi’a no ordena sidade Dili sai furak.
“Ha’u hakarak kontinua fó apoiuba SEATOU no Governu konstitusionál da-sia nia serbisu atu bele hadi’a hikas ita-nia sidade Dili. Tanba, haree foin daudaun SEATOU hasai ita-nia maluk sira-ne’ebé okupa área risku dezastre iha Fomentu II, sira hela ne’e ameasadu tebes iha mota ibun. Ita haree, iha video ne’ebé mak sai barak hanoin Autoridade Protesaun Sívil (APC) mós fó sai ona katak kuaze 100-resin uma mak sai afetadu ba ita-nia maluk sira-ne’ebé hela iha mota ninin, ne’ebé hanoin di’ak-liu ita apoiu Governu ida-ne’e. Tanba, ita dehan, sira mai Dili buka osan selu sira-nia oan sira-nia eskola maibé sira hela iha mota ibun no bee-mota lori tiha hotu sira ba tasi ne’e impaktu mós ba sira-nia família,” nia hateten.
Governu tau atensaun ba asuntu sira-ne’e, tanba Governu iha promesa ona atu fó indimnizasaun no ida-ne’e parte di’ak ida no Governu mós ajuda transporte atu tula komunidade nia sasán hodi lori fila ba munisípiu se komunidade ne’e hakarak.
Tanba ne’e, tau fiar ba Governu ida-ne’e tanba sei la husik nia povu atu enfrenta buat barak, nune’e tempu to’o ona no apoiu serbisu Governu nian liuhusi SEATOU bele kontinua serbisu ida-ne’e hodi halo di’ak ba nasaun Timor-Leste ida-ne’e.
Deputada PLP, Maria Angelina Sarmento, hateten loos duni tempu udan ameasadu duni ba populasaun sira-nia vida ne’ebé hela besik iha área risku dezastre naturál, maibé presiza halo aproximasaun di’ak no kria kondisaun molok hasai sira husi fatin ne’e.
“Mínimu atu hasai ema iha fatin temporáriu ruma, ita haree ema-nia kulxaun sira hada de’it no labarik sira tanis, uma kakuluk laiha, udan-been mai, sira-nia protesaun ba saúde no ijéne oinsá, ida ne’e mak ita preokupa. Tenke haree, ita solusiona problema ida la’ós mosu fali problema foun. Se ita hamosu problema foun la’ós solusaun. Ne’ebé, ami husu Governu aproximasaun umanístiku ba haree ita-nia povu ne’e hanesan ema, mínimu lori sira fatin seguru ruma, hanesan iha Tasi-Tolu fatin ne’ebé uluk ita uza ba COVID-19 nian, muda tiha sira ba iha ne’eba mak dudu sira sai ne’e laiha problema, depois mak fó opsaun ba sira,” nia dehan.
Tan ne’e, deputadu husi bankada opozisaun ne’e husu Governu bele halo despeju administrativu maibé presiza hanoin didi’ak no presiza kria kondisaun ba povu afetadu sira.
Deputadu KHUNTO, Luis Roberto, husu atu muda populasaun sira hela besik iha área rsku destare natural hanesan hela besik mota ninian iha Fomento II ne’e, presiza kria kondisaun hodi trata sira hanesan povu ho dignu.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes