OÉ-CUSSE, 15 Janeiru 2025 (TATOLI) – Ministériu Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta (MAPPF) hamutuk ho Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse no Ambeno (RAEOA), kuarta ne’e, kuda ai-kameli 3.333 iha suku Suni-Ufe, sub-rejiaun Nítibe hodi komemora loron nasionál ai-kameli no floresta ba dala-VIII, ho tema ‘Espíritu komemorasaun Loron Nasionál Ai-Kameli no Floresta Nasionál ita Habelar no Hamatak Timor-Leste’.
Programa selebrasaun loron nasionál ai-kameli, realiza iha loron 13 Janeiru foin lalais, nu’udar programa nasionál, ne’ebé implementa liuhusi kooperasaun entre Sekretária Rejionál Agrikultura, Dirasaun Rejionál Agrikultura Oé-Cusse hamutuk ho Governu Sentrál liuhusi Ministériu Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta.

“Ami kuda uluk ba ektare lima, ho totál ai-kameli hamutuk 3.333. Ita kuda no garantia tanba morru protesaun halo ona no kee rai kuak atu kuda ai-oan sira ne’e mós finaliza ona, daudaun ne’e ami kontinua kuda hela tanba tempu udan ne’ebé ita tenke aproveita udan-been ne’e,” hatete Diretór Dirasaun Rejionál Agrikultura Oé-Cusse, Amaro Efi, ba Ajénsia Tatoli iha Oé-Cusse, ohin.
Notísia relevante:Ai-kameli moris barak liu iha munisípiu tolu inklui RAEOA
Ho programa kuda Ai-kameli ne’e, Diretór ne’e agradese ba Governu tanba tinan ne’e hili Oé-Cusse atu komemora loron nasionál ne’e, nu’udar motivasaun mai povu Oé-Cusse atu kontinua kuda ai-barak tan la’os ai-kameli de’it maibé ai sira seluk mós bele kuda iha foho no fatin ne’ebé de’it.
“Ai-kameli hirak-ne’e mós, apoia maioria mai husi MAPPF. Nune’e ita kolabora hodi prepara fatin de’it tanba área Panamtasa la’ós rai privada maibé rai Estadu iha suku Suni-Ufe. Tanba ne’e komunidade sira hamutuk ho Autoridade lokál sira entrega ba Governu hodi kuda ai-kameli,” nia dehan.
Iha fatin hanesan, Jestór sub-rejiaun Nítibe, Agustinho Afulit, agradese ba Governu tanba área ne’e hodi kuda ai-kameli iha suku Sun-Ufe.
“Ami promete kuidadu ai-oan sira-ne’e, ne’ebé ami mós iha ona hanoin atu halo tara-bandu, iha tempu badak ami sei ko’alia ho lia-na’in suku lima iha Nítibe atu kria regulamentu ka tara-bandu, atu labele lere to’os besik, inklui animál atu labele estraga lutu ne’ebé harii ona,” nia garante.
Notísia relevante:Ministru Agrikultura orienta guarda florestál proteje plantasaun Ai-Kameli iha territóriu
Jornalista: Abílio Elo Nini
Editór: Florencio Miranda Ximenes