iklan

BOBONARU, SAÚDE

Prevene moras dengue, SSK Maliana fahe abate no halo fumigasaun

Prevene moras dengue, SSK Maliana fahe abate no halo fumigasaun

Ekipa CVTL halo fumigasaun ba atuasaun kazu dengue iha bairru Becuse Sentrál, kinta (20/01/2022). Imajen Tatoli/Francisco Sony.

BOBONARO, 21 janeiru 2025 (TATOLI)—Sentru Saúde Komunitária (SSK) iha postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaro, hala’o atividade prevensaun ba moras dengue liuhusi fahe ai-moruk abate no halo fumigasaun ba iha suku no aldeia sira, atu hamate susuk Aedes aegypti nia tolun.

Xefe Sentru Saúde Komunitária (SSK) iha postu administrativu Maliana, Nascimento Mauleto, hateten aktividade ne’e realiza rutinamente iha kada-tinan tanba iha tempu udan ne’e susuk sempre barak hodi hamosu moras dengue.

Notísia Relevante: Saúde Bobonaro rejista kazu dengue 122 inklui óbitu tolu

“Ami-nia esforsu sira-ne’ebé loro-loron ami halo mak halo promosaun saúde oinsá atu prevene-aan husi moras dengue, hansan toba tenke uza moskiteiru, labele tara roupa, depois hamoos ita-nia ambiente areador bee-nalihun, vazu ai-funan. Depois ami fahe abate kada aldeia ne’e, ami fahe hotu tíha ona para bele oho susuk nia tolun ho nia-oan. Ami-nia responsável programa Maliana ida mós hamutuk ho servisu saúde munisipál la’o hela halo fumigasaun ba iha fatin ne’ebé risku,” nia hateten ba Agência Tatoli iha nia kna’ar fatin, segunda (20 janeiru 2025) ne’e

Kona-ba suku no aldeia ne’ebé sai fatin risku ba moras dengue, Mauleto hatán, to’o ágora seidauk simu dadus husi parte responsável Programa Malária SSK Maliana no ekipa Servisu Munisipál Saúde Bobonaro.

Tanba ne’e, nia husu ba komunidade atu prevene-aan husi moras dengue, tanba saúde iha ema ida-idak nia liman rasik.

“Imposivé loro-loron ami atu ba vizita iha ita-boot sira-nia uma, entaun di’ak-liu prevene. Se ita-boot sira seidauk simu abate, ita-boot sira bele mai foti iha Sentru Saúde Maliana villa. Ami iha ne’e iha abate natoon atu bele distribui ba komunidade Maliana,” nia dehan.

Reprzentante abitante suku Odomau, Martina Marqués, hateten iha fulan-dezembru tinan 2024  liubá ne’e, sira simu ona abate no prontu kontrubui atu prevene moras dengue iha sira-nia suku laran liuhusi tau abate iha bee laran hodi bele oho susuk nia tolun.

“Ami tau iha tanke bee, vazu ai-funan, susuk oan mate duni. Ida udan primeiru ne’e susuk barak loos, ita atu ba haris fatin mós ladiak maibé ágora sente ba susuk la barak ona,” nia dehan.

Aleinde ne’e, abitante Holsa, Antonio Barreto reforsa abate seidauk bele oho hotu populasaun susuk ho másimu, nune’e husu ba ekipa Servisu Saúde Munisipál, atu halo fumigasaun tama sai bairru tanba susuk sei barak.

“Agora tempu udan ne’e, batar naruk tan hanesan ne’e, uma ninin sira ne’e susuk nakonu no tata ita katar la halimar. Labarik kiik sira-ne’e ba halimar iha li’ur, mai fali uma, ita haree sira-nia isin mean hotu. Tanba ne’e, agora sira ba halimar ne’e ami haruka tau roupa liman naruk ka kalsa naruk, atu nune’e susuk labele tata. Maibé, se di’ak-liu halo fumigasaun para susuk ne’e mate hotu,” nia hateten.

Moras Dengue Hemorrájika hanesan moras ida-ne’ebé kauza husi infesaun ho virus dengue ne’ebé transmite liuhusi tata husi susuk Aedes Aegypti ka Aedes albopictus. Moras ida-ne’e dalabarak mosu iha area tropikál no subtropikál inklui Timor-Leste liu-liu iha tempu udan.

Síntoma sira moras dengue nian normalmente mosu loron 4-10 hafoin susuk tata no inklui isin-manas makaas derrepente (normalmente to’o 40°C), ulun moras makaas, moras iha matan kotuk, moras iha muskulu, artikulasaun no ruin, rash mean iha kulit, laran-sa’e no muta, fadiga makaas. Iha kazu grave, raan sai bele mosu (ezemplu raan sai husi inus, aran sai husi ibun-tutun, ka raan sai iha kulit).

Nivel gravidade Dengue bele dezenvolve ba dengue grave (uluk hanaran dengue hemorrájiku isin-manas), ne’ebé mak bele sai fatal se lahetan tratamentu kedas. Dengue Grave bele kauza, Shoke (síndrome xoke dengue nian), estragu ba órgaun sira no raan sai makaas.

Prevensaun

Evita susuk nia tata, uza moskiteiru bainhira toba, uza faru liman-naruk no kalsa-naruk, uza repelente ba susuk, kontrola populasaun susuk nian liuhusi halo limpeza iha uma sorin, fakar bee sira-ne’ebé iha vazu no roda laran ka lata ruma, mantein loron matan tama kuartu laran no labele soe foer arbiru.

Tratamentu Dengue laiha ai-moruk espesífiku maibé kuidadu no importante atu prevene komplikasaun sira: deskansa sufisiente, hemu bee barak atu prevene dehidrasaun. Konsulta ho médiku ida atu monitoriza kondisaun, liuliu se sintoma sira sai aat liután.

Iha kazu grave sira, pasiente sira bele presiza internamentu ba monitorizasaun intensivu no administrasaun fluidu intravenozu sira. Karik ita-boot ka ema ruma ne’ebé besik ita-boot hatudu sintoma moras dengue nian, ba kedas fasilidade saúde hodi hetan diagnóstiku no tratamentu adisionál.

Notísia Relevante : Saúde Bobonaro rejista óbitu dengue rua

Jornalista : Sergio da Cruz

Editór       : Cansio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!