DILI, 24 janeiru 2025 (TATOLI)—IX Governu Konstitusionál liuhusi Sekretaria Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU) komprometidu hadi’a no organiza sidade tuir orden.
“Agora IX Governu mai ho ninia planu no programa atu hadi’a no organiza sidade tuir orden. Sidade ne’e ita hotu nia responsabilidade atu hadi’a kapitál nasaun,” Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana, Germano Santa Brites Dias, hato’o liuhusi programa Meet The Prees ne’ebé organiza husi Sekretaria Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS) ho tópiku ‘Atividade SEATOU ho Dezáfiu’, iha salaun Prezidénsia Konsellu Ministru (PCM, sigla portugés), iha Palásiu Governu, sesta ne’e.
Iha parte seluk, Governante ne’e, kontinua apela ba sidadaun hotu atu labele harii uma iha fatin risku ba dezastre naturál hanesan mota ibun, foho-lolon no tasi-ibun. Tanba Governu kada tinan liuhusi Autoridade Protesaun Sívil (APC, siglá portugés) tau orsamentu atu atende sidadaun sira ne’ebé hela iha área risku.
“Kuandu bee mai hoban, Governu ba ajuda tau iha ne’ebá fó tiha indemnizasaun, hotu tiha Governu la tuir ba ona, sira mai harii nafatin iha fatin risku sira, depois ba hasai nafatin, Agora IX Governu mai ho ninia planu no programa atu hadi’a no organiza sidade tuir orden. Ita hotu mak tane a’as ita-nia lei ne’e, se ita mak la fó valór boot ba dekretu-lei 3 ne’e, mak sidade ne’e sei a’at filafali,,” nia akresenta.
Notísia relevante : SEATOU husu komunidade Becora koopera ho Governu iha planu alargamentu estrada
SEATOU fó sai ona avizu, diálogu no taka númeru iha parede uma ne’ebé identifika ona atu halo despeju administrativu, nune’e bainhira sidadsun la kumpre maka Governu liuhusi SEATOU no ekipa konjunta sei halo despeju administrativu akompaña mós husi Ministériu Obra Obra Públika (MOP) ne’ebé haree ba indemnizasaun, nomós husi parte saúde, edukasaun, solidariedade sosiál inklui transporte hodi transporta afetadu ne’ebé hakarak fila ba nia munisípiu, nune’e sidadaun hotu bele hetan tratamentu dignu.
Atividade ne’ebé SEATOU hala’o mós ba munisípiu sira bainhira munisípiu sira presiza tulun. Iha tinan kotuk ekipa konjunta hala’o atividade despeju administrativu iha Covalima no Baucau.
“Dekretu-lei ne’ebé SEATOU lori ne’e la’ós aplika iha Dili de’it maibé ba territóriu. Ita haka’as-an munisípiu hotu-hotu tenke koopera atu kumpre dekretu-lei 3, Governu hatuur ona no dekretu-lei ne’e mai kleur tiha ona iha tinan 2008, ita hotu hatene, foin janeiru 2024 mak alterasaun dahuluk ba dekretu númeru 3 ne’e mai ho kustu, bainhira la kumpre ita pregra multa,” Sekretáriu Estadu fó sai.
Nia dehan, dadaun aplika ona koima ba sidadaun ne’ebé la kumpre hanesan tinan kotuk aplika ona ba negosiante sira ne’ebé fa’an karreta iha fatin públiku sira.
“Ita ba ko’alia ohin hatán tiha sai no ita fila karreta tama filafali iha tasi-ibun, estrada ibun no trotoar fa’an lakon, mais ikus bainhira ita prega multa, realidade ohin loron akompaña iha terrenu karreta agora la fa’an arbiru ona no ema ida-idak fa’an iha nia fatin,” Sekretáriu Estadu tenik.
Iha loron 12 fevereiru, Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) hamutuk ho SEATOU hasai sirkulár númeru referénsia SEATOU-MAE//2024, ne’ebé hanesan programa IX Governu Konstituisionál kona-ba Desentralizasaun artigu 7 dekretu-lei númeru 49/2023, 23 agostu Órganika Ministériu Administrasaun Estatál, dekretu-lei númeru 3/2024, 17 janeiru, nomós alterasaun dahuluk dekretu-lei númeru 33/2008, 27 agostu, orden serbisu husi Ministru Administrasaun Estatál liuhusi karta númeru 61/M-MAE/IX/2023 kona-ba kompeténsia SEATOU.
Bazeia ba dekretu-lei númeru 3/2024 17 janeiru, nomós alterasaun dahuluk ba dekretu-lei númeru 33/2008 27 agostu hosi artigu 1 ko’alia kona-ba natureza, artigu 3 kona-ba infrasaun kontra ordenasaun sira ne’ebé hetan sansaun ka multa, artigu 5, aleina a, h ne’ebé ko’alia kona-ba proibisaun sira.
Artigu 6, pontu 1,2,3 no artigu 5 kona-ba organizasaun ijiene orden públika, artigu 9 ko’alia kona-ba prosedimentu kontra ordenasaun, artigu 12 fó kompeténsia ba Prezidente Autoridade Munisipál sira atu kontrola bazeia ba anexu I kona-ba valór koima kontra ordenasaun tuir artigu 5, númeru 1. aleina a) h) husi $5 to’o $500 no $10 to’o $1.000, artigu 6, númeru 1, 2 aleina a) g) a) a h no mós artigu 8, númeru 1.
Proibisaun sira mak hanesan labele husik animál hanesan karau, bibi, fahi, no manu la’o livre iha estrada públika tanba bainhira pertubra asidente ba motor no karreta, na’in ba animál sei toma responsabilidade.
Banku labele halo negósiu faan sasán taka dalan públiku, labele taka bee dalan ka valeta, labele halo konstrusaun iha área protejida, no konstrusaun ilegál sira seluk.
Atividade SEATOU iha Dili
Iha loron 21 fevereiru 2024, ekipa konjunta ne’ebé lidera husi SEATOU, sobu barraka fa’an roupa segunda mão (obralan) no produtu lokál iha Ai-mutin, hodi muda negosiante hamutuk 258 bá Merkadu Manleuana.
Iha loron 01 marsu 2024, ekipa sobu komunidade nia barraka no uma ne’ebé harii iha valeta leten, iha área Delta I no kontinua halo monitorizasaun ba kompañia normaliza bee-dalan no estrada iha área Delta I,II,III, nune’e bele hamenus inundasaun bainhira tempu udan.
Iha loron 08 abríl 2024, ekipa sobu vendedór sira-nia barraka hamutuk 92 ne’ebé okupa espasu públiku, hahú husi estrada boot tama to’o resintu antigu merkadu Comoro laran. Antes ne’e, ekipa responsável haruka ona vendedór hirak ne’e hodi muda no okupa barraka mamuk sira iha Merkadu Manleuana maibé sira lakohi ho razaun sasán ladún folin.
Ekipa konjunta ne’ebé lidera husi SEATOU iha loron 16 abríl 2024, kontinua sobu barraka no uma hamutuk 95 ne’ebé okupa espasu públiku, hahú husi ponte BJ Habibie, Bidau Senggol to’o Kuluhun, ne’ebé komunidade hirak ne’ebé okupa área ne’e maioria hanesan negosiante. Ekipa prepara ona espasu iha Merkadu Manleuana hodi akumula negosiante sira.
Iha loron 17 abríl, ekipa sobu uma no barraka hamutuk 20-resin ne’ebé okupa espasu públiku no bee-dalan, iha área Aitarak-laran.
Iha loron 18 abríl 2024, ekipa sobu uma hamutuk 40 ne’ebé okupa espasu públiku no área risku ba dezastre iha foho lolon, hahú husi rate Bidau Santa-Ana to’o kurva fatuk bandeira.
Iha loron 19 abríl 2024, ekipa kontinua halo serbisu rutina organiza sidade Dili, hanesan hasai pneu (roda) sira ne’ebé antes ne’e grupu Brigada Ambientál implementa programa resiklajen iha tasi-ibun, Pantai Kelapa. Atividade ne’e tanba konsidera pneu a’at sira hakiak laho iha laran no kontribui ba susuk. Maski nune’e ekipa la hasai pneu sira ne’ebé transforma ona ba meza no kadeira.
Iha loron 24 abríl 2024, ekipa konjunta ne’ebé lidera husi SEATOU halo despeju administrativu ba uma-kain 19, hahú husi mini merkadu besik morru Prizaun Becora, dalan ba mota-ulun to’o terminál.
Antes ne’e, ekipa fó sai avizu uluk no ikus fó notifikasaun hodi haruka komunidade sai husi fatin ne’e tanba atu halo alargamentu ba terminál ne’e hodi fó espasu ba transporte públiku sira husi munisípiu haat hanesan Manatuto, Baucau, Viqueque no Lautém.
Iha loron 22 maiu 2024, ekipa konjunta sobu barraka hamutuk 78 ne’ebé okupa espasu públiku iha antigu merkadu Becora oin.
Iha loron 01 jullu 2024, ekipa konjunta SEATOU halo apreensaun ba karreta 14 no motór 17 sira ne’ebé sidadaun balun fa’an iha espasu públiku iha tasi-ibun aldeia Terra Santa, suku Madohi.
Asaun ne’e nu’udar atividade rutina no apreensaun ba viatura sira ne’e tanba antes ne’e fó sai ona avizu, maibé negosiante sira la kumpre hodi kontinua fa’an karreta iha fatin referidu.
Iha loron 13 agostu 2024, ekipa konjunta ne’ebé lidera husi SEATOU halo despeju administrativu ba uma-kain 11 iha Tasi-Tolu, iha postu administrativu Dom Aleixo, munisípiu Dili.
Momentu ne’ebá populasaun koopera di’ak ho Governu, tanba atividade ne’e hodi prepara fatin ba simu vizita Amu Papa Francisco.
Aleinde ne’e, okupante sira iha Tasi-Tolu uma-kain hamutuk 424 iha área Tasi-Tolu identifikadu sei hetan despeju administrativu.
Ekipa konjunta SEATOU iha loron 16 agostu 2024 kontinua atividade muda vendedór sira ne’ebé halo negósiu iha Jardin Largo Lecidere hamutuk 71 ba merkadu Manleuana.
Husi totál vendedór ne’e, iha vendedór 35 de’it mak hakarak muda ba iha merkadu Manleuana, maibé restante ne’e hili atu halo negósiu iha sira-nia hela fatin.
Iha loron 17 setembru 2024, ekipa konjunta husi Ministériu Obra Públika (MOP) no SEATOU halo despeju administrativu ba uma-kain 19 iha Ai-mutin.
Objetivu husi despeju administrativu ne’e atu alarga estrada iha diresaun ne’ebá hodi aumenta metru ida-idak iha estrada sorin-sorin iha Ai-mutin nian, tanba ne’e mak iha komunidade nia hela fatin balun mak Governu sobu ho medida metru ida, ne’ebé maioria husi uma afetadu hetan sobu husi morru no uma balun mak hetan sobu sorin.
Ekipa SEATOU iha loron 19 setembru 2024, halo despeju administrativu ba uma 12 no rate ida iha Fatuhada iha Estrada entre JL Vila ho ETDA nian ne’e.
Objetivu husi despezu administrativu iha área ne’ebá, atu alarga estrada husi Fatuhada to’o Hudi-laran nian dalan ida mosu iha Klínika CITO.
Ekipa konjunta lidera husi SEATOU, iha loron 03 janeiru 2025, halo despeju administrativu ba uma hamutuk 360 iha aldeia Fomento II Comoro, iha mota ninin.
Ekipa SEATOU momentu ne’ebá aviza ba komunidade atu koopera hodi hamamuk fatin.
Iha janeiru 2025 nia laran, ekipa ne’ebé lidera husi SEATOU halo despeju administrativu ba uma-kain hamutuk 72 , ho totál membru família 300, iha área Bebonuk.
Tuir planu, ekipa konjunta sei kontinua sobu sai barraka no uma ne’ebé okupa espasu públiku no área protejida, hahú husi área Cristo Rei parte Kulu-Hun, Becora to’o Terminál Becora no kontinua ba Rai-henek Mutin Beraca Hera.
Aleinde ne’e, ekipa alerta ona ba komunidade ne’ebé hela iha Pantai Kelapa, hahú husi Pertamina Internasionál nia kotuk to’o Bebonuk mota-laran, nune’e mós família ne’ebé okupa mota laran, hahú husi parte Manleuana to’o Bebonuk inklui área protejida Tasi-tolu.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editora : Julia Chatarina