DILI, 10 Fevereiru 2025 (TATOLI) – Autoridade Nasionál Komunikasaun (ANC, sigla portugés) hamutuk ho Ajénsia Kooperasaun Internasionál Japaun (JICA, sigla portugés) organiza semináriu kona-ba tendénsia paizajen seguransa sibernétika no papél sira enjeñeiru tékniku informátika (IT) nian.
Administradór Tékniku Konsellu Administrasaun ANC, Novelino dos Santos, hateten semináriu ne’e importante, tanba ida-ne’e parte ida husi ANC nia esforsu sira haktuir ba polítika Governu Dasiak nian, atu harii baze ida ne’ebé metin hodi hasoru dezafiu sira husi mundu dijitál, liuliu ho mudansa globalizasaun ne’ebé aumenta ba protesaun dadus no sistema teknolójiku sira iha setór oioin, inklui Governu, no sosiedade tomak.
Nia dehan asuntu seguransa sibernétika ne’e importante ba profisionál IT sira hodi aumenta sira-nia koñesimentu iha transformasaun dijitál ne’ebé evolui iha Timor-Leste no tenke garante katak país mós preparadu atu enfrenta dezafiu sira ho kapasidade téknika ne’ebé bele kombate atake sira.
“Atividade ohin ne’e mellora ekipa tékniku profisionál IT sira-nia hanoin kle’an kona-ba ameasa sibernétika globál no sira-nia papél krítiku hodi asegura seguransa dadus no sistema nian ba defende interese Estadu. Tanba iha semináriu, ita hare liu kona-ba Ethical Hacking hanesan aprosimasaun ida ne’ebé responsavel atu identifika no rezolve lakuna seguransa potensiál sira iha sistema teknolójiku sira iha ita-nia Estadu”, Novelino Santos hateten iha salaun Sentru Kulturál Indonézia, ohin.
Nia dehan semináriu ne’e enkoraja profisionál IT timoroan sira atu kontinua hasa’e sira-nia kompeténsia hodi kontribui ba dezenvolvimentu teknolójiku nasionál atu harii konxiénsia kona-ba importánsia étika nian iha utilizasaun teknolojia ho responsabilidade no eleva koñesimentu partisipante sira kona-ba importánsia seguransa sibernétika nian, liuliu iha protesaun sistema sira husi ameasa esterna sira.
“Ko’alia kona-ba seguransa sibernétika ne’e la’ós de’it kestaun téknika, maibé mós kona-ba sustentabilidade ekonómika no estabilidade nasionál. Semináriu ne’e hanesan pasu ida tan hodi prepara Timor-Leste sai nasaun ida ne’ebé bele jere di’ak liu dezafiu sira husi era dijitál, mantein étika no responsabilidade sosiál”, nia adianta.
Tuir nia, seguransa sibernétika importante ba Timor-Leste iha era dijitál, tanba ida-ne’e sai hanesan xave ida hodi proteje dadus, infraestrutura teknolójiku no konfiansa públiku.
“Ami hein katak kolaborasaun ida-ne’e bele lori aprosimasaun foun no insights ne’ebé relevante ba dezafiu globál sira, enkuantu hametin relasaun bilaterál entre Timor-Leste no Japaun”, nia afirma.
Matéria sira ne’ebé ko’alia iha semináriu ne’e mak kona-ba tendénsia paizajen seguransa sibernétika hodi foka ba tipu atake sibernétiku sira ne’ebé komún liu hanesan mídia sosiál scam, spear phishing, ransomware, atake Distributed Denial of Service (DDoS), no violasaun dadus (data breach).
Koordenadór Projetu ba Seguransa Sibernétika husi Japaun, Hitomi Kotaka, hateten apoiu husi JICA ba ANC kona-ba seguransa sibernétika ne’e importante tebes, tanba ajuda timoroan sira dezenvolve di’ak liután iha setór teknolójia nian iha Timor-Leste.
Objetivu prinsipál husi semináriu ida-ne’e mak aborda kestaun urjente sira kona-ba atake sibernétiku sira no violasaun informasaun sira, oinsá maka profisionál tékniku infomátiku sira iha koñesimentu kona-ba tendénsia paizajen seguransa sibernétiku no papél sira enjeñeiru IT nian.
“Tanba dalabarak ema la toma atensaun maka’as kona-ba seguransa sibernétika nian mak fó risku ba ita no nasaun, tanba buat hotu ema públiku hotu iha mídia sosiál, ami fiar ho apoiu sira ne’ebé ami halo ne’e bele aumenta profisionál IT timoroan sira-nia kapasidade hodi garante katak setór telekomunikasaun nian sei dezenvolve liután no enkoraja mós inovasaun teknolójiku oioin ba bem-estar povu timoroan sira-nia”, realsa.
Notísia relevante: Komisaun A fó prioridade ba lei reforma justisa no sibernétika
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora