Hosi: Vasco de Jesus
Introdusaun
“VALENTINE’S DAY: Reflesaun domin nian”. Hanesan tema ba loron ida ne’e. Lia-fuan domin mak sai sentru no manifesta husi emosaun ida ne’ebé bele lori haksolok, ita hatene domin ne’e universál, iha ne’ebé koletivu no nakonu ho mensajen murak, hanesan múzika Toni Pereira ne’ebé dehan “Domin lia-fuan murak, lia-fuan murak ba ema mundu tomak”. Kbiit domin nian ne’e boot tebes. Ema temi valentine ou loron domin, ema sempre hanoin no selebra iha loron 14 Fevereiru, nune’e mos labele haluhan figura Valentinos, husi nia mak existe loron ida ne’e, loron ida ne’e mos sai momentu furak ba ema hotu-hotu, iha ne’ebé bele manifesta no lori domin ne’e. Nune’e, loron ida-ne’e koko atu reflete loron domin ida-ne’e, ba aan rasik, ba ita nia família, ba maun-alin sira no mós domin romántiku entre feto-mane.
Istória
Hanesan tenik ona istória loron domin-nian ne’e, ita labele haluhan figura Valentinos, padre ida ne’ebé moris iha sekulu III iha Roma-Italia. Figura ida ne’ebé barani tebes iha situasaun funu nia laran, iha ne’ebé imperadór Claudio II hasai orden bandu atu militár Romawi sira labele kaben no bandu mos nia atu labele haklaken doutrina Kristaun nian. Biar nune’e, padre Valentinos nafatin hala’o nia knaar hanesan Na’i-lulik no barani kontra proibisaun sira hotu ne’ebé imperadór hatún, nune’e nia fó kaben subar.
Bainhira imperadór Romano rona ida-ne’e, nia hatún kedas orden ida hodi kaer padre Valentinos, hodi lori nia ba kastigu iha prizaun hodi hetan pena da morte, iha kedas loron 14 Fevereiru tinan 270. Tuir versaun seluk katak molok nia mate nia hakerek karta ida ne’ebé dehan nune’e “per Valentinos” ho lian-português karik dehan “por valentinus”. Nune’e, simplifika istória badak ne’e husi Santu Valentinos nian ita bele hetan valór rua; SAKRIFISIU no ÁGAPE, ka amór inkondisionál.
Domin ba-an rasik
Dalaruma iha ita nia moris gosta preokupa liu ho ema seluk duke ho an-rasik. Laiha tempu atu reflete ka fila-fali ba-an rasik, ita tenke hatene katak valór moris ne’e hela iha ita-nia an. Nune’e iha loron 14 Fevereiru e’e, koko atu reflete. Hadomi an rasik mak sai fundamentu hodi domin ida ne’e rasik bele sai maduru no naksulin mos ba ema seluk.
Domin ba an loloos mak domin integrál, isin no klamar. Isin mak valór extrínseca sira, nune’e mos hanesan ho ita-nia isin, nia sei sai di’ak bainhira nia rona rasik nia-fuan, ouvir a própria voz, buat ne’ebé iha laran hanesan valór intrínseca. Nune’e mos klamar nia presiza mos domin espirituál, medita, reza, no kontempla, nia mos bele eduka ho ambiente silénsiu, hanoin, no halo atividade intelektuál sira, lee, hakerek nst. Klamar ida ne’e esénsia hanesan Sokrates hateten, “essênçia do homem é a sua alma (psyche), para que estabelecessem os fundamentos da nova moral” (Reale: p. 153). Sócrates dehan klamar ne’e esénsial tanba tuir nia klamar ne’e importante tebes iha ema. Klamar ne’e mak fó ba ema kapasidade atu hanoin, no koñese di’ak sira hotu, husi ne’e mak lori ema ba tutun ida iha ne’ebé ita hanaran felicidade, “eudaimonia”.
Ita tama uituan ba realidade ohin-loron, tempu ne’ebé ema ladun preokupa ho sira-nia isin no klamar. Hakarak fó ezemplu badak husi sira-seluk, buat ne’ebé ita bele haree hetan mak suicídio ka oho-an, ezemplu konkretu liu mak tara-an, hahalok ida ne’e hatudu katak ita ema la hadomi ita-nia an no mós la respeitu ita-nia an rasik. Iha Timor tara-an lia-fuan ne’ebé sai toman iha ema nia tilun, no ema sempre repete bebeik bainhira hetan problema ruma.
Iha loron Valentine ne’e ita koko sai an rasik, no sai ema ne’ebé hanoin positivu nafatin ba buat hotu-hotu ne’ebé akontese iha moris. Moris iha sosiedade dalabarak ema gosta preokupa ho ema seluk nia moris, dalaruma mos la haksolok haree ema seluk nia progresu, susesu no mudansa, ema lakohi kompete maibe mete, buat hirak ne’e bele estraga mos ema nia an, liu-liu psyche, tanba de’it hakarak sai ne’ebé di’ak liu, husi ne’e halo ha’u hanoin hetan fali filosofo boot François Marie Arouet ka Voltaire nia lia-fuan ne’ebé dehan “le mieux est l’ennemi du bien”. (Atomic Habits.p. 161) lian melayu “yang terbaik adalah musuh yang baik”, ka português dehan “o melhor é inimigo do bem”. Filosofu ida ne’e afirma katak karik ita nafatin duni buat ne’ebé boot liu, mak ita bele lakon oportunidade ba buat ne’ebé kondiz ho ita nia kapasidade rasik. Dalaruma ita laiha kapasidade hodi explora ita nia potensia rasik, att liu-tan mak hela de’it ho imajinasaun, ida-ne’e hanesan loos hakarak aprende nani, maibe nunka ba tasi, mota ou pixina hodi nani.
Domin ba família
Aleinde domin ba-an rasik, hari kasih sayang mos bele sai oportunidade hodi festeja hamutuk ho família. Família mak kompostu husi aman-inan, maun-alin, no membru família sira hotu. Família hanesan prezente furak no fatin kmook liu, iha ne’ebé de’it ó ba, sei lahaluhan fila-fali mai. hanesan Kristaun iha konstituisaun pastorál Gaudium et Spes, hateten nune’e família hanesan eskola ida (Cfr. G.S, 52). Hanesan Aderito Barbosa afirma tan, “a família é primeira escola de aprendizagem dos valores”. (BARBOSA, p. 195). Autór afirma nune’e, família mak kria ambiente atu lori oan sira hahú kontaktu ho prinsípiu no eemplu sira hotu ne’ebé membru família ne’e halo. Husi família mak ita bele la’o hamutuk, tulun malu, suporta malu, tane malu, sakrifika-an bainhira presiza malu, fó ita-nia tempu, enerjia, atu-bele hetan domin, dame, fraternál, armonia no saudável liutan iha família.
Realidade sira ne’ebé ita haree, rona mak “crise familiar”, iha ne’ebé mosu fatin-fatin iha tempu ohin loron. Fen-laen la rona malu, oan sira la rona inan-aman, tolok malu, hakilar malu, hahú menus komunikasaun familiár nst., nune’e halo família ida ne’e sai nakdoko no iha poténsia atu monu. Husi hahalok hirak ne’e mak bele hamosu divorsiu, selingkuh, nst. Ida ne’e lori ameasa ba oan sira mos, ba sira-nia psikolojia, halo sira hili dalan ne’ebé ladi’ak, stress, ransu livre nst.
Nune’e, iha loron hari kasih sayang ne’e hanesan vokasaun ida hodi bolu família nia atensaun. Festeja loron ida ne’e ho família, manifesta no apresia ba malu, han hamutuk, haksolok hamutuk, komunika ba malu karik tempu barak ona la komunika, fó prezente ba malu ho dalan oioin. Ida ne’e sai hanesan valór di’ak ne’ebé ita-bele aprende no hetan husi família.
Domin ba maun-alin sira
Alende domin ba família, hari kasih sayang mos bele hatudu domin ba maun-alin sira, belun di’ak sira, ita nia hamnasa, oin midar mos sai ona prezente ba loron ida ne’e, atu kuda nafatin prinsípiu fraternál no amizade ne’e. Ita mos sente no reflete katak maun-alin loloos mos ba hirak ne’ebé hamutuk ho ita iha momentu saida de’it, bainhira ita sente susar atu halao moris ne’e. Iha livru Etika Nicômaco, dehan nune’e, “os amigos são o nosso único refúgio. Com os amigos somos capazes de pensar e de agir melhor” (Aristóteles: p. 205). Nia mos haree amizade hanesan subar fatin ida, iha ne’ebé ema bele sente hakmatek. Manifesta domin loloos ba ema hotu-hotu, atu nune’e haree ema seluk ho laran mos, simu ema hotu la ho julga, fó la-ho interesse no sente mos ema seluk nia-susar, empatia.
Ita koko haree tok realidade ohin loron iha rai ida ne’e, ema haree malu hanesan maun-alin ka la’e? Iha realidade ema sei sadik malu, baku malu, tuda malu nst. Hahalok hirak ne’e sei buras hela iha iha rai ida ne’e no lori to’o ba Nasaun seluk. Dalaruma ema susar atu simu malu, susar atu rona malu.
Nune’e ho loron domin ne’e bele lori mensajen domin nian atu ema hotu bele moris iha dame, armonia no lori ksolok ba malu, koko atu haree malu hanesan maun-alin nafatin tan moris ida ne’e iha nia dinamiku, hanesan maktoban Chico Maulohi nia múzika ne’ebé dehan “mai ita hamutuk, kona-ba moris ne’e, tanba ita lahatene loron aban sai oinsá”.
Domin romántiku entre feto-mane
Loron domin babain haree hanesan loron ne’ebé furak ba feto-mane, liu-liu foinsa’e sira, ne’ebé iha hela prosesu namora nian. Ida ne’e sai momentu signifikadu tebes atu manifesta domin ba malu, liuhusi lia-fuan, asaun no prezente. Ohin loron ema emita no kuda tradisaun hanesan fó ai-funan, sokolato, no era Gen-z ne’e ema komesa fó prezente enfeita ho osan. Jardim mak sai fatin furak atu ema festeja. Maibe, loron ne’e la’os de’it ho prezente no lia-fuan, maibe, manifesta liu husi atensaun, hadomi loloos, hatene kuidadu, no tau konfiansa ba malu. Ema ne’ebé reflete no hadomi malu loloos sira festeja loron domin iha sira-nia moris loron-loron.
Loos duni domin loloos mak domin ne’ebé manifesta, atu la-hela de’it iha lia-fuan “I love you”, hanesan Mahatma Gandhi dehan “Actions speak louder than words”, asaun ko’alia maka’as liu lia-fuan sira, atu oinsa I love you ne’e tau iha prátika, tan dalaruma lia-fuan sira mos nakonu ho toxic (veneno). Nune’e loron domin la’os oportunidade, maibe buka atu koñese malu liutan.
Konkluzaun
Loron domin mak tempu ne’ebé mos atu festeja forma domin nian iha ita-nia moris. Domin ba an rasik, domin ba família, domin ba maun-alin sira no domin romántiku. Buat hotu-hotu ne’ebé ema festeja iha loron ida ne’e mak atu lori felisidade ka haksolok. Hanesan Aristóteles dehan, “todas as ações humanas tendem a “fim” que são “bens”” (H.F. p. 218). Tuir nia katak ema hotu buka natureza husi ksolok ne’e rasik (eudaimonia), sai hanesan ikus husi ema nia hahalok hotu, ne’ebé sempre lori di’ak, nune’e hari kasih sayang, tenke sai momentu furak hodi reflete. (*)
Hakerek na’in estudante finalista iha Institutu Superiór Filosofia no Teolojia (ISFIT), Fatumeta.