DILI, 04 Marsu 2025 (TATOLI) – Reprezentante Espesiál Sekretáriu Jerál Organizasaun Nasaun Unida (ONU) kona-ba Violénsia hasoru Labarik sira, Najat Maalla M’jid, hasoru malu ho Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão, hodi ko’alia kona-ba solusaun ba violasaun direitu sira ne’ebé akontese iha Timor-Leste.
“Ohin ami hasoru malu. Ha’u mós dehan katak loos duni iha ne’e akontese violasaun ba direitu, nune’e ha’u husu ba señora ne’e atu define didi’ak direitu ne’e iha saida atu ita haree oinsá mak buka redús no rezolve, tanba dalaruma ita rona de’it violasaun seksuál, violasaun direitu labarik nian, maibé seidauk iha solusaun. Nune’e, Governu tenke tau atensaun mós”, Xanana Gusmão hateten iha Palásiu Governu, ohin.
Xefe Governu adianta katak iha vizita Reprezentante Espesiál husi Sekretáriu-Jerál Organizasaun Nasaun Unida kona-ba Violénsia hasoru Labarik sira ne’e atu partisipa mós atividade lubuk ida hanesan konferénsia, hasoru malu ho membru Governu no sosiedade sivíl sira.
“Ita husu boot depoizde enkontru sira ne’e, nia bele fó hanoin ruma mai Governu hodi bele mós haree daudaun ona iha saida mak bele kria kondisaun atu redús no atu hakotu tiha problema sira ne’ebé kontráriu ba prinsípiu universál afeta ba labarik sira-nia interese”, Xanana hateten.
Iha fatin hanesan, Reprezentante Espesiál husi Sekretáriu-Jerál ONU kona-ba Violénsia hasoru Labarik sira, Najat Maalla M’jid, agradese ba konvite hodi nia bele mai Timor-Leste, tanba nasaun ne’e kompromete hodi hakotu forma violénsia hotu-hotu hasoru labarik sira.
“Ha’u hakarak fó hanoin katak definisaun labarik ne’e liga ba Konvensaun Direitu Labarik nian ne’ebé ratifika ona husi Timor-Leste ho nia labarik sira ho idade tinan 18 mai kraik. Violénsia hasoru labarik sira iha forma oioin akontese iha ambiente oioin. Ida-ne’e akontese iha sírkulu konfiansa nian iha eskola sira, iha uma, nune’e mos husi online agora no saida maka importante ba ha’u to’o ohin loron no ekipa ONU nian no Governu sira. Ha’u iha ne’e duni atu serbisu besik ho sira”, nia subliña.
Nia haktuir daudaun Timor-Leste introdús hela kompromisu sira iha asaun konkreta iha serbisu loloos nian, ne’ebé sei fásil atu asesu ba labarik sira.
Nia haktuir katak labarik sira hotu labele husik hela ida iha kotuk no bainhira ko’alia kona-ba labarik atu hakotu violénsia no prevene ne’e responsabilidade hahú husi família no komunidade. Tanba ne’e importante tebes no “bainhira iha hakarak no bele, ida-ne’e posivel no ita-boot bele halo ida-ne’e. Ita-boot sira iha ingrediente hotu-hotu atu halo ida-ne’e”.
“Entaun, ha’u iha ne’e, hanesan de’it instrumentu ida atu mobiliza ema sira ne’e hotu no atu asegura katak Timor-Leste kumpri ninia promesa no atu hakotu violénsia hasoru labarik sira, tanba labarik sira tenke haree la’ós hanesan problema ida atu rezolve, maibé hanesan rikusoin ida atu investe ba”, nia adianta.
Relembra katak Prezidente Institutu ba Defeza Direitu Labarik (INDDICA, sigla portugés), Dinorah Granadeiro, esplika objetivu husi vizita Reprezentante Espesiál ONU ne’e atu hola parte iha kompromisu sira ne’ebé halo iha Konferénsia Ministeriál Globál dahuluk iha Novembru 2024 iha Kolúmbia hodi ko’alia kona-ba halakon violénsia hasoru labarik sira, ne’ebé rezulta ho kompromisu globál no nasionál hodi hametin protesaun infantíl.
Timor-Leste aprezenta kompromisu sanulu no hatudu interese atu adere ba Aliansa Globál “Pathfinder 2.0” hodi halakon violénsia hasoru labarik sira.
Nia esplika katak kompromisu sanulu ne’ebé Timor-Leste asume mak kona-ba Lei no Lejizlasaun, tanba to’o tinan 2026 nia rohan Governu Timor-Leste kompromete atu aprova no implementa Lei Justisa Juveníl hodi regula sistema justisa ba labarik konflitu ho lei.
Rua kona-ba edukasaun mak Governu Timor-Leste kompromete atu integra prinsípiu protesaun labarik nian iha programa ka kurríkulu no polítika edukasaun nian hodi promove seguransa no prevensaun abuzu ba labarik iha prosesu aprendizajen tomak liuhusi halo formasaun disiplina pozitivu sai formasaun obrigatoria ba profesór sira antes serbisu no formasaun kontinua durante serbisu to’o tinan 2026.
Kompromisu datoluk mak justisa ba labarik sira katak Governu Timor-Leste komprometidu atu hasa’e númeru setór justisa espesializadu sira ne’ebé envolve labarik sira, juís prokuradór no defensór públiku ba labarik sira, no investe hodi halo prosesu judisiál no ambiente sira sei sai sensivel ba labarik sira.
Dahaat mak Forsa Traballu Servisu Sosiál katak Governu Timor-Leste kompromete atu hasa’e no profisionaliza Forsa Traballu Sosiál sira no Forsa Traballu Sosiál espesializadu ba protesaun labarik nian to’o nivel komunidade hodi responde ba hasoru labarik iha situasaun normál, nomós iha situasaun emerjénsia.
Kompromisu dalimak mak kona-ba inan-aman no kuidadór sira katak Governu Timor-Leste komprometidu atu habelar programa edukasaun inan-aman nian ne’ebé kompriensivu iha nasionál ba komunidade hotu-hotu ho apoiu vizita domisiliana.
Daneen kona-ba servisu prevensaun no resposta katak Governu Timor-Leste kompromete atu aumenta orsamentu porsentu 10 ba servisu sira hodi hakotu violénsia hasoru labarik sira hanesan apoiu ba programa prevensaun, apoiu psikososiál, servisu saúde no abilidade moris ba labarik no adolexente sira.
Dahituk mak ambiente ne’ebé permite katak Governu Timor-Leste iha kompromisu atu promulga no implementa enkuadramentu legál ida ba protesaun labarik sira online.
Kompromisu tuirmai mak ambiente ne’ebé permite katak Govemu Timor-Leste iha kompromisu atu promulga no implementa enkuadramentu legál ida ba idade mínima asesu ba alkoól no tabaku no servisu terapéutiku ba abuzu substánsia ba labarik sira.
Kompromisu dasiak mak ambiente ne’ebé permite katak Governu Timor-Leste sei promulga Planu Asaun Nasionál atu hakotu violénsia hasoru labarik iha 2026 ho medida no kustu kalkuladu ba implementasaun.
Ikus mak sistema jestaun informasaun katak Governu Timor-Leste iha kompromisu atu estabelese sistema jestaun informasaun integrada, multisetoriál ka sentrál ba kolesaun evidénsia hodi informa polítika protesaun labarik (Saúde, Justisa, Sosiál) kona-ba violénsia hasoru labarik to’o tinan 2026.
Tuir ajenda, Reprezentante Espesiál Sekretariu Jerál ONU Najat Maalla M’jid to’o Timor-Leste iha loron 02 Marsu 2025. Hahú iha loron 03 to’o 05 Marsu, Najat Maalla M’jid hala’o atividade ofisiál sira hanesan partisipa workshop ne’ebé realiza husi INDDICA, sei iha enkontru ho Xefe Estadu no Governu, inklui enkontru ho membru Governu sira ne’ebe iha papél atu implementa kompromisu sanulu ne’e.
Atividade seluk mak sei halo lansamentu ba kompromisu ne’e iha nivel nasionál nian hodi hatudu katak Timor-Leste iha duni kompromisu hodi hapara violensia hasoru labarik.
Notísia relevante: Reprezentante Espesiál ONU Najat Maalla M’jid sei vizita Timor-Leste
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora