DILI, 11 Marsu 2025 (TATOLI)–Parlamentu Nasionál (PN), tersa ne’e, liuhusi sesaun plenária aprova proposta-lei númeru 14/VI(2a) Enkuadramentu Orsamentu Jerál Estadu no Jestaun Finanseira Públika iha faze jeneralidade ho votu afavór 36, kontra ida no abstensaun 15.
“Ne’ebé iha jeneralidade lei ne’e pasa,” Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN), Maria Fernanda Lay, fó sai iha sala plenária PN.
Nune’e, Deputadu sira mós aprova proposta-lei ne’e hodi haruka fali ba Komisaun C ne’ebé trata asuntu Finansa Públika hodi trata iha espesialidade hodi diskute espesífiku kada artigu.
Antes iha diskusaun jeneralidade, Komisaun C aprezenta ninia relatóriu ba apresiasaun inisiál ba proposta-lei ne’e prienxe rekezitu legál no rejimentál hodi bele hala’o diskusaun no aprovasaun jeneralidade iha plenária. No tuir rejimentu PN iha artigu 105, númeru 1 hateten, diskusaun jeneralidade foka ba prinsípiu no sistema projetu ka proposta-lei ida-idak nian.
Biban ne’e, Ministra Finansa, Santina Cardos, nu’udar autór ba inisiativa lejislativa ne’e iha nia intervensaun inisiál lori IX Governu Konstituisionál agradese PN hodi partisipa iha sesaun diskusaun no votasaun jeneralidade ba lei.
“Agradese ba esforsu Komisaun C ne’ebé halo analiza lubun no entidade govenamentál, sosiedade sívil ne’ebé importante tebes atu klarifika didi’ak lei foun nia objetivu no opsaun polítika téknika no nia impaktu iha elaborasaun relatóriu komisaun nian,” nia hato’o.
Nia hateten, bainhira IX Governu toma pose MF hala’o revizaun ida tuir mandatu ne’ebé IX Governu mai husi programa Governu nian ba sistema jestaun finansa públika tomak, inklui lejislasaun ein-vigór hanesan parte ida husi reforma jestaun finansa públika no mós tuir mandatu ne’ebé iha MF halo analiza ba revizaun kuadru jurídiku ne’ebé mak vigór liuhusi inklui lei númeru 2/22, lei enkuadramentu orsamentál jestaun finansa públika MF mai ho konkluzaun katak, maske kuadru jurídiku ne’ebé vigór iha melloramentu kompara ho lei númeru 13/2009.
Kuadru legál ne’e iha problema estruturál ne’ebé difikulta ein termu planeamentu, orsamentasaun, ezekusaun orsamentál no difikulta eskrutinu iha avaliasaun orsamentu ne’e rasik.
Lei foun simplifika regra prosesu orsamentál
Ministra Finansa fundamenta, objetivu aprovasaun ba lei foun ida ne’e mak simplifika regra sira kona-ba prosesu orsamentál, simplika kuadru legál ne’ebé vigora atu fasilita implementasaun husi entidade sira hotu, introdús prinsípiu orsamentál foun no klarifika prinsípiu orsamentál ne’ebé iha, ajustamentu ba perímetru orsamentál ne’ebé sei la inklui fundu rezerva seguransa sosiál tanba hanesan fundu nia ne’ebe halo kapitalizasaun ne’ebé la tuir regra jestaun aplikável ba instituisaun públika nian dalabarak iha orsamentu tinan rua liubá aprova totalidade orsamentu inklui fundu rezerva seguransa sosiál, maibé fundu ne’e rasik la inklui iha ezekusaun orsamentu.
Governante ne’e hateten, mezmu fundu rezerva seguransa sosiál la inklui iha perímetru orsamentál maibé sei iha relatóriu iha proposta-lei foun ne’e rasik nafatin fó kompeténsia atu MF hamutuk ho Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) liuliu jestór ba fundu ne’e atu hato’o nafatin relatóriu ne’ebé mak tenke inkorpora instrumentu orsamentál ne’ebé sei hatama mai Parlamentu mós.
“Tuir fali hanesan ita mós akompaña katak, iha lei orsamentu retifikativu ita halakon tiha grande opsaun planu, entaun ita iha lakuna ida entre planeamentu no mós ita-nia orsamentu ho ida ne’e MF mai atu bele prienxe fila-fali halo armonizasaun ba artigu sira ne’ebé antes ita hasai iha lei enkuadramentu orsamentál ne’e, atu nune’e bele iha koerénsia entermu planeamentu, orsamentu, ezekusaun no mós nia relatóriu sira fó introdusaun filafali deklarasaun estratejia orsmentál,” nia akresenta.
Ministra dehan, tuir fali atu hadi’a ka klasifika rejime finanseiru nia instituisaun setór públiku nian ne’ebé uluk iha rua de’it ne’ebé bolu separa ba kategoria tolu ne’ebé laiha reseita própria serbisu ne’ebé iha autonómia finanseira no mós serbisu ne’ebé iha autonómia finanseira no reseita própria.
“Hanesan ne’e mak Governu sei bele halo revizaun ba setór ne’ebé iha autonomia no identifika instituisaun ne’ebé mak dezempeña ka la’e no halo desizaun kona-ba mantein ka la’e sira-nia autonomia. Ida-ne’e mós tomak konsiderasaun deklarasaun sira ne’ebé mai husi Kámara Konta iha Konta Jerál Estadu 2022 no 2023, liuliu ko’alia kona-ba sustentabilidade ba institutu públiku sira ne’ebé mak ita harii daudaun ne’e,” Ministra tenik.
Aleinde ne’e, atu aumenta liután disiplina no limite pedidu emprestimu liuhusi institutu públiku nomós introdús regra sira ne’ebé sei regula liuhusi dekretu-lei, regulamentasaun ba lei enkuadramentu orsamentál foun ne’e rasik, atu mós kontrola di’ak liután sira-nia efisíensia no kapasidade atu jere reseita no presta serbisu ba populasaun.
“Simplifika no hadi’a ezekusaun orsamentu no lori ba dekretu-lei prosedimentu ezekusaun orsamentál barak ne’ebé agora detallu hela iha lei atuál, se ita haree komparasaun lei enkuadramentu jestaun finanseira 2022 ita haree katak, ita regula kestaun sira ne’ebé mak detallu tebes, inklui jornada orsamentál, bainhira mak Governu tenke aprezenta ne’ebé ami hanoin katak, kestaun hirak ne’e bele regula ho dekretu-lei husi Governu nian,” Ministra Finansa katak.
Notísia relevante : Komisaun C halo audiénsia públika ba alterasaun artigu hamutuk 38 LEO
Governu nafatin kontinua akompaña ezekusaun no mós planeamentu husi Governu nomós bele hadi’a tuir nesesidade ne’ebé mak presiza duni.
“Klaru katak, lei foun ida-ne’e inklui prosesu no prosedimentu barak ne’ebé hanesan lei númeru 2/2022 nune’e mós lei 2, inklui prosesu ba prosedimentu balun ne’ebé hanesan lei 13/2009 nian. Maibé ho alterasaun tanba ita mai ho prinsípiu ko’alia kona-ba jestaun finansa públika katak, ita la sees husi planeamentu, orsamentu, nia ezekusaun nomós relatóriu sira ne’e,” nia tenik.
Lei foun aumenta impaktu OJE ba sidadaun nia moris
Tuir Ministra, jestaun finansa públika sei implementa di’ak liután ho regra ne’ebé simplifikadu liu maiór adezaun ba lei ne’ebé sei lori menus iregularidade, no disiplina orsamentál liután inklui regula saldu jerénsia ne’ebé mak iha.
Ministériu Finansa mós fiar lei foun ne’e sei lori ligasaun boot entre planeamentu orsamentu no aumenta impaktu OJE ba sidadaun sira-nia moris no sei permite kontrolu liután ba dívida públika, saldu orsamentál no efisiénsia finansa públika ne’ebé sei sai disiplina liután no transparante.
“Iha prosesu elaborasaun lei foun Ministériu Finansa hala’o mós levantamentu ba problema ne’ebé instituisaun sira hanesan Parlamentu ka Kámara Konta ne’ebé sira identifika tiha ona, kona-ba kestaun sira ne’ebé haree kompeténsia Parlamentu nian nafatin ita hasai, por exemplu ne’ebé regula iha tiha ona regulamentu Parlamentár nian ita hasai mós iha lei ne’e, inklui Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL) iha lei própria atu regula no mós ba lei fundu petróliu nian hanesan mós fundu rezerva seguransa sosiál ne’ebé iha lei própriu regula rasik,” Ministra relata.
Hadi’a sistema finansa públika
Ministra Santina Cardoso dehan, bazeia ba ida-ne’e ho konsiénsia limitasaun setór públiku nian, IX Governu elabora rekomendasaun ba reforma kuadru legál ne’ebé la’ós parese di’ak de’it maibé halo di’ak duni no hadi’a liután sistema finansa públika nian.
Nune’e, atuál lei ne’ebé mak sofre alterasaun foun mak hanesan ajusta perímetru orsamentál hodi esklui tiha fundu rezerva seguransa sosiál ne’ebé kompoin rejime kapitalizasaun permite jestaun ida foka liu ba iha sustentabilidade la tempu naruk no maiória autonómia jestaun rekursu espesífiku enkuantu mantein transparánsia konta sira fundu ne’e nian.
Ajusta mós prinsípiu anualidade no plurianualidade regula fali katak to’o 31 janeiru tinan tuir mai bele konklui pagamentu ne’ebé mak autoriza ona iha sistema jestaun finansa públika to’o 31 Dezembru tinan ne’ebá.
Fortalese faze planeamentu ba orsamentu ho introdusaun deklarasaun estratejia orsamentál haruka husi Governu ba Parlamentu Nasionál to’o juñu kada tinan, separasaun klaru entre lei alterasaun OJE ne’ebé mak kompeténsia Parlamentu no kompeténsia Governu nian iha ámbitu prosesu ezekusaun OJE no simplifikasaun regra asosiada ho alterasaun orsamentál nian.
Governu aprezenta mós konta jerál Estadu ba PN atu aprova no Kámara Konta hodi emite paréser iha prazu fulan lima sura husi tinan orsamentál to’o fim do ano.
Regra sira ne’ebé iha lei atuál ne’ebé detallu hasai hodi regula iha dekretu-lei própriu mak regra ezekusaun orsamentál nian hanesan regra kona-ba autorizasau despeza, verifikasaun kabimentasaun orsamentál, regra asunsaun kompromisu no likidasaun despeza, regra autorizasaun no realizasaun pagamentu.
“Regra sira ne’ebé iha lei atuál ne’ebé hasai tanba regula ona iha lei seluk mak regra kona-ba fundu petróliu, regra Banku Sentrál nian ne’ebé iha lei própria no mós regra sira kona-ba diskusaun no votasaun OJE ne’ebé pertense rejimentu Parlamentár ne’ebé regula tiha ona,” Ministra Finansa haktuir.
Portantu, regra sira foun ne’ebé introdús iha lei ida ne’e mak esklui fundu rezerva seguransa sosiál husi perímetru orsamentál, introdús prinsípiu foun prosekuénsia husi interese públiku, introdús deklarasaun ba estratéjia orsamentál, introdús tan maiór kontrola iha kontratasaun emprestimu MF mak responsável ámbitu administrasaun sentrál iha kazu seguransa sosiál no mós ho Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambenu (RAEOA) no presiza de’it paresér prévia husi MF, introdús posibilidade atu Parlamentu no Governu solisita ba Kámara Konta pelumenus auditória ba serbisu no entidade setór públiku administrativu nian reforsa ho rigór iha jestaun finansa públika.
“Lori Governu hakarak agradese oportunidade ida-ne’e atu partisipa iha diskusaun jeneralidade ba proposta-lei ne’e ho konsiénsia katak, lei enkuadramentu orsamentál no jestaun finanseira públika hanesan lei estruturante ida ba ita-nia rai no ita-nia dezenvolvimentu no ita hotu hakarak atu bele fó impaktu ba ita-nia povu nia moris. Nune’e dezeja sesaun ne’e bele lori rezultadu ne’ebé mak di’ak liu iha meloramentu ita-nia jestaun finansa públika,” nia hato’o.
Iha fatin hanesan, Deputada Bankada Opozisaun husi Partidu Libertasaun Populár (PLP), Maria Angelina Sarmento, haree alterasaun lei ne’e laiha mudansa alterasaun signifikantiva ne’ebé bele kompara ho lei vijente, “dehan de’it alterasaun maibé la lori buat foun ida”.
Nune’e mós, Deputada opozisaun Frente Revolusionáriu Indepedente Timor-Leste (FRETILIN), Maria Angélica Rangel, konsidera alterasaun ka revogasaun lei ida ne’e hanesan aktu Governu nia kompromisu maibé atu halo lakon tempu mai diskute buat ida laiha signifikativu iha ninia alterasaun ida-ne’e.
“Primeiru mudansa prinsipál ba proposta-lei ida ne’e ninia impaktu sira mak aleinde maioria lejislasaun ne’e kópia ou introdús husi lejislasaun anteriór, maibé nia fó impaktu negativu ba transparánsia, partisipasaun populár no kontrolu orsamentu ne’e rasik, tanba artigu balun ita atu hasai tiha,’’ nia preokupa.
Deputada Bankada Governu husi Kongresu Nasionál Rekonstrusaun Timorense (CNRT), Cedelízia Farria dos Santos, hato’o apresiasaun ba IX Governu Konstituisionál liuhusi MF bele avansa ho alterasaun ne’e. Alterasaun ne’e hatudu katak, Governu kumpre duni nia kompromisu sira hodi hadi’a liután finansa publika.
Nia dehan, lei ida agora ne’e la’ós foin mak ita halo alterasaun tanba iha Orsamentu Retifikativu 2023 ita mós halo tiha ona alterasaun kauze artigu hamutuk 18 no iha OJE 2024 altera artigu rua.
“Ha’u hanoin ita halo redusaun lubun ida, tanba iha lei ida vigór ne’e ita iha artigu 126, agora ita redús mai artigu 90, haree iha buat barak mak ita halo iha ne’eba primeiru ita hasai tiha grande opsaun planu ne’e kauze iha artigu hirak kedas mak ko’alia ne’ebé la iha sentidu, ita iha tiha programa Governu no ita halo tiha planu asaun depois mai fali grande opsaun planu ne’ebé iha 01 maiu ita tenke submete fila-fali mai ona Parlamentu depois teki-teki Governu sei prepara hela iha 01 outubru mai fali, ita konta hanesan fó loos tempu ba Governu halo serbisu mak ida lori sasán mai aprezenta,” nia akresenta.
Deputada nota, iha mós halo alterasaun ne’e saldu jerénsia ne’ebé atubele garante transparánsia ne’e di’ak liután saldu ne’ebé la uza fó filafali ba kofre Estadu.
“Depois uluk ita orsamentu pur programa maibé halo vioroment 100%, uluk primeiru ita tau 20%, ida-ne’e mak akontese iha fallansu iha barak, uluk ita tau iha osan iha merenda eskolár ita ba sosa tiha kareta tanba ita halo tiha lei. Aleinde ne’e, ita mós halo apuramentu ona ba instituisaun públika no empreza públika sira tanba uluk ita loké instuitusaun barak ita la halo agrupamentu iha orsamentu atu ita hatene katak instituisaun ne’e nia prodús reseita no ida ne’ebé la halo reseita,” nia katak.
Deputadu Bankada Governu husi Partidu Demokrátiku (PD), Mariano Fernando Malik, konsidera proposta-lei ne’e hatudu objetivu atu halo di’ak liután jestaun públiku, aumenta transparánsia responsabilidade prestaun kona-ba halo kontrolu serbisu entidade Estadu sira-nia.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editora : Julia Chatarina