DILI, 21 Marsu 2025 (TATOLI) – Komisaun Nasionál Aprovizionamentu (CNA, sigla portugés) lansa, iha tempu badak, konkursu internasionál hodi buka konstrutór ba Projetu Tasi-Mane iha kosta súl.
Ba asuntu ne’e, Ministru Petróleu no Rekursu Minerál, Francisco Monteiro, no Ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku, Gastão de Sousa, aprezenta ona pedidu autorizasaun despeza tuir regra Fundu Infraestrutura nian, nomós aprovizionamentu nian katak projetu sira ne’ebé ho nia valór liu millaun $10 tenke hetan autorizasaun husi Konsellu Ministru.
Nune’e, Governu autoriza ona despeza Projetu Tasi-Mane hamutuk $40.500.000, husi montante ne’e ba projetu rua, Suai Supplay Base no autoestrada, aloka millaun $36.
Ba projetu autoestrada sei fahe ba lot tolu hanesan husi Zumalai bá Betanu, Betanu bá Wedaberek no Wedaberek to’o Natarbora.
Daudaun, Petróleu no Rekursu Minerál, Ministériu Planeamentu no Investimentu Estratéjiku ho ninia orgaun sira hanesan Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál, Komisaun Nasionál Aprovizionamentu no Sekretaria Grande Projetu halo hela análize nesesária.
“Iha tempu badak sei lansa konkursu internasionál buka kontraktor sira atu halo konstrusaun”, Ministru Petróleu no Rekursu Minerál, Francisco Monteiro, hateten iha entrevista eskluziva iha estúdiu TATOLI, Faról.
Tuir kustu estimativa ba projetu Suai Supplay Base no autoestrada ne’e, ba kada projetu sei liu millaun $10.
“Ita-nia modalidade ida-ne’e inovativu, kriativu oituan. La’ós de’it hein Governu mak atu selu hotu de’it, maibé ita halo forma ida bolu Engineering, Procurement, Construction and Finance (EPC+F), katak sira mak sei lori modalidade finansiamentu hodi dezenvolve projetu ne’e. Ikus mai, sei fa’an ita-nia mina, neineik tinan sanulu no ruanulu mak selu filafali”, esplika.
Ba modalidade ida-ne’e, tuir ministru, atu labele fó presaun maka’as ba nesesidade hodi foti osan barak husi Fundu Petrolíferu.
“Governu mós rona sosiedade nian, tanba Governu mós hola parte sosiedade ida-ne’e. Ami buka forma atu dezenvolve nesesidade ekonómika ne’e, forma ida ne’ebé di’ak ba oin”, afirma.

Dezenvolvimentu komponente importante ba Projetu Tasi-Mane ba Suai Supplay Base no autoestrada ne’e, nia intensaun inisiál atu apoia setór petroléu, nomós minerál. Ida-ne’e hola parte estratéjiku ne’ebé Governu trasa, tanba dezenvolvimentu setór sira ne’e la’o maka’as sei nesesita serbisu manufatura, produsaun no kria polu atividade ne’ebé konverte sai polu atividade ekonómika.
“Iha tempu naruk oin mai ne’e sai mós hanesan alternativu sentru ekonomia ida, ezemplu parte norte nian ita dehan iha Dili estende ba sorin-sorin karik Maliana, Baukau hanesan sentru atividade ekonómika. Iha Kosta Súl, korridór ida-ne’e sei sai duni polu atividade la’ós de’it petrolíferu, maibé ekonomia ein jerál”, dehan.
Ba Suai Supplay Base nia infraestrutura sira, inisialmente balun hahú tiha ona no projetu ne’e rasik nia intensaun mak sei sai sentru manufatura ba setór petrolíferu no ikus mai bele estende ba minerál no seluk tan.
Governante ne’e dehan iha kosta súl sai sentru ba dezenvolvimentu Greater Sunrise no daudaun Governu deside Suai sai hanesan sentru ba baze dezenvolvimentu lojístika. Ne’ebé nia progresu la’o di’ak tebes tanba aeroportu halo tiha ona, autoestrada sesaun dahuluk halo ona to’o Zumalai.
“Ida-ne’e ita bele konta ona infraestrutura ida iha ne’ebá, tanba Suai agora ein termu urbanu nia dalan sira hahú di’ak ona. Ema hahú tau sira-nia investimentu privadu halo guest house, otél ki’ikoan sira, futuru sira sei tau investimentu privadu boot”, salienta.
Notísia relevante: Governu autoriza despeza ba implementasaun Projetu Tasi Mane ho montante $40.500.000
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora