DILI, 25 Abríl 2025 (TATOLI)-Parlamentu Nasionál (PN), liuhusi reuniuan plenaria extaordináriu, sesta ne’e aprova votu pezár ba falesimentu ba Papa Francisco ho unanimidade.
“Ita iha Deputadu prezente 52, rezultadu votasaun a-favór 52, kontra 0 no abstensaun 0, votu pezár ne’e pasa”, Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay, fó sai iha sala plenária PN.
Primeira Sekretária Meza, Maria Teresa Gusmão, lee sai testu votu pezár númeru 6/2025 pezár falesimentu Papa Francisco, katak Povu Timor-Leste simu iha loron 21 ho profundu tristeza notísia ba falesimentu Sua Santidade Papa Francisco.
Enkuantu nasaun predominante Katólika, iha ne’ebé reprezenta fé la’ós apenas hanesan krensa relijiozu maibé elementu fundamentál Timor-Leste nia identidade no rezisténsia istória, independente relijiaun profesada, sente lakon.
Papa Francisco marka eterna iha ita-nia nasaun, liuhusi prezensa ninia simplisidade no abrasu ba ita-nia povu, ninia vizita iha setembru 2024 grava iha ita-nia istória hanesan momentu boot grasa no alégria nasionál, bainhira hasoru simu reprezenta la’ós de’it lideransa Igreja Katólika maibé mós valór perfeitamente aliña ho ita-nia própria kultura, umilde, korajen, kompaisaun no solidariedade ba sira ne’ebé fraku no oprimidu.
Nu’udar dahuluk povu iha Emisfériu Sul, Sua Santidade komprende realidade nasaun iha dezenvolvimentu, ninia kompromisu ho justisa sosiál, kuidadu ho kasa komun, expresa iha ensíklika “Laudato Si’’, ninia defeza inkansável ba migrante no ida-ne’ebé vunerável liu no hatene liafuan maneira espesiál entre ita, nasaun ne’e kuiñese sofrimentu no hatene mós valór esperansa no rekonstrusaun.
Pessoa Papa Francisco hasoru hotu pastór ne’ebé duke prega evanjelu moris liuhusi jestu proximidade no miserikordia no liuhusi ninia kapasidade diálogu, ninia abertura ba reforma Igreja, sein kompromete prinsípiu fundamentál fé, husi ninia palavra no ninia asaun Papa Francisco inspira ita hetan sosiedade ida mais justa, fraterna no mundu di’ak.
Ninia pontifikadu markadu husi xamamentu fraternidade umana, mensajen universál transedeu fronteira no kredu. “Hotu, hotu, hotu” palavra ne’e simples, lori-marka papadu ne’ebé la rekuiñese muro no bareira, maibé konstitui ponte entre relijiaun, kultura no povu. La’ós kazu ne’ebé líder sira seluk konfisaun relijioza konsidera amigu no irmaun, irman, rabinu, líder budista no indu mai iha Santu Padre la’ós de’it Sumo Pontífise Igreja Katólika maibé nu’udar defensór ida inkansável dignidade umana, konstrutór ba pás.
Lori povu Timor-Leste, PN expresa ninia imensa gratidaun husi pontifikadu Santu Padre, husi ninia tinan 12 serbisu dedika ba Igreja no umanidade, no lori ita-nia orasan husi eternu deskansu ninia alma, konfiante ba ninia legadu kontinua guia ita iha dezenvolvimentu ita-nia nasaun.
Ho exemplu Jorge Mário Bergoglio, ne’ebé hili naran Francisco, iha omenajen ba santu ne’ebé pobre, kontinua inspira ita-nia kompromisu ho kontrusaun Timor-Leste ida mais justu no solidáriu, fiel ba valór evanjelu ne’ebé nia hadomi no serbi.
Povu Timor-Leste sempre prezerva nafatin memória Papa Francisco iha ninia fuan, nune’e PN reuni iha sesaun plenária expresa ninia profundu pezár ba falesimentu Santru Padre no enderesa Igreja Katólika ninia sentidu kondolénsia.
Votu pezár ne’e aprezenta husi deputadu proponente sira husi bankada parlamentár CNRT, PD, Fretilin, KHUNTO no PLP.
Sesaun presta omenajen espesiál ba memória Santu Padre, partisipa husi Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Ray Xanana Gusmão, membru IX Governu Konstituisionál, korpu diplomátiku, partidu polítiku ho konvidade sira seluk.
Notísia relevante: Governu dekreta Lutu Nasionál durante loron hitu ba falesimentu Papa Francisco
Jornalista : Nelson de Sousa
Editora : Rita Almeida