iklan

JUSTISA, HEADLINE

Membru PN husu CAC tau-atensaun ba kazu korrupsaun ne’ebé fó prejuizu boot

Membru PN husu CAC tau-atensaun ba kazu korrupsaun ne’ebé fó prejuizu boot

Edifísiu CAC iha Farol. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 29 Abríl 2025 (TATOLI)Deputadu husi Bankada CNRT, Anacleto Freitas, husu Komisaun Antí-Korrupsaun (CAC, sigla portugés) atu tau-atensaun ba kazu korrupsaun ne’ebé sai atensaun públiku no fó prejuizu boot ba Estadu.

“Segunda no Tersa ami han malu iha Parlamentu ida-ne’e tanba de’it problema ida-ne’e, maibé intervensaun husi CAC to’o ona iha ne’ebé, bele hato’o mai ami, ida mak ko’alia kona-ba Cesta Bázika, Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS), no Ró Haksolok, ema hotu hatene, uza osan povu mak sosa maibé to’o agora nia rezultadu laiha, aviaun ZEESM ne’ebé paradu no problemátiku,” nia hato’o iha reuniaun plenária, iha ámbitu aprezentasaun CAC nia relatóriu anuál 2024 ba Parlamentu Nasionál (PN), Tersa ne’e.

Deputadu ne’e dehan, presiza hato’o intervensaun sira atu povu bele hatene tanba durante ne’e sai polémika.

“Ami presiza hatene atu nune’e bainhira ami tun iha baze karik, ita-nia komunidade husu, ita bele hato’o, tanba ami ne’e matan no tilun povu nian,” nia akresenta.

Iha fatin hanesan, Deputada Bankada CNRT, Maria Angela Gorubelo, apresia ho serbisu CAC ne’ebé hatudu ona prestaun di’ak, maibé nia husu atu labele buka tuir de’it asuntu sira ki’ik sira maibé bele buka kazu ne’ebé fó prejuizu boot ba Estadu iha entidade públiku sira.

Deputada Opozisaun husi Bankada PLP, Maria Angelina Sarmento, hateten, relatóriu anuál CAC 2024 ne’e la deskreve kestaun ba ámbitu Cesta Bázika, aviaun ZESSM, Ró Hakolok, pakote rekuperasaun iha COVID-19 no seluk tan, ne’ebé kestaun ne’e Primeiru-Ministru rasik haree delikadu no promete atu halo auditória esterna.

“Ita hotu hein rezultadu auditoria esterna ne’e no iha mak di’ak liután. Tanba ne’e ajuda Governu sira ne’ebé sei mai atu haree ba sira ne’ebé di’ak ita presiza mantein no ida-ne’ebé iha indísiu ba korrupsaun, hakarak ka lakoi tenke lori bá prosesu, mezmu ne’e VIII Governu nia responsabilidade, entaun dirijente sira tenke asume responsabilidade, ne’e laiha ema ida mak halai ses tanba ita jere orsamentu Estadu,” Nia hato’o.

Notísia relevante : CAC rekolla koima $93.321,87 husi infratór aprezenta deklarasaun rikusoin tarde

Deputada ne’e husu CAC atu tau-atensaun no loke investigasaun ba situasaun ne’ebé akontese iha instituisaun Estadu balun, ne’ebé hatama funsionáriu barak la liuhusi prosesu rekrutamentu maibé bolu de’it  laiha méritu no koñesimentu.

“Ohin iha relatóriu hateten partidarizasaun no klientelizmu iha instituisaun Estadu sira forte, aseita ho ne’e, rekrutamentu ba nomeasaun polítika kontratadu hirak ne’e liu kapasidade no fora kontrolu no Komisaun Funsaun Públika mós dalabarak deklara sira iha difikuldade atu kontrola bolu malu tama de’it ministériu sira tuur fatin mós laiha,” nia preokupa.

Deputadu Bankada CNRT, Duarte Nunes, husu atu hasa’e dizeminasaun ba prevensaun korrupsaun iha fatin risku ba korrupsaun, liuliu iha parte aproviziomentu iha instituisaun públika sira.

Aleinde ne’e, Alfándega ne’ebé deskonfia iha rede la’o maka’as, Servisu Imigrasaun no ikus ne’e iha Eletricidade de Timor-Leste (EDTL).

Deputadu Bankada PD, Mariano Xavier Malik, apresia ho serbisu CAC, ne’ebé konsege halo serbisu lubun ida maski mandatu seidauk kleur maibé konsege prodús ona relatóriu ne’ebé kompresivu no nakonu ho informasaun relasiona ho serbisu husi instituisaun espesializada hanesan Polísia kriminál ne’e nian.

“Nafatin apoiu serbisu CAC nian no fiar ba ita-boot sira nu’udar timoroan ne’ebé sei nafatin kaer metin ba prinsípiu transparánsia ne’ebé bele asegura serbisu tomak liga ba serbisu governasaun nian,” nia enkoraja.

Deputadu ne’e husu atu aposta ba teknolojia modernu hodi apoiu serbisu no kria kondisaun infraestrutura hodi mellora liután serbisu sira.

Deputadu Bankada Opozisaun husi KHUNTO, António Verdiál de Sousa, rekomenda atu hasa’e sensibilizasaun no prevensaun korrupsaun ba instituisaun Estadu sira iha territóriu.

Hatán ba kestaun ne’e, Komisáriu CAC, Rui Pereira dos Santos, dehan, kona-ba kazu boot sira CAC sempre tau-atensaun.

“Ohin mós Deputadu sira temi kazu sira boot, kazu sira anteriór nia prosesu la’o hela,” nia hato’o.

Jornalista     : Nelson de Sousa

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!