iklan

DILI

PDHJ husu entidade hotu-hotu labele limite jornalista nia servisu iha publiku

PDHJ husu entidade hotu-hotu labele limite jornalista nia servisu iha publiku

Provedor dos Direitos Humanos e Justiça, Virgílio da Silva Guterres. Imajen dok TATOLI

DILI, 03 Maiu 2025 (TATOLI)—Provedór Diretu Umanu no Justisa (PDHJ-sigla portugés), Virgílio da Silva Guterres ‘Lamukan’, husu ba entidade hotu-hotu labele limite jornalista nia servisu iha públiku.

Notísia Relevante: PR Horta: Seidauk iha problema ho Liberdade Imprensa iha TL

Provedór ne’e hato’o preokupasaun ne’e tanba index liberdade imprensa husi 20 ne’e monu kedas ba iha index Liberdade imprensa iha Timor-Leste ne’ebé iha tinan ne’e monu ba 39 ne’e hanesan ameasa ba Liberdade imprensa iha Timor-Leste.

“Haree iha tinan kotuk jornalista timoroan barak mak hetan problema ho Governu sira hanesan iha kolega feto na’in-rua ne’ebé hetan ameasa husi SEATOU no mós polísia, jornalista balun ne’ebé hetan notifikasaun husi Ministériu Públiku intervensaun husi SEKOMS ba jornalista sira. Entaun, husi problema hirak ne’e mak index bele monu tanba fó ameasa ba liberdade imprensa iha nasaun ida-ne’e,” Gil Lamukan hateten ba jornalista sira hafoin sai hanesan oradór iha Embaixada Portugal, sábadu ne’e.

Maske nune’e, nia nafatin husu ba jornalista sira fahe informasaun ba iha públiku maibé tenke bazeia ba faktu no mós verifika evidénsia no husu jornalista sira tenke sai individu ida-ne’ebé independente labele sadere ba partidu.

“Jornalista ne’e netrál no mós jornalista tenke foti opsaun entaun opsaun ne’ebé durante sira na’in hirak foti ne’e mak lia-loos. Kona-ba lia-loos ne’e labele negósia no labele dependente no sadere ba partidu ruma,” nia dehan.

Ba jornalista sira katak labele haluha katak maske la iha intervensaun Governu maibé anotasaun ba Reporter Sem Fronteira (RSF) ne’e anota ona dezde tinan hirak liu ba katak lei komunikasaun sosiál ne’e sei iha artigu balun ne’ebé sai ameasa ba jornalista sira.

“Iha lei rasik ne’e hakerek hela iha ne’ebá tanba ne’e presiza hadi’a lei komunikasaun ne’e. Agora ita tenke haree hotu ba iha problema hirak ne’e, uluk ita iha index 90-resin depois tun ba 70-resinn depois to’o 17. Nota katak ita nia liberdade imprensa ne’e hetan ameasa bele iha setór legál lei sira-ne’ebé limita, bele mós iha setór ekonómiku katak kompañia mídia sira la fó liberdade editoriál ba xefe redasaun sira atu públika notísia tuir polítika redasaun nian,” nia dehan.

Tanba agora ema hotu moris iha era globalizasaun no mós mídia barak mak halo kompetisaun ba iha notísia, barak liu hakarak notísia ne’e to’o lalais ba leitór sira entaun hanesan Provedór husu no enkojara nafatin ba jornalista sira atu hakerek notísia tenke iha faktu no verifika antes públika notísia.

Notísia Relevante: TL okupa index liberdade imprensa 39, SEKOMS sei halo sensibilizasaun

Jornalista : Osória Marques

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!