iklan

INTERNASIONÁL, HEADLINE

MAPPF-Universidade Udayana sei hala’o peskiza faze daruak kona-ba fertilidade rai

MAPPF-Universidade Udayana sei hala’o peskiza faze daruak kona-ba fertilidade rai

Ministériu Agrikultura Pekuaria Peskas no Floresta (MAPPF) ho Ekipa tékniku Universidade Udayana Indonesia hala'o koperasaun servisu hodi realiza peskiza programa evaluasaun solo no mapamentu área potensiál ba dezenvolvimentu ekonómia no agrikultura pekuaria peskas no florestas iha Timor-Leste, iha salaun Enkontru MAPPF Dili, segunda (5/05). Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 05 Maiu 2025 (TATOLI)–Ekipa husi Ministériu Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta (MAPPF) no Universidade Udayana Bali Indonézia hahú aban (06/05), durante fulan ida, hala’o peskiza faze daruak kona-ba fertilidade rai nian iha munisípiu Aileu, Dili, Likisa, Manatutu no Lautéin, no peskiza ne’e atu avalia rai ne’ebé karik iha poténsia ba ortikultura, haki’ak fahi no akikultura iha Timor-Leste.


“Ami hakarak kuda produtu agríkola tuir rai nia bokur. Tinan kotuk, ami hala’o peskiza faze dahuluk iha munisípiu hitu no ekipa kontinua prepara livru ida no sei hakerek iha lian Inglés, Portugés no Indonézia,” Diretór Nasionál Peskiza no Estatístika MAPPF, Cesar José da Cruz, hateten ba jornalista sira iha Komoro Dili, segunda ne’e.

Ministériu Agrikultura Pekuaria Peskas no Floresta (MAPPF) ho Ekipa tékniku Universidade Udayana Indonesia hala’o koperasaun servisu hodi realiza peskiza programa evaluasaun solo no mapamentu área potensiál ba dezenvolvimentu ekonómia no agrikultura pekuaria peskas no florestas iha Timor-Leste, iha salaun Enkontru MAPPF Dili, segunda (5/05). Imajen Tatoli/Francisco Sony

Durante peskiza ne’e, nia dehan, Governu aloka ona orsamentu hamutuk $500,000 ba peskiza fertilidade rai nian.

“Orsamentu ba peskiza tinan ida-ne’e hamutuk $500,000 ba atividade peskiza no prepara ekipamentu ba peskiza,” nia dehan.

Xefe ekipa peskiza husi Universidade Udayana Indonézia, Ni Made Trigunasih, hateten peskiza ne’e sei ajuda agrikultór timoroan sira ba dezenvolvimentu agríkola.

“Ami sei hala’o peskiza no lori amostra rai ba Indonézia hodi halo teste laboratóriu hodi identifika poténsia rai ne’e ba agrikultór sira atu kuda produtu agríkola,” nia dehan.

Rezultadu peskiza no teste laboratóriu ne’e sei prepara hanesan roteiru ba MAPPF no agrikultór sira iha munisípiu sira.

Jornalista : Hortencio Sanchez

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!