DILI, 12 Juñu 2025 (TATOLI)–Sekretaria Estadu ba Igualdade (SEI) ho ekipa husu disponibilidade husi Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, atubele fó mensajen iha High-Level Political Forum 2025 ne’ebé sei hala’o iha Nova Iorke loron 14 Jullu 2025.
“SEI primeira vez organiza High-Level Political Forum ida iha Nova Iorke, ne’ebé sei ko’alia kona-ba prevensaun violénsia bazeia ba jéneru,” Sekretária Estadu Igualdade, Elvina de Sousa Carvalho, hateten hafoin enkontru ho Xefe Estadu iha Palásiu Prezidensiál, Bairu-Pité, Kinta ne’e.
Nia dehan, durante iha Nova Iorke, Timor-Leste sei realiza eventu ida ligadu ho prevensaun violénsia bazeia ba jéneru hodi aprezenta esperiénsia sira responde ba kazu violénsia doméstika no esforsu ba prevensaun.
Notísia relevante : SEI husu hapara asédiu seksuál iha espasu públiku
Sekretária Estadu nota Timor-Leste iha avansu barak ba prevensaun violénsia bazeia ba jéneru.
“SEI kontente no orgullu tebes tanba Prezidente Repúblika, José Ramos disponível hato’o mensajen iha eventu ne’e,” nia tenik.
Fórum polítiku nível a’as iha Konsellu Ekonómiku no Sosiál nia okos
Avansa solusaun sira ne’ebé sustentável, inkluzivu, bazeia ba siénsia no evidénsia ba ajenda 2030 ba Dezenvolvimentu Sustentável no ninia Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável hodi la husik ema ida iha kotuk.
Fórum polítiku nível a’as kona-ba Dezenvolvimentu Sustentável (HLPF) sei konvoka hahú husi loron 14 Jullu to’o 23 Jullu 2025, ho auspísiu hosi Konsellu Ekonómiku no Sosiál. Ida-ne’e inklui segmentu ministeriál loron-tolu nian husi fórum hahú husi 21 Jullu to’o 23 Jullu 2025, hanesan parte ida husi segmentu nível a’as husi Konsellu Ekonómiku no Sosiál (COSOC-Economic and Social Council).
Tema husi HLPF maka ‘avansa solusaun sira ne’ebé sustentável, inkluzivu, bazeia ba siénsia no evidénsia ba Ajenda 2030 ba Dezenvolvimentu Sustentável no ninia Objetivu sira Dezenvolvimentu Sustentável nian tanba la husik ema ida iha kotuk.’
HLPF 2025 ho apresiasaun tomak ba natureza integradu, indivizível no interligadu husi Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável sira, sei hala’o revizaun kle’an kona-ba: ODS 3. Garante moris saudável no promove moris-di’ak ba ema hotu ho idade hotu-hotu; ODS 5. Alkansa igualdade jéneru no hakbiit feto no labarik feto hotu-hotu: ODS 8.
Promove kresimentu ekonómiku sustentável, inkluzivu no sustentável, empregu kompletu no produtivu no serbisu dignu ba ema hotu: ODS 14. Konserva no uza ho sustentabilidade oseanu, tasi no rekursu tasi ba dezenvolvimentu sustentavel: no ODS 17. Hametin meiuu implementasaun no revitaliza Parseria Global ba Dezenvolvimentu Sustentavel.
Lista husi nasaun 37 ne’ebé aprezenta iha HLPF 2025 maka hanesan: Angola, Bahamas, Bangladexe, Bielorrusia, Butan, Bulgária, Repúblika Xeka, Repúblika Dominikana, El Salvador, Eswatini, Etiópia, Finlándia, Gámbia (Repúblika), Alemaña, Gana, Guatemala, Índia, Iraq, Irak, Japaun, Repúblika Kaza, Japaun, Kaza Lesoto, Malázia, Malta, Mikronézia (Estadu Federadu sira), Nijéria, Papua Nova Guiné, Filipina, Qatar, Santa Lúcia, Seychelles, Áfrika-Súl, Sudaun, Suriname, no Tailándia.
HLPF 2025 hein atu halibur reprezentante ministeriál no nível a’as sira husi gGvernu sira nomós perísia no parte interesada oioin, inklui xefe sira husi entidade sira Organizasaun Nasaun Unida (ONU) nian, akadémiku sira no peritu sira seluk, no reprezentante sira hosi grupu boot sira no parte interesada sira seluk.
Nasaun sira ne’ebé aprezenta revizaun nasionál voluntáriu sira (VNRs) kona-ba sira-nia implementasaun ajenda 2030 iha nível nasionál bele hetan iha ne’e.
Jornalista : Hortencio Sanchez
Editora : Julia Chatarina




