iklan

BOBONARU, HEADLINE, MUNISÍPIU

MDI identifika mota tolu iha Kailaku halo degradasaun rai ektare 455

MDI identifika mota tolu iha Kailaku halo degradasaun rai ektare 455

Mota Bulobu iha suku Manapa, postu administrativu Kailaku, munisípiu Bobonaru. Imajen TATOLI/Sergio da Cruz

KAILAKU,17 juñu 2025 (TATOLI)Ekipa téknika husi Organizasaun Naun Governamentál Mata Dalan Institutu (MDI) halo peskiza mapamentu partisipativu iha tinan 2023 to’o 2024, identifika katak mota tolu iha postu administrativu Kailaku, munisípiu Bobonaru konsege halo ona degradasaun ba rai hamutuk ektare 455.

Kondisaun ne’e tanba mota tolu hanesan Biabae, Bulobu no Marobo hetan espansaun maka’as durante dékada rua, hahú tinan 2004 to’o 2024.

Peskiza ne’e realiza iha suku alvu haat no rezultadu hatudu katak suku Manapa totál rai degradadu ektare 18,74, Purugua 368,59, Atudara 11,76, Meligo 56,08 no suku Manapa 18,74. Rai hirak ne’ebé hetan degradasaun maioria hanesan rai produtivu ne’ebé komunidade utiliza halo to’os no natar.

“Totál espansaun mota no errosaun degrada ona rai ektares 455, ne’ebé mak lakon ne’e ami haree husi dékada rua, hahú husi 2004 mai 2014, depois mai to’o 2024, maibé ne’e sei bele aumenta tan se kuandu Governu seidauk halo barrajen ka metigasaun ruma ba área hirak ne’e bele fó impaktu boot ba futuru tanba suku haat ohin iha hela área risku boot nia-laran,” Koordenadór Jeografia Sistema Informasaun MDI, Miguel Soares de Jesus, relata durante atividade workshop kona-ba impaktu husi degradasaun rai no espansaun mota tolu ba komunidade lokál no líder komunitária sira iha postu administrativu Kailaku, Tersa ne’e.

Notisia Relevante : APC observa suku Purugua fatin risku ba inundasaun

Ekip husi MDI deskobre problema ne’e husi peskiza ho metodolojia kuantitativa no kualititativa liuhusi pergunta ne’ebé dezenvolve husi kestionáriu inklui fahe kestionáriu no diskusaun entre grupu no komunidade.

Mudansa klimátika halo degradasaun rai

Koordenadór dehan, degradasaun rai no espansaun mota ne’e fó impaktu ba komunidade nia hela fatin ne’ebé tuir rezultadu peskiza hatudu totál uma-kain 270 mak afetadu inundasaun. Aleinde ne’e, fó impaktu mós ba fasilidade públika sira hanesan ponte iha Samutaben, kanu bee-moos, torre eletrisidade, Eskola Ensinu Báziku Filiál Atudara no seluk tan.

Nia konfirma, degradasaun rai ne’e kauza husi mudansa klimátika no komunidade lokál laiha konsiénsia hodi tesi ai arbiru iha foho lolon no mota-ninin, inklui kee rai-henek iha área protejidu.

“Entaun, fásil para kuandu udan-boot bele sobu estraga área sira ne’e. Tanba ne’e, rezultadu ne’ebé fó sai ami koko atubele haree iha ne’e ba futuru sei fó ameasa boot ba sira, tanba iha ami-nia peskiza ne’e hatudu katak iha pontu koordenada 39  mak risku iha postu administrativu Kailaku, ne’ebé kobre to’o suku ualu,” nia katak.

Reprezentante Administradór postu administrativu Kailaku, Almeida Soares,agradese ba MDI no konsidera dadus husi rezultadu peskiza ne’e importante tebes.

“Liuhusi dadus ne’e mak ita bele hatene katak ita-nia postu administrativu ne’e risku iha ne’ebé no husi rezultadu ne’e mós bele konsensializa komunidade atubele iha konsiénsia hodi hatene bainhira halo ida-ne’e nia impaktu mak ida-ne’e,” nia tenik.

Xefe suku Manapa, Jeferino Loco Berre, konsidera rezultadu peskiza ne’e sai hanesan dadus no evidénsia ida ba líder komunitária no autoridade postu atu utiliza prepara planu no proposta ba Governu hodi foti asaun preventiva sira.

“Ida para Governu tau orsamentu para haree took asegura mota sira ne’ebé tinan-tinan sobu komunidade nia uma, plantasaun, natar sira iha postu Kailaku liu iha suku haat ne’e,” nia hato’o.

MDI nia rekomendasaun

Hafoin fó sai rezultadu peskiza, MDI rekomenda ba autoridade munisípiu Bobonaru no autoridade postu administrativu Kailaku atu implementa lei ordenamentu teritoriál atu jere suku sira ho di’ak, hodi define área potensiál, produtivu no protejidu. Aleinde halo Planu Mapamentu Partisipativu Ambientál hodi ajuda mobiliza risku konstrusaun no hametin reziliénsia komunidade kontra dezastre.

Rekomenda mós atu sosializa lei Ambientál ba komunidade, atu hasa’e koñesimentu hodi proteje no monitoriza área reflorestadu, aleinde ne’e lansa kampaña reflorestasaun ne’ebé lidera husi komunidade, foka liu ba bee-matan sira ne’ebé degrada ona hanesan bee-matan Tato, Baguspu, no bee-matan protejidu sira.

Inklui matéria Konservasaun Ambientál iha kurríku eskola primária no sekundária hodi hadi’a konsiénsia sosiál, aleinde ne’e bele promove agrikultura reziliénte ba klima liuhusi promove téknika agreokolojia no prátika agrikultura ne’ebé sufisiente ba bee inklui diversifikasaun ai-horis no agrofloresta.

Notísia Relevante : Korrente mota kontinua sobu ponte ligasaun Cailaco-Maliana

Establese Banku Fini Komunitária atu prezerva prátika agríkola indíjena no hametin soberania ai-han, tau-atensaun ba irrigasaun ne’ebé hetan estragu husi mota, prioritiza konstrusaun ponte no barrajen, liu-liu iha mota Bea Soso iha aldeia Lugululi no Tatelori, suku Manapa atu fasilita komunidade bele asesu ba edukasaun, saúde no merkadu durante tempu udan.

Realiza workshop kapasitasaun ne’ebé foka ba direitu rai, redusaun risku dezastre, jestaun rekursu naturál, no adaptasaun ba klima, uza dadus mapamentu, halo advokasia ba integrasaun polítika iha nível munisípiu no nasionál no ikus liu envolve foin-sa’e sira iha kampaña edukasionál, kuda ai-horis no kuidadu ambientál.

Jornalista     : Sergio da Cruz
Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!