DILI, 20 Juñu 2025 (TATOLI) – Estudante husi Dili Institute of Technology (DIT), Domingos Ronaldino Gomes, durante semináriu nasionál ho tema “Konseitu Estadu no Vizaun Estratéjika ba Dezenvolvimentu Nasionál’’ ne’ebé organiza husi Ajénsia Tatoli no DIT, levanta kestaun katak Estadu presiza hadi’a setór justisa atu fó justisa di’ak ba povu ne’ebé presiza.
Iha semináriu ne’ebé nia oradór xave mak Tenente-Jenerál Reformadu, Lere Anan Timur, Domingos Ronaldino Gomes husu kona-ba konseitu Estadu direitu ida oinsá mak implementa hodi hadi’a governasaun no justisa rai-laran liga ba tema semináriu nian.
Nia mós husu sobre estratejia dezenvolvimentu Timor-Leste ne’ebé iha bele responde ba nesesidade reál povu nian.
Lere Anan Timur responde katak iha sosiedade nia laran iha krítika barak, liuliu kona-ba justisa. “Ita labele haluha múzika ida ne’ebé dehan osan manán justisa. Ne’e karáter mentalidade ema ukun-na’in sira-nian. Purezemplu, ita la ko’alia justisa, ha’u bele dehan ema estranjeiru dalaruma balun mai hasoru ha’u dehan hanesan ne’e, iha Timór ami seidauk halo buat ida, maibé ami lakon tiha ona. Ami fila mamuk, buat sira ne’e hotu, entaun oinsá mak ita hadi’a buat sira ne’e”, nia dehan.
Tuir nia, harii Estadu ne’e ho ninia objetivu atu dezenvolve, nune’e povu ne’e kore an husi kolonializmu nia sistema, entaun dahuluk tenke muda mentalidade ukun-na’in sira.
‘’Formasaun teóriku de’it la transforma ema ida, maibé ita hateke ba kotuk realidade Timór nian ita ukun an ne’e ninia prosesu la’o oinsá hodi ema hotu manán konxiénsia katak idaidak iha nia serbisu fatin, tenke sai responsavel ba ninia atividade. Se la’e, ita iha justisa ne’eba dalaruma osan manán justisa. Loos sai fali sala, ida-ne’e mak akontese, tenke muda karáter ita timoroan”, nia afirma.
Nia dehan justisa tenke hadi’a, tau ema neutru, ema ne’ebé ba tenke ho responsabilidade. “Justisa ba ema hotu, tanba ita-nia Estadu direitu demokrátiku, ema ida labele iha lei nia leten, lei ne’e la haree ba ema ki’ik no boot, ita hanesan de’it iha lei nia oin”, nia subliña.
Iha parte, seluk nia observa dezenvolvimentu nasaun durante ne’e la’o hanesan estrada, eletrisidade no seluk tan, maibé povu barak iha era ukun an ne’e seidauk hetan mós atensaun husi Estadu ho di’ak. “Ita bele halo avaliasaun to’o agora, ita-nia ki’ak agora ita bele dehan 40%-resin karik”, dehan.
Nia hateten bainhira bá iha Suai, Ainaro tun bá Kasa, tuir dalan uma sira ne’ebé uluk haree iha 2002 mak nafatin no laiha mudansa, iha aldeia balun hakarak hemu bee-moos buka lahetan no bá kuru bee iha mota lori oras ida ka rua. “Ida-ne’e ita ko’alia dezenvolvimentu. Oan balun la eskola tanba osan laiha, ne’e la’ós ita dehan dezenvolvimentu?”, nia tenik.
Lere mós fó hanoin ba ukun-na’in sira atu tau ema iha fatin loloos hodi dezenvolve nasaun. “Ita tau ema certo iha fatin certo, atu lori ema ne’e trata atu halo di’ak. Ita Timór ne’e hanesan ne’e, hotu-hotu iha pozisaun polítika, la haree ba homen certo, lugar certo, oinsá mak ita atu dezenvolve”, nia preokupa .
Notísia relevante: Lere dezafia implementasaun PED no defende prioridade ba edukasaun kualidade
Jornalista: Nelson de Sousa
Editora: Maria Auxiliadora




